Prisjeti se što si u prethodnim jedinicama naučio/naučila te odgovori na sljedeća pitanja:
Što su prilozi?
Kojoj se vrsti riječi prilažu?
Što izriču prilozi u rečenici?
Jesu li prilozi promjenjive ili nepromjenjive riječi? Objasni.
Koje su vrste priloga?
Nabroji po nekoliko priloga svih triju vrsta.
Kako bi se prisjetio/prisjetila još nekih priloga za koje si zasigurno čuo/čula, zabavi se rješavajući križaljku koja slijedi.
A sada pozorno promotri prikazano prometno stanje na slici te u zadatku koji slijedi dopuni glagole u rečenicama odgovarajućim prilozima.
Na odgovarajuća mjesta u rečenice rasporedi ove priloge: zdesna, iza, slijeva, nadesno, danas, zasigurno, strogo, jedva, najprije, zabrinuto, opasno, potpuno, redom, nesmetano, previše.
Uobičajena je prijepodnevna gužva u gradu.
Uobičajena je prijepodnevna gužva u gradu. Prometni policajac danas upravlja prometom. Zdesna mu prilazi vozilo hitne pomoći koje zasigurno žuri stići na odredište jer ima uključeno rotirajuće svjetlo i sirenu. Ovo će vozilo policajac najprije propustiti. Policajac čuje škripanje kočnica i zaključuje da se kamion iza njegovih leđa jedva zaustavio na vrijeme. Previše je ušao u raskrižje. Njega će strogo upozoriti na oprez. Osobni automobil koji nailazi slijeva želi skrenuti nadesno. Vozač osobnog automobila vidi vozilo hitne pomoći, zaključuje da mu ne smeta te će nesmetano nastaviti vožnju u željenom pravcu. Policajac zabrinuto promatra situaciju ispred sebe. Biciklist se zaustavio u raskrižju. Dostavno vozilo stoji iza i opasno se približilo biciklu i njegovu vozaču. Policajac je potpuno koncentriran na prometnu situaciju u kojoj se zatekao i redom propušta vozila u raskrižju.
Priloge prilažemo glagolima u rečenici. Oni nam kazuju okolnosti u kojima se vrši glagolska radnja.
Promotri sljedeće rečenice te riješi zadatak koji slijedi.
- Automobil je skrenuo na desnu stranu.
Automobil je skrenuo nadesno.- Kamion je vozio neoprezan vozač.
Vozač je neoprezno vozio kamion.- Vozilo hitne pomoći bilo je u velikoj žurbi.
Vozilo hitne pomoći žurno je prometovalo raskrižjem.
Sve su deblje otisnute riječi u rečenicama prilozi.
a) da
b) ne
Točan je odgovor: b) ne.
Moguća su objašnjenja:
Neke označene riječi u rečenicama pobliže označavaju glagole, a neke imenice. Neke su označene riječi promjenjive, a neke nisu. Neke su označene riječi prilozi, a neke pridjevi.
Razlikuj!
Kamion je vozio neoprezan vozač.
- Riječ neoprezan odgovara na pitanje – Kakav je vozač vozio kamion?
- Pobliže označava imenicu vozač u rečenici i promjenjiva je – ima različite oblike (neoprezan, neoprezna, neopreznu, neopreznim).
- Riječ neoprezan po vrsti je riječi pridjev.
Vozač je neoprezno vozio kamion.
- Riječ neoprezno odgovara na pitanje – Kako je vozač vozio kamion?
- Prilaže se glagolu vozio je i nepromjenjiva je – ima samo jedan oblik (neoprezno).
- Riječ neoprezno po vrsti je riječi prilog.
Pročitaj sljedeće parove rečenica i odredi sadrže li pridjev ili prilog.
U kojoj rečenici prepoznaješ pridjev?
U kojoj rečenici prepoznaješ prilog?
U kojoj rečenici prepoznaješ prilog?
Promotri animaciju pa odgovori na pitanje koje slijedi.
Dobro bi mi došlo dobro osvježenje.
U rečenici se dvaput javlja riječ dobro. Pripada li riječ dobro u rečenici istoj ili različitim vrstama riječi?
Riječ dobro na početku je rečenice prilog jer se prilaže glagolu došlo bi.
Kad stoji uz imenicu, kao dobro osvježenje, tada je pridjev jer pobliže označava imenicu osvježenje.
Brzo vozilo brzo vozi.
Strogo oko strogo gleda.
Načinski prilozi koji odgovaraju na pitanje Kako? i pridjevi srednjega roda koji odgovaraju na pitanje Kakvo? u rečenicama imaju isti oblik.
Razlikujemo ih upravo po pitanjima na koja odgovaraju i prema tome prilažu li se glagolima ili pobliže označavaju imenicu u rečenici.
Promotri rečenice i ilustracije pa pokušaj zaključiti u kojoj je rečenici riječ ispred prilog, a u kojoj prijedlog.
Policajac stoji ispred.
Policajac stoji ispred automobila.
Ponekad ista riječ, ovisno o položaju u rečenici, može biti i prilog i prijedlog.
Dječak je stajao iza.
Dječak je stajao iza kamiona.Upravljat će prometom poslije.
Poslije upravljanja prometom slijedi odmor.Znao je to napraviti i prije.
Prije spavanja vozit će bicikl.
- Riječ iza u prvoj rečenici odgovara na pitanje – Gdje je dječak stajao?
- Prilaže se glagolu i po vrsti je riječi (mjesni) prilog.
- Riječ iza u drugoj rečenici odgovara na pitanje – Iza čega je dječak stajao?
- Stoji ispred imenice i pokazuje odnos između dječaka i kamiona te je po vrsti riječi prijedlog.
U sljedećim rečenicama odredi je li istaknuta riječ prilog ili prijedlog.
Hodao je blizu ceste.
Bili smo blizu.
Poslije kiše dolazi sunce.
Poslije ću pospremiti sobu.
Pisanje priloga
Prilog je uvijek jedna riječ: sutra, prekjučer, vani, ondje, hrabro, ležećke.
U nekim prilozima možemo prepoznati sastavnice od kojih je prilog nastao.
- napamet (na + pamet)
- uoči (u + oči)
- nalijevo (na + lijevo)
- najednom (na + jednom)...
Međutim, i takve priloge trebamo pisati kao jednu riječ.
Usporedi:
- Automobil je skrenuo nalijevo.
- Vidio je bolje na lijevo nego na desno oko.
Ako nalijevo napišemo sastavljeno, ta je riječ prilog. Ako na lijevo napišemo kao dvije riječi, onda su to prijedlog i pridjev.
Slično je i s drugim primjerima:
- Uoči Božića počinju praznici.
- Gledala ga je ravno u oči.
- Uskoro će početi padati kiša.
- To neće biti u skoro vrijeme.
U pisanju priloga treba paziti i na pravilno pisanje glasovnih skupova ije i je te glasova č i ć.
- uvijek, zauvijek, nalijevo, poslije
- sinoć, večeras, uoči, ležećke
Priloge uvijek prilažemo glagolima kako bismo izrekli neku okolnost glagolske radnje (mjesto, vrijeme, način). Po tome ih razlikujemo od pridjeva i prijedloga.
Ponekad u rečenici ista riječ može biti i prilog i pridjev. Tada se moramo zapitati na koje pitanje odgovara i prilaže li se glagolu ili se pridijeva imenici.
Ista riječ u rečenici može biti prilog i prijedlog. Tada moramo prepoznati izriče li se tom riječju neka okolnost glagolske radnje ili odnos među riječima.
Prilozi se pišu sastavljeno jer su uvijek jedna riječ (nadaleko).
