U današnje vrijeme sve su nam informacije nadohvat ruke. Osim što do informacija dolazimo putem interneta, dostupne su nam i informacije u raznim tiskovinama.
Znaš li komu možemo zahvaliti za dostupnost velikog broja tiskovina?
Za početak masovnih medija zaslužan je Nijemac Johannes Gutenberg kada je 1455. godine izumio tiskarski stroj s pokretnim slovima i tiskao prvu knjigu.
Znaš li komu možemo zahvaliti za dostupnost velikog broja tiskovina?
Za početak masovnih medija zaslužan je Nijemac Johannes Gutenberg kada je 1455. godine izumio tiskarski stroj s pokretnim slovima i tiskao prvu knjigu.
Izum tiska bio je jedno od najvažnijih čovjekovih otkrića u povijesti. Što sve danas stvaramo zahvaljujući tom otkriću i što sve ubrajamo u tisak, saznaj u nastavku.
Tisak su proizvodi tiskani na papiru. Tiskaju se tiskarskim strojem u tiskari. Tiskati se mogu tekstovi i slike. Tekst se tiska određenim pismom i jezikom, a slike mogu biti crteži i fotografije.
Tiskani mediji
Tiskanim medijima zajedničko je što se umnažaju na tiskarskom stroju. U tiskane medije ili tisak ubrajaju se knjige, novine, časopisi, stripovi, letci, plakati i dr.
Masovni mediji sredstva su javnog priopćavanja kojima se informacije (riječi, slike i zvukovi) prenose u javnost, velikom broju ljudi. Početak masovnih medija seže u 16. stoljeće, kada se tiskarski strojevi šire diljem Europe, a postupno i diljem svijeta.
Prva je mehanički tiskana knjiga Gutenbergova Biblija. Tiskana je vjerojatno u Mainzu (u Njemačkoj), 1455. godine. Mehaničkim tiskom knjige se tiskaju metalnim slovima izlivenim u kalupima, koja se zatim slažu u riječi, rečenice, cijele stranice. Vjeruje se da je ukupan broj primjeraka Biblije bio oko 180; 45 na pergamentu i 135 na papiru. Prije toga trebalo je oko tri godine da bi se dovršila jedna knjiga, a toliko je Gutenbergu trebalo za sve navedene primjerke. U svojoj inačici Biblije Gutenberg se koristio iluminacijama. Zbog tog ručnog rada može se reći da je svaki primjerak njegove Biblije unikatan.
Knjige su se na papiru tiskale i prije izuma tiskarskog stroja. Kinezi su prvi tiskali knjige na papiru - ručno, drvenim blokovima. Dijamantna sutra tiskana 878. godine u Kini smatra se najstarijom sačuvanom tiskanom knjigom. Danas se nalazi u Britanskoj knjižnici u Londonu.
Koje knjige prepoznaješ na fotografijama? Znaš li za slične knjige? U koju bi ih skupinu knjiga svrstao/svrstala?
Primjeri knjiga danas
Knjige su najstariji masovni medij. U njima je sadržano cjelokupno umno stvaralaštvo pojedinih naroda i cijeloga čovječanstva. Knjige se pohranjuju u knjižnice (biblioteke), gdje su dostupne svakomu tko iz njih želi što saznati i naučiti. Knjige imaju višestruku ulogu - služe za učenje (udžbenici, stručne, znanstvene knjige...), za užitak i zabavu (zbirke lirskih pjesama, pripovijetke, priče, romani...).
Označi DA ako sljedeće tvrdnje smatraš točnim ili NE ako ih smatraš netočnima.
Svaka je lirska pjesma knjiga.
Enciklopedija je knjiga.
Romani se, osim u tiskanom izdanju kao knjige, u novije vrijeme mogu objavljivati na internetu.
Koje dnevne novine prepoznaješ na fotografiji? Koje si od njih ponekad čitao/čitala?
Novine su vrsta masovnoga tiskanoga medija u obliku listova bez korica. Mogu izlaziti svakodnevno, tjedno ili mjesečno. Donose vijesti o važnim događajima, upućene su javnosti i govore o aktualnim zbivanjima u zemlji i svijetu.
Teme u novinama mogu biti iz područja kulture, znanosti, politike, gospodarstva, ekonomije i sadašnji događaji zanimljivi široj javnosti.
Tekstovi koji se objavljuju u novinama jesu vijesti, izvješća, reportaže, intervjui, problemski članci i druge novinske vrste.
Novine se prema učestalosti izlaženja dijele na dnevne novine (izlaze svakodnevno), tjednike (izlaze jednom tjedno), dvotjednike ili revije (izlaze svaka dva tjedna) i mjesečnike (izlaze jednom mjesečno).
Prve tiskane novine u svijetu pojavile su se u Njemačkoj u 15. st., nakon izuma tiskarskog stroja. Njihov procvat u Europi bio je u 18. st., a vrhunac je dosegnuo u 19. st. Dnevne novine u brojnim zemljama tada ne izlaze na nacionalnim jezicima, npr. u Danskoj 1663. godine novine izlaze na njemačkom; u Mađarskoj 1721. godine na latinskom; u Turskoj 1795. godine na francuskom itd. U Francuskoj se u 18. st. novine dijele na dnevne novine, tzv. gazette i ostale s rjeđim ritmom izlaženja, tzv. journal.
Prve novine u Hrvatskoj izdavao je Pavao Ritter Vitezović u 17. st. Prve novine na hrvatskom jeziku zvale su se Kraglski Dalmatin, izlazile su u Zadru od 1806. do 1810. godine na hrvatskom i na talijanskom jeziku. Kraglski Dalmatin (Il Regio Dalmata) prve su novine koje izlaze na nekom slavenskom jeziku.
Prve novine samo na hrvatskome jeziku bile su Novine Horvatzke koje najprije izlaze na kajkavskom, a kasnije na štokavskom jeziku. Pokrenuo ih je Ljudevit Gaj 1835. godine u Zagrebu. Imale su i poseban književni prilog Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka.
Korelacija
Želiš li pročitati koji tekst napisan u prvim hrvatskim novinama, posjeti stranice Nacionalne i sveučilišne knjižnice gdje možeš pronaći portal Stare hrvatske novine i digitaliziranu baštinu.
Koje časopise prepoznaješ na fotografiji? Koje si od njih imao/imala prilike čitati? Kakve časopise najviše voliš čitati u slobodno vrijeme?
Časopis je tiskani medij koji obrađuje sadržaje nekog užeg područja, primjerice kulture, sporta, znanosti, politike, umjetnosti ili je namijenjen užem krugu čitatelja (dječji, ženski, automobilistički, vrtlarski, nautičarski). Sadržaji su u časopisima popraćeni bogatim slikovnim materijalom.
Časopisi su tiskovine većeg opsega, opširnije obrađuju teme, sadrže intervjue, reportaže, popularne i stručne članke.
Tekstovi su u časopisima najčešće predočeni i vizualno, bogatim slikovnim materijalom u obliku različitih fotografija u boji. Tiskani su najčešće na sjajnom papiru.
Časopisi se prema sadržaju dijele na opće ili popularne (namijenjene najširem krugu čitatelja) i specijalizirane (namijenjene posebnom, užem krugu čitatelja), kakvi su, npr. politički, znanstveni, književni i stručni časopisi.
Koje su novine i časopisi danas aktualni u Hrvatskoj?
Veći broj novina i časopisa pojavljuje se u Hrvatskoj u drugoj polovini 19. stoljeća. Danas su od općih novina najpoznatiji Jutarnji list, Večernji list, 24 sata, Sportske novosti, Poslovni dnevnik. Od regionalnih novina poznate su Slobodna Dalmacija, Glas Istre, Glas Slavonije, Novi list, Zadarski list, Varaždinske vijesti...
Osim dnevnih novina u Hrvatskoj izlaze i mnogi tjednici, polumjesečnici i mjesečnici, a neki od njih su Globus, Vijenac, Glas Koncila, Hrvatsko slovo, Novosti, Gloria, Storybook, Bug...
Uz novine za odrasle čitatelje postoje i novine i časopisi za djecu i mlade. Smib, Radost, Modra lasta, Prvi izbor, Dječji klub, Drvo znanja, Junior, Ok!, Moj planet i brojni listovi pojedinih škola neki su od časopisa dostupnih mladim čitateljima.
Unatoč dobrom glasu koji ih prati novine danas imaju sve manje čitatelja. Smanjuje se broj reklama kao i broj pretplatnika. Konkurencija je postala veća: najprije je došao radio, zatim televizija, a na kraju internet. Kod mladih su danas posljednja dva medija glavni izvor informiranja. Zbog toga brojne novine i časopisi pokušavaju prodrijeti i u te medije – bilo kao online izdanja ili kao televizijski magazini.
A kako nastaju novine u današnje vrijeme?
Pogledaj videozapis i saznaj kako se u novinarskom žargonu nazivaju neki dijelovi novina i kako izgleda dan u jednoj novinskoj redakciji.
Razvrstaj sljedeće tvrdnje.
Što prikazuju sljedeći plakati i letci? Gdje ih najčešće primjećuješ? S kojim se ciljem postavljaju plakati, a čemu služe različiti letci?
Plakati i letci tiskovine su koje se postavljaju na javnim mjestima radi obavještavanja ljudi o kulturnim, sportskim, političkim i sličnim događanjima, a imaju i turističku i promidžbenu svrhu.
Plakati su obično većeg formata, a letci su manjeg. Plakate vidimo na velikim i visoko postavljenim postoljima, zidovima nebodera i kuća, ili kao reklame na vozilima.
Letci se ostavljaju na mjestima gdje je velik broj ljudi svakodnevno prisutan (npr. u trgovačkim centrima, ispred pošte, banke, na kolodvoru), a dostavljaju se i poštom.
Čitaš li stripove? Koje stripove i stripovske junake poznaješ?
Strip je medij slike i riječi. Nastaje na temelju priče ispričane s pomoću međusobno povezanih slika. Najčešće se objavljuju u novinama i časopisima, ali mogu biti i samostalne knjige.
Strip se danas razvio kao poseban medij s vlastitim junacima. Zovu ga i novinski film i osma umjetnost.
Mnoga poznata književna djela objavljena su i obliku stripa, a kao podloga za stripove pišu se i posebni tekstovi.
Ponovite što ste saznali o tiskanim medijima u sljedećem kvizu.
Tiskom smatramo sve proizvode koji se tiskaju na papiru u tiskarama – novine, knjige, časopise, plakate, letke i stripove.
Novine su medij u tiskanom i elektroničkom obliku kojemu je svrha obavještavanje javnosti o aktualnim zbivanjima u zemlji i svijetu. Časopisi su tiskovine većeg opsega, a obrađuju različite teme namijenjene određenim skupinama čitatelja.
Plakati i letci tiskovine su koje se postavljaju na javnim mjestima kako bi njihova poruka došla do što većeg broja ljudi.
Strip je tiskani medij - spoj slike i riječi. Nazivamo ga i osmom umjetnošću.