Motiv je najmanji dio teme sa samostalnim značenjem. Najčešće se izriče imenicom.
Povratak
„Pjesnikov je zadatak traženje. A sposobnost velikih pjesnika nalaženje.” Tu je misao izrekao poznati hrvatski književnik i pjesnik Tin Ujević. Izreci o njoj svoje mišljenje. Što misliš da pjesnici traže?
Pročitaj sljedeće pjesme Zvonimira Baloga. Obrati pozornost na slikovitost motiva i izražajnu stranu pjesme.
Primjer 1.
Zvonimir Balog
Krk
Ako si Krk i naopako napisao,
neće izgubiti smisao.
Kužiš foru,
Krk će i dalje biti Krk,
najveći otok na našem moru.Ostalim otocima Krk može biti tata.
Na njemu je Baščanska ploča,
prvi pisani spomenik Hrvata.Svlada li te umor, postaneš li mrk,
napusti školsku klupu i dođi na Krk.Možeš doći s mamom, tatom, djedom, bakom...
možeš kopnom, vodom i zrakom.Doduše, prastari Hrvati koji su se
u prastare Hrvatice zatelebali
sve do sedmog stoljeća
s dolaskom su kolebali.Možda su se bavili mišlju
da najprije naprave aerodrom
u Omišlju.(izvor: Zvonimir Balog, Veseli zemljopis: rijeke planine i otoci Hrvatske, Zagreb: Školska knjiga, 1983.)
Primjer 2.
Zvonimir Balog
Pag
Škrta zemlja i kamenje
njegovo je znamenje.
Loza, sol i ovaca stada
Pažanima je život,
Pažanima je nada.
Žene u crnom, kao
glasovira za mol-tipke,
sjedeći pred kućama vezu
čuvene u svijetu čipke.
Dok se nije svijetom selio,
Pag se sav od ovaca
i čipki bijelio.
Bila je to slika
kojoj se teško odoli,
cijeli otok bio je jedna čipka,
jedno runo,
grumen soli.
Kao da je u pitanju mljekara hir,
čitav otok u srpnju je
veliki paški sir!(izvor: Zvonimir Balog, Veseli zemljopis: rijeke planine i otoci Hrvatske, Zagreb: Školska knjiga, 1983.)
Primjer 3.
Zvonimir Balog
Plitvička jezera
Plitvička jezera takav su fenomen
kojemu ne može odoljeti
ni jedan men.
Na nj dolaze stranci:
Amerikanci, Japanci,
Australci, Austrijanci…
Zure u vodu k'o
tek ojanjeni janjci,
Širom otvorenih usta,
očiju i srca
slušaju vodu kako pjeva,
uzdiše i grca
I dok pjenušavu vodu slušaju
i sami se sjaje i pjenušaju.
Motre kako budna voda
boje bisera, boje svoda
vodu iz sna
u san voda.(izvor: Zvonimir Balog, Veseli zemljopis: rijeke planine i otoci Hrvatske, Zagreb: Školska knjiga, 1983.)
Što povezuje ove tri pjesme?
Pogledaj slike i pridruži svakom mjestu motive iz prethodnih pjesama.
Temeljno je obilježje lirske pjesme iskazivanje misli, osjećaja i doživljaja. Lirske su pjesme najčešće pisane stihom, no postoje i pjesme u prozi.
Prema temi razlikujemo vrste lirske pjesme – pejzažne, ljubavne, šaljive, domoljubne, misaone, religiozne (duhovne) lirske pjesme.
Poslušaj pjesmu Dobriše Cesarića Voćka poslije kiše. Čitajući zapis pjesme, prepoznaj obilježja lirske pjesme.
Dobriša Cesarić
Voćka poslije kiše
Gle malu voćku poslije kiše:
puna je kapi pa ih njiše.
I bliješti suncem obasjana,
čudesna raskoš njenih grana.
Al nek se sunce malko skrije,
nestane sve te čarolije.
Ona je opet kao prvo,
obično, jadno, malo drvo.
(izvor: Dobriša Cesarić, Tišina i druge pjesme, Zagreb: Školska knjiga, 2001.)
U stihu Gle malu voćku poslije kiše riječ voćka je motiv.
Motiv je najmanji dio teme sa samostalnim značenjem. Najčešće se izriče imenicom.
Tema pjesme Voćka poslije kiše je doživljaj voćke prije i nakon kiše.
Tema je ono o čemu se u pjesmi govori. Najčešće je sadržana u naslovu. Lirske se pjesme prema tematici dijele na: pejzažne, ljubavne, domoljubne, misaone, socijalne, religiozne (duhovne)…
Motiv sunca u stihu Al nek se sunce malko skrije doživljavamo osjetilom vida.
Pjesničke slike osobitosti su pjesničkoga jezika koje se doživljuju različitim osjetilima. Mogu biti vidne ili vizualne, slušne ili auditivne, dodirne ili taktilne, mirisne ili olfaktivne i okusne ili gustativne.
Pjesma Voćka poslije kiše pisana je u stihovima.
Al nek se sunce malko skrije,
nestane sve te čarolije.
Prema broju slogova stihovi se dijele se na četverac, peterac, šesterac...
A s obzirom na rimu stih može biti na vezani stih (u kiticama, s rimom) ili slobodni stih (stihovi različite duljine i bez rime).
Stihovi pjesme Voćka poslije kiše raspoređeni su u kitice.
Kitica ili strofa sastoji se od nekoliko stihova koji čine cjelinu. S obzirom na broj stihova u kitici razlikujemo dvostih, trostih, četverostih, peterostih, šesterostih, sedmerostih…
Stihovi Ona je opet kao prvo // obično, jadno, malo drvo povezani su rimom. Kažemo da se riječi prvo i drvo rimuju.
Rima je glasovno podudaranje slogova na kraju stihova. Uz pravilnu izmjenu glasova, slogova i riječi u pjesmi čini ritam.
Pročitaj pjesmu Dragutina Tadijanovića Rano sunce u šumi. Zatim odgovori na pitanja o pjesmi.
Primjer 4.
Dragutin Tadijanović
Rano sunce u šumi
U zelene krošnje uleti
proljetni vjetar,
mlad.
Sunčeve tanke strelice
probodoše lišće
i grančice
i stabla: čitava se šuma zanjiha,
zasja.
Rosnati cvjetovi,
bijeli,
i listovi,
i male ptice,
pozdraviše sunce
veliko.
A sjenke granatih stabala
narisaše
kao prsti
raznolike
likove
po travi
na kojoj se blista rosa kao suze.(izvor: Dragutin Tadijanović, Srebrne svirale, eLektire)
U pjesmi Voćka poslije kiše motiv drvo dočaran je trima pridjevima. No to nisu pridjevi koji služe kao opisni pridjevi. U stihu obično, jadno, malo drvo riječi pridjevi čine pjesničku sliku te ih nazivamo ukrasnim pridjevima ili epitetima.
Epiteti su ukrasni pridjevi, pridjevi koji s imenicom na koju se odnose stvaraju življu, potpuniju i jasniju sliku. Svaki je epitet pridjev, no nije svaki pridjev epitet.
U stihovima A sjenke granatih stabala // narisaše // kao prsti // raznolike // likove // po travi // na kojoj se blista rosa kao suze stabla se uspoređuju s prstima, a rosa sa suzama. Takav način pjesničkoga izražavanja u kojem se netko ili nešto s nečim uspoređuje na temelju zajedničkih osobina nazivamo usporedbom.
Usporedba je stilsko izražajno sredstvo uspoređivanja predmeta, osobe ili pojave s drugim na temelju kakva zajednička svojstva. Najčešće se u usporedbi nalaze riječi kao, poput, nalik na...
Ni voćka u pjesmi ne predstavlja "običnu" voćku. Voćka je u ovoj pjesmi u prenesenom značenju. Njeno se značenje otkriva kada pročitamo pjesmu u cijelosti i imenicu voćka zamijenimo, primjerice, riječju čovjek. Tada voćka predstavlja čovjeka kada je sretan i dobra raspoloženja (u prvoj kitici) i neraspoložena, nesretna čovjeka (u drugoj kitici).
Preneseno značenje stilski je postupak kojim se služimo kako bismo na slikovit i drugačiji način izražavanja prenijeli poruku. Riječima ili izrazima mijenja se osnovno, uobičajeno značenje i daje im se novo, šire, preneseno značenje.
Poslušaj i pročitaj pjesmu Paje Kanižaja Zaljubljeni limač. Zatim odgovori na pitanja u nastavku.
Pajo Kanižaj
Zaljubljeni limač
Kojeg si se datuma rodila
samo jednom sam te pitao,
a onda sam ti rođendan
svake godine čestitao!
U udvaranju nisam bio
nikad nimalo spretan,
ali sam ti poželio
baš svaki Božić sretan!
Kada se nekoga
makar i skrivečki voli,
možeš mu čestitati
i dobar uspjeh u školi!
Iako sam se često
od tvog pogleda skriv'o
uvijek sam ti redovito
čestitao sve živo!
Kad joj se vjetar udvara,
zna pocrvenit i lišće breze!
A sad te najljepše pozdravljam
onak' iz čistog mira – bez veze!
(izvor: Pajo Kanižaj, Tričave pjesme, Alfa, 2002.)
Poslušaj i pročitaj pjesmu Nikole Milićevića Noćni pjevači.
Nikola Milićević
Noćni pjevači
Gle, kako stari mjesec plovi,
čitavo polje obasjava,
od njegova se zlatnog svjetla
u noći ljeska rosna trava.
Sva priroda je opijena
od mirisa i od svježine,
a noć je puna, puna zvijezda,
zvijezda i sjajne mjesečine.
A što to cijele noći svira?
Kakva se pjesma stalno čuje?
Bezbroj se grla poljem javlja,
pa u daljini odjekuje.
To zrikavci u travi zriču
na sviralice svoje tanke,
zvijezdama, djeci i pticama
pjevaju tihe uspavanke.
(izvor: Nikola Milićević, Izabrana djela, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1982.)
Lirika je književni rod u kojem književnost kao umjetnost riječi dolazi najviše do izražaja. Naziv lirika izveden je prema grčkom glazbalu lira, što upućuje na određenu povezanost takvih književnih djela i glazbe. Naime, lirske su se pjesme pjevale ili recitirale uz glazbenu pratnju, a mnoge su i uglazbljene pa tako čuvaju izvorno jedinstvo glazbe i književnosti.
Na sljedećoj poveznici poslušaj zvukove lire, grčkog glazbenog instrumenta uz koji su se u staroj Grčkoj pjevale posebno osjećajne pjesme.
S obzirom na motive svakoj slici pridruži odgovarajući stih iz pjesme.
null
null
Odaberi DA ako tvrdnju smatraš točnom, odnosno NE ako je smatraš netočnom.
Lirika je najčešće pisana stihom.
Motiv je najčešće iskazan glagolom.
Pjesma pripovijeda o zanimljivim događajima i ima mjesto i vrijeme radnje.
Odaberi DA ako tvrdnju smatraš točnom, odnosno NE ako je smatraš netočnom.
Obilježja su lirike subjektivnost, osjećajnost, slikovitost i sažetost.
Pjesma Voćka poslije kišenapisana je slobodnim stihom.
Odaberi DA ako tvrdnju smatraš točnom, odnosno NE ako je smatraš netočnom.
Svi su pridjevi epiteti.
Vezani stih uvijek ima rimu.
Odaberi DA ako tvrdnju smatraš točnom, odnosno NE ako je smatraš netočnom.
Stih je jedan redak u pjesmi.
Kitica se još naziva strofa.
Poslušaj pjesmu Grigora Viteza Kakve je boje potok. Na temelju slušanja u svoju bilježnicu zapiši motive koje čuješ. Razmisli tko je sve personificiran u pjesmi. Među zapisanim motivima zaokruži one koji su dio stilskog izražajnog sredstva personifikacije.
Poslušaj pjesmu još jednom i zapiši stihove u kojima čuješ usporedbe.
Grigor Vitez
Kakve je boje potok
Potoku koji šumom teče
Oprezno priđe jedan jelen
I napivši se vode reče:
— Potok je kao šuma zelen.
Kraj stijena potok dalje teče
O kamena se lomeć rebra,
Skakutajući zeko reče:
— Potok je ovaj sav od srebra.
Kroz polje potok dalje teče
Pod vedro nebo izašav,
A lastavica ozgo reče:
— Potok je kao nebo plav.
I napivši se vode reče:
Nad njim oblaci bijeli stoje,
Lebdeći bijeli leptir reče:
— Potok je ovaj bijele boje.
S mnoštvom zvijezda dođe veče,
Ugasi svoje boje dan,
Plašljiva srna tiho reče:
— Gle, sav je potok ozvjezdan
Motivi: potok, šuma, jelen, voda, stijene, rebra, zeko, srebro, polje, nebo, lastavica oblaci, leptir, boja, zvijezde, veče, dan, srna
Motivi koji su dio personifikacije: jelen, zeko, lastavica, leptir, srna
Stihovi u kojima čujem usporedbe: Potok je kao šuma zelen. // Potok je kao nebo plav.
Poslušaj pjesmu Grigora Viteza Kad bi drveće hodalo.
Koje stilsko izražajno sredstvo prepoznaješ u gotovo svakom stihu pjesme? Pozorno slušaj i zapiši riječi koje se rimuju. Uz svaku riječ zapiši slovo i to isto slovo ponovi uz svaku riječ koja se rimuje tom riječju. Npr.
teče a
reče a
jelen b
zelen b
Promotri još jednom zapisane riječi i slova koja si uz njih zapisao/zapisala. Imaju li nekakav pravilan redoslijed?
Grigor Vitez
Kad bi drveće hodalo
Kad bi drveće hodalo,
Šume bi se razilazile na sve strane.
Drveće bi hodalo,
A mahale njihove grane.
Kad bi drveće hodalo,
I parkovi bi šetali nedjeljom sa šetačima,
A možda bi i zaigrali malo s igračima.
Kad bi drveće hodalo,
Među pticama bi došlo do velike pometnje,
Jer bi i gnijezda krenula u šetnje.
Kad bi drveće hodalo,
Ja bih pisao naranči sa juga,
Nek' dođe kod moga bolesnog druga.
U većini stihova prepoznajem stilsko izražajno sredstvo perosnifikaciju.
hodalo a
strane b
hodalo a
grane b
hodalo a
šetačima c
igračima c
hodalo a
pometnje d
šetnje d
hodalo a
juga e
druga e
Izradi vježbu
Pokušaj i ti napisati lirsku pjesmu. Prisjeti se nečega što te zanima, što voliš, čemu se diviš i zapiši par motiva na papir (nasumično, kako ti dolaze u misli). Promotri zapisane riječi i razmisli kako bi ih mogao/mogla opisati, dodaj nekim motivima epitete. Pokušaj ih usporediti. Dodaj im riječi koje su zvučne (oponašaju zvukove iz prirode) i tvore ritam. Rasporedi osmišljene riječi u stihove i tvoja pjesma je skoro gotova. Pročitaj novonastale stihove još nekoliko puta i razmisli želiš li promijeniti redoslijed nekih riječi ili dodati/oduzeti koju riječ. Kad si u potpunosti zadovoljan/zadovoljna svojom pjesmom, podijeli ju s prijateljima, roditeljima, učiteljima...
Lirska pjesma pripada književnom rodu lirici. Najčešće je pisana stihom, no može biti pisana i u prozi. Osnovna su obilježja lirske pjesme iskazivanje osjećaja, subjektivnost, kratkoća, sažetost, slikovitost i ritmičnost.
Prema temi lirske pjesme dijelimo na pejzažne, ljubavne, šaljive, domoljubne, misaone, religiozne (duhovne)...
Riječi u lirskoj pjesmi često imaju preneseno značenje, a pjesnički jezik obiluje stilskim izražajnim sredstvima, primjerice epitetima, personifikacijom, onomatopejom, usporedbom...