Pročitaj telefonski razgovor između dviju djevojčica. Zatim odgovori na pitanja u nastavku.
Prezentom se služimo kada želimo izreći radnje koje se odvijaju u sadašnjosti.
Usporedi infinitiv i prezent navedenih glagola.
infinitiv prezent osnova i nastavak slušati (ja) slušam sluš-am peći (ja) pečem peč-em nositi (ja) nosim nos-im čuti (ja) čujem ču-jem
Prezent je jednostavno glagolsko vrijeme koje izriče radnju u sadašnjosti.
Prezent tvorimo dodavanjem prezentskih nastavaka -am, -em, -im, -jem glagolskoj osnovi.
Prezent je jednostavan glagolski oblik jer se tvori od osnove i nastavka, tj. sastoji se uvijek od samo jedne riječi.
Nastavci -am, -em, -im ili -jem služe za tvorbu 1. lica jednine. Promotri kako tvorimo ostala lice jednine i množine.
infinitiv: pitati
jednina množina 1. lice (ja) pitam (mi) pitamo 2. lice (ti) pitaš (vi) pitate 3. lice (on/ona/ono) pita (oni/one/ona) pitaju Uoči mijenja li se oblik glagola ovisno o glagolskom licu.
Glagol se mijenja po glagolskim licima.
Promjenu glagola po licima nazivamo sprezanje ili konjugacija.
Pomoćni glagol biti u prezentu ima različite oblike za svršeni i nesvršeni vid. Svršeni vid ima naglašeni i nenaglašeni oblik. Nenaglašeni oblik ima i posebne niječne oblike. Pomoćni glagol htjeti u prezentu ima naglašene i nenaglašene oblike.
Promotri oblike prezenta pomoćnih glagola u tablici.
| biti | htjeti | ||||||
| svršeni | nesvršeni | ||||||
| naglašeni | nenaglašeni | niječni | naglašeni | nenaglašeni | niječni | ||
| jednina | |||||||
| 1. l. (ja) |
budem | jesam | sam | nisam | hoću | ću | neću |
| 2. l. (ti) |
budeš | jesi | si | nisi | hoćeš | ćeš | nećeš |
| 3. l. (on/ona/ono) |
bude | jest | je | nije | hoće | će | neće |
| množina | |||||||
| 1. l. (mi) |
budemo | jesmo | smo | nismo | hoćemo | ćemo | nećemo |
| 2. l. (vi) |
budete | jeste | ste | niste | hoćete | ćete | nećete |
| 3. l. (oni/one/ona) |
budu | jesu | su | nisu | hoće | će | neće |
U sljedećem tekstu o medvjedima klikni na sve glagole u prezentu. Potrebno je pronaći 19 glagola u prezentu.
Čestica ne piše se rastavljeno od glagola: ne čekam (ne čekati), ne spavam (ne spavati)...
Čestica ne piše se sastavljeno samo u ovim glagolima: nestati, nestajati, nedostati, nedostajati, nemati, nemoj.
Prezentom se može izreći prava sadašnjost i prenesena sadašnjost. Promotri sljedeće rečenice.
| Prava sadašnjost |
|
|---|---|
| Pijem čaj i odmaram se. | (sadašnjost) |
| Prenesena sadašnjost |
|
|---|---|
| U zdravom je tijelu zdrav duh. | (svevremenost) |
| Jučer čekaju medvjede, no oni ne izlaze. | (prošlost) |
| Sutra postaje sunčanije. | (budućnost) |
U nekim se oblicima glagola u prezentu provode glasovne promjene.
U glagolima koji u infinitivu završavaju na -ti najčešće se provodi jotacija, a u glagolima koji završavaju na -ći provodi se palatalizacija.
U ovoj jedinici saznali smo da je prezent glagolsko vrijeme kojim izričemo sadašnjost. Nastaje dodavanjem prezentskih nastavaka -am, -em, -im, -jem glagolskoj osnovi.
