Jesu li ti poznati likovi Mickeya Mousea, Garfielda i Charlieja Browna?
Ako jesu, vjerojatno ih poznaješ iz nekog animiranog filmova, no jesi li znao/znala da su ti animirani filmovi nastali na temelju stripa?
Upravo je Charlie Brown, zajedno s djevojčicom Lucy i psom Snoopyjem, jedan od poznatijih stripovskih junaka 20. stoljeća. Charles Schultz je autor stripova pod nazivom Kikirikići (engl. Peanuts) koji su čitateljima zanimljivi jer govore o svakodnevnim problemima običnih ljudi. Stripove o Kikirikićima svakodnevno su čitali milijuni ljudi, a mnogi se stripovski junaci pojavljuju i u ostalim područjima (modi, igračkama, filmu...).
Pročitaj sljedeći strip.
Riječ strip potječe od engl. comic strip, što doslovno znači šaljiva vrpca. Vrpca u značenju riječi strip sugerira način na koji se slike u stripu nižu jedna za drugom čineći priču.
Strip je umjetnost koja oblikuje priču tako da povezuje nizove crteža (ili rijetko fotografija) i tekst.
U stripu ponekad izostaje tekst. Bitnu ulogu u stripu ima crtež (crno-bijeli) ili sličice u boji kojima su likovi predočeni samo u osnovnim crtama. Autor stripa prikazuje likove u akciji (radnja je temelj stripa), pa je tekst u stripu sveden samo na razgovor ili kratku obavijest. Sve ostalo prikazano je crtežom.
Pročitaj sljedeći strip i otkrij osnovne elemente stripa.
Strip je niz sličica (crteža) smještenih u kvadratiće popraćene tekstom u nekom vremenskom slijedu koji zahtijeva fabula (radnja). Sličice u stripu međusobno su povezane radnjom.
Kao i književnost, strip se pojavljuje u tiskanom mediju, no strip ima neka važna obilježja filma. Najveća sličnost stripa i filma je stripovski kvadrat. Stripovski kvadrat u pojedinačnoj slici prikazuje prostor i likove u određenom stripovskom planu baš kao i filmski kadar. Stripovski plan može biti opći, krupni, srednji i detaljni.
Stripovski su dijalozi i monolozi sažeti i izražajni kao i filmski.
Mnogi stripovi i filmovi nastaju na temelju nekih književnih tekstova, a neki autori sami stvaraju priče prikladne za ilustraciju stripom / scenarije za film.
Strip i film su vizualni medij, no imaju još jedno zajedničko obilježje - zanimljivi su i popularni širem krugu čitatelja/gledatelja.
Gutenbergov tiskarski stroj je najviše utjecao na pojavu stripa. Prototip stripa ostvario je Wilhelm Busch humorističnim ilustriranim pričama u stihu (Max und Moritz , 1865.).
Prvi stripovi (pasice) pojavili su se u engleskim tjednim novinama 1880-ih pa je tako i nastao međunarodni naziv strip. Strip je označavao vrpcu, tj. redak komične, crtane anegdote u dnevnim novinama. Takve su pasice postale redovite u novinama u SAD-u tijekom 1890-ih.
Povijest stripa seže dalje u prošlost. Ljudi odavno crtežima prikazuju neke radnje ili događaja nizom sličica. Arheolozi su na stijenama spilja u kojima su ljudi živjeli u kameno doba pronašli nizove crteža s prizorima iz lova ili drugih važnih trenutaka iz života zajednice. Slikovni prikazi nađeni su u grobnicama egipatskih faraona, na stijenama hramova iz stare Grčke i Rima, na tapiserijama koje su u srednjem vijeku ukrašavale velikaške dvorce. U 19. stoljeću prije pojave stripa postojale su umjetničke slike, grafike, karikature u humorističnim listovima i dječje slikovnice.
Prvi je stripovski junak Žuti dječak (The Yellow Kid), jednozubi ćelavi dječak u noćnoj košulji. Crtač stripa Richard Felton Outcault objavljivao je u novinama anegdote o siromašnoj djeci iz irskog kvarta na Manhattanu. Prvotno se strip zvao Hogan's Alley, no kako je njegov glavni junak stjecao sve veću popularnost, danas se taj strip pamti po imenu junaka. Taj strip označava početak modernog stripa.
Žuti tisak
Žuti dječak originalno je objavljivan od 1895. do 1898. godine u njujorškim novinama New York World i New York Journal. U Žutom dječaku prvi se put pojavljuju oblačići u kojima se prikazuje govor likova i zato ga se smatra prvim modernim stripom. Strip je stekao veliku popularnost i lik dječaka u žutoj noćnoj košulji pojavljivao se na različitim proizvodima. Budući da je dječak u žutom vrlo brzo počeo predstavljati neku vrstu zabavnog štiva, po njemu je zabavno štivo dobilo naziv žuti tisak.
U Hrvatskoj se strip pojavio u obliku karikatura u nizu satiričnih listova potkraj 19. i početkom 20 . stoljeća, pogotovo u novinama Koprive, gdje se 1925. godine pojavio prvi domaći strip, Maks i Maksić, koji je po uzoru na W. Buscha crtao ruski imigrant Sergej Mironovič Golobčenko.
Andriju Maurovića smatramo ocem hrvatskoga stripa. On je 1935. godine u zagrebačkim Novostima objavio prvi nastavak "romana u stripovima", Vjerenicu mača.
Poznati su hrvatski crtači stripova Nedjeljko Dragić, Štef Bartolić, Andrija Maurović Walter i Norbert Neugebauer, Julio Radilović Jules, Darko Macan, Joško Marušić, Igor Kordej, Ivica Bednjanec, Krešimir Zimonić i dr.
Korelacija
Na sljedećim poveznicama pogledaj videozapise o poznatim hrvatskim crtačima stripova i saznaj nešto više o stripu.
Pročitaj sljedeći strip i riješi zadatke.
Pročitaj sljedeći strip i riješi zadatke.
Prouči nastavak stripa o internetu.
Da, jer si pročitao na internetu. Trebao bi prestati s tim. Zauvijek. Prestati čitati objave na internetu? Ne, prestani biti naivan na internetu! Internet je izvrstan alat i može služiti mnogim korisnim stvarima, no moraš prestati vjerovati svemu objavljenom na internetu!
Strip se sastoji od pojedinačnih sličica koje zovemo kadrovi, a od kojih svaki prikazuje jedan trenutak. Kadrovi se slažu jedan do drugog kako bi se stvorio niz (vrpca, engl. strip). Pritom se prikazuju samo neki važni trenutci u radnji, a ostatak se prepušta mašti čitatelja. Zahvaljujući svojoj mašti, čitatelji mogu zamisliti da se radnja zbiva i da sličice prikazuju vremenski slijed u kojem se radnja razvija.
Novinski stripovi najraširenija su vrsta stripa. Najčešće se nalaze kao kratke priče u jednoj ili dvije sličice, na zadnjim stranicama dnevnih novina. Ostale su vrste stripa; stripovi za djecu, povijesni stripovi, vestern-strip, fantastični, pustolovni, humoristični, detektivski stripovi i manga (stripovi puni akcije s junacima velikih očiju).
