1.4 Aktivnosti za samostalno učenje

Hrvatski jezik – 24. službeni jezik Europske unije

Praktična vježba

Na mrežnim stranicama i u knjižnici istraži podatke o položaju hrvatskog jezika u Europskoj uniji.

Izradi vježbu

Neka ti u samostalnom istraživanju smjernice budu sljedeća pitanja:

1. Što je Europska unija? S kojim je ciljevima osnovana?
2. Koliko je službenih jezika u Europskoj uniji?
   
3. Kada je i zašto hrvatski jezik postao službeni jezik Europske unije?
4. Može li se u ustanovama Europske unije govoriti hrvatskim jezikom?
5. Mogu li zastupnici u Europskom parlamentu govoriti hrvatskim jezikom?
6. Objavljuju li se dokumenti Europskog parlamenta na hrvatskom jeziku?
7. Objasni kakvu važnost za hrvatski jezik i sve njegove govornike ima činjenica da je hrvatski službeni jezik Europske unije.

Nakon istraživanja oblikuj plakat na koji ćeš napisati najvažnije podatke koje si prikupio/prikupila. Zapiši i svoje zaključke i razmišljanja te ilustriraj plakat po svojoj zamisli. Smisli za svoj plakat zanimljiv naslov te ga oblikuj i izloži na mjesto na kojem će biti uočljiv.

Dogovori se s učiteljem/učiteljicom da se plakat izloži, npr. nekoliko dana prije 26. rujna, kada se slavi Europski dan jezika.

Moj hrvatski – jezik kojim se koristim

Praktična vježba

Sporazumijevanje je iznimno složen proces u kojemu lako može doći do nesporazuma. Često nesporazuma nismo svjesni. Nesporazumi se mogu dogoditi i s osobama koje su nam bliske, članovima obitelji ili prijateljima. Uvijek treba promišljati o onome što smo čuli ili pročitali, odnosno provjeriti kako su nas razumjeli oni kojima smo nešto rekli ili napisali.

Ponekad se u svojemu govoru namjerno koristimo riječima koje su "moderne" i svi ih naši vršnjaci govore. Time se zapravo osjećamo dijelom svoje vršnjačke skupine. Takve se riječi nazivaju žargonizmi. Žargonizmi su danas vrlo česti, kako u govoru mlađih govornika hrvatskoga jezika tako i u njihovu dopisivanju na različitim društvenim mrežama i računalnim aplikacijama.

U nastavku ti nudimo poticaj za istraživanje tvog jezika u različitim situacijama i jezika tvojih prijatelja.

Izradi vježbu

1. Pregledaj povijest razgovora u nekom "čavrljanju" (chatu) u kojemu si sudjelovao/sudjelovala, npr. u grupi svojega razreda na Messengeru ili u dopisivanju s nekim prijateljem/prijateljicom putem Vibera ili WhatsAppa.
2. Iz te povijesti razgovora izdvoji:
   • deset oblika riječi koji se razlikuju od oblika u hrvatskom standardnom jeziku (npr. otišo – otišao)
   • deset riječi koje su pravopisno nepravilno napisane (npr. uvjek – uvijek)
   • pet riječi u kojima prepoznaješ englesku riječ prema kojoj su nastale (npr. lajkati – od engl. like)
   • pet kratica (npr. BFF)
3. Na listu papira nacrtaj T-tablicu. U prvi stupac upiši MOJI RAZGOVORNI IZRAZI, a u drugi RAZGOVORNI IZRAZI PRIJATELJA. U kojemu je stupcu više primjera? Što ti taj podatak otkriva o tvojim i tuđim navikama?
4. Ispiši jednu ispod druge sve riječi iz svojega razgovornog jezika koje su nastale od engleskih riječi pa im pokušaj naći prikladnu zamjenu. Hoćeš li se takvim zamjenama koristiti u razgovoru s prijateljima?
5. Koliko u komunikaciji s prijateljima odstupaš od hrvatskoga standardnog jezika? A koliko odstupaju tvoji prijatelji?
6. Koja su tvoja odstupanja od standardnog jezika posljedica nebrige za jezik, a koja su vezana uz želju da uporabom nekih riječi iskažeš svoje pripadanje vršnjačkoj skupini?
7. Vodiš li računa, komunicirajući u chatu, o pravilima govornog bontona i govornoj kulturi?

Istraži svoje narječje i mjesni govor

Praktična vježba

Mjesni govori pojedinih krajeva i mjesta pravo su bogatstvo hrvatskoga jezika. Međutim, suvremeni način života, utjecaj medija i razvoj tehnologije doveli su do toga da sve manji broj mlađih govornika hrvatskoga jezika poznaje govor svoga kraja ili prepoznaje osobitosti narječja kojemu njegov mjesni govor pripada.

Želiš li istražiti osobitosti svojega narječja ili mjesnoga govora, pozabavi se aktivnostima u nastavku.

Praktična vježba

Upoznaj svoje narječje

1. Pronađi u knjižnici ili na mrežnim stranicama dijalektnu pjesmu nekog poznatog književnika. Dijalektna je pjesma ona pjesma koja nije napisana standardnim jezikom, nego govorom nekog narječja. (Dragutin Domjanić, Kaj; Drago Gervais, Moja zemlja; Vanja Radauš, Prva rič...)
2. Pročitaj i prouči pjesmu koju si pronašao/pronašla. Izdvoji sve riječi, izraze i oblike koji su različiti od riječi, izraza i oblika u standardnom jeziku te im pokušaj pronaći zamjene koje su u skladu s hrvatskim standardnim jezikom.
3. Oblikuj tablicu obilježja svojega narječja i popuni je primjerima iz pjesme.
4. Na internetu pokušaj pronaći snimku pjesme (krasnoslov, interpretativno čitanje). Pozorno je poslušaj i utvrdi ima li u tvojem narječju kakve razlike u izgovoru riječi u odnosu na hrvatski standardni jezik.

Upoznaj svoj mjesni govor

Ako želiš bolje upoznati osobitosti svojega mjesnog govora, pronađi pjesmu nekog pučkog pjesnika iz svojega mjesta ili kakvu usmenu narodnu pjesmu koja se u tvojem mjestu udomaćila i često se pjevala. Pjesmu prouči, a onda riješi sljedeće zadatke:

1. Izdvoji iz pjesme sve riječi, izraze i oblike koji su različiti od riječi, izraza i oblika u standardnom jeziku pa im pronađi zamjene koje su u skladu s hrvatskim standardnim jezikom.
2. Sastavi tablicu obilježja svojega mjesnog govora i popuni je primjerima iz pjesme.
3. Snimi sebe ili nekog starijeg stanovnika svojega mjesta kako izražajno čita ili krasnoslovi pjesmu pa razmisli ima li u tvojem mjesnom govoru kakve razlike u izgovoru riječi u odnosu na hrvatski standardni jezik.
   

Napiši svoju zavičajnu pjesmu

Praktična vježba

Želiš li razvijati svoju kreativnost te se okušati u pisanju pjesama na svojem zavičajnom govoru, riješi sljedeće zadatke.

Izradi vježbu

1. Razgovaraj sa svojim starijim ukućanima, rođacima, susjedima, osobama koje njeguju folklornu tradiciju tvojega zavičaja pa zapiši tridesetak riječi svojega mjesnog govora.
   
2. Svakoj zapisanoj riječi pridruži riječ iz standardnoga hrvatskog jezika s istim značenjem.
3. Izdvoji nekoliko zapisanih zavičajnih riječi koje su na neki način međusobno povezane. Neka te izabrane zavičajne riječi budu motivi tvoje buduće pjesme.
4. Pjesmu možeš pokušati napisati i na sljedeći način:
   Napiši pjesmu tako da u prvom stihu bude riječ koja će biti tema pjesme. Istu riječ ponovi na početku svakoga sljedećeg stiha. U zadnjem stihu napiši neku misao. Neka se u zadnjem stihu pjesme ne ponavlja riječ s početka ostalih stihova, nego neka u njemu bude svojevrsno iznenađenje za čitatelja.
5. Nakon što napišeš pjesmu svojim zavičajnim govorom, u dogovoru s učiteljem/učiteljicom možeš je poslati na natječaj i prijaviti se za sudjelovanje na nekoj od smotri dijalektnoga dječjeg pjesništva.

Mali rječnik zavičajnog govora