Gospođa Genitiv odlučila je pospremiti stan svoje obitelji. Promotri ilustraciju i razmisli što sve nije na svome mjestu.
Dopuni rečenice nazivima predmeta ponuđenima u zagradama.
Primjeri iz uvodne vježbe pokazuju nam da su imenice promjenjive riječi. Ovdje ćeš saznati kako se imenice mijenjaju kad se nađu u genitivu.
Genitiv je drugi od sedam padeža u hrvatskome jeziku. Odgovara na pitanja Koga? (za živo) i Čega? (za neživo), a ovisi o drugim riječima u rečenici.
Bilježi se kraticama G ili gen.
Primjerice, o glagolu (nema zavjese), pridjevu (vrijedan pažnje) ili prilogu (malo sreće).
Značenja imenice u genitivu
Imenica u genitivu može imati mnoga značenja, a neka su od njih građa, pripadnost, izostanak čega/nedostajanje, podrijetlo, vrijeme, osobina, djelomičnost, mjesto itd.
Pridruži rečenici s istaknutom imenicom u genitivu odgovarajuće značenje te imenice.
U stanu obitelji Genitiv uvijek je veselo. | |
U njihovoj obitelji nikad nema
razmirica
i
svađa
.
|
|
Gospođa Genitiv dolazi iz obitelji poznatih umjetnika. | |
Svi su članovi te obitelji ljudi dobre volje. | |
Odmah do stana obitelji Genitiv nalazi se izlaz na veliku terasu. | |
Tu oni pripremaju svoje zabave koje često počnu od jutra. | |
Tada svi rado uzmu komad torte gospođe Genitiv. | |
Ta je njezina slavna torta sva od čokolade. |
Gdje god je to moguće, izraz prijedlog od + imenica u G trebalo bi, kad se želi izreći građa, zamijeniti pridjevom. Primjerice, prsten od zlata (bolje je reći zlatni prsten), stol od plastike (plastični stol).
Također, nije dobro rabiti izraz prijedlog od + imenica u G ako želimo izreći pripadnost. Taj izraz treba zamijeniti pridjevom. Primjerice, stan od susjeda treba zamijeniti pridjevom susjedov stan ili roman od Kušana treba zamijeniti pridjevom Kušanov roman.
U sljedećim rečenicama zamijeni izraz prijedlog od + imenica u genitivu odgovarajućim pridjevom.
Naziv genitiv dolazi od latinske riječi genitus što znači rođen. To je i jedno od značenja genitiva - podrijetlo (od koga je rođen, odakle potječe).
Primjerice, Otac obitelji Genitiv sin je uglednoga profesora. (Potječe od uglednoga profesora.)
Nastavci imenica u genitivu
Većina imenica muškoga i srednjeg roda u genitivu jednine i množine ima nastavak -a (stan-a, gospodin-a, profesor-a, ljubitelj-a).
Neke imenice muškoga roda u genitivu množine imaju nastavak -iju (nokt-iju, gost-iju, prst-iju).
Imenice ženskoga roda u genitivu jednine imaju nastavak -e. U genitivu množine najčešće imaju nastavak -a (srn-a, profesoric-a, rib-a), a katkad se javljaju i nastavci -i (riječ-i, ljubav-i, majk-i, kćer-i) te -u (nog-u, ruk-u).
Razvrstaj rečenice ovisno o tome ima li u njima imenice u genitivu ili nema.
U nekim imenicama muškoga i ženskog roda u genitivu množine provodi se glasovna promjena nepostojani glas a ili nepostojano a.
IMENICA U N jd. | IMENICA U G jd. | IMENICA U N mn. | IMENICA U G mn. |
---|---|---|---|
jazavac | jazavca | jazavci | jazavaca |
lovac | lovca | lovci | lovaca |
sestra | sestre | sestre | sestara |
kruška | kruške | kruške | krušaka |
U kojim je rečenicama genitiv množine pravilno napisan?
U kojim je rečenicama genitiv množine pravilno napisan?
U kojim je rečenicama genitiv množine pravilno napisan?
U sklonidbi imenica koje u nominativu jednine imaju -lac, u genitivu jednine i nominativu množine glas l (u -lac) zamjenjuje se glasom o. Ta se glasovna promjena naziva vokalizacija, tj. zamjenjivanje glasa l glasom o na kraju sloga/riječi.
Promotri tablicu!
nominativ jednine | genitiv jednine | nominativ množine | genitiv množine |
---|---|---|---|
ronilac | ronioca | ronioci | ronilaca |
mislilac | mislioca | mislioci | mislilaca |
žetelac | žeteoca | žeteoci | žetelaca |
Pogledaj videozapis u kojem poznati jezikoslovac i profesor Marko Alerić govori o padežu genitivu. Zabilježi tijekom gledanja primjere i korisne zanimljivosti.
Genitiv je drugi padež u hrvatskome jeziku. Odgovara na pitanja Koga? (za živo) i Čega? (za neživo). Imenica u genitivu može imati različita značenja, a neka su od njih pripadnost, nedostajanje, građa, mjesto, vrijeme, djelomičnost i dr.
U pojedinim se imenicama provodi glasovna promjena nepostojani glas a ili nepostojano a.