Citirati (lat. citare – pozvati, pozivati se na koga) ili navoditi znači doslovno ponavljati riječi neke osobe ili u svoj tekst od riječi do riječi preuzeti nečiji tekst.
U jedinici koja slijedi upoznat ćeš još neke pojmove vezane uz citiranje ili navođenje te naučiti kako se pravilno zapisuju navodi ili citati.
Za početak pozorno promotri niz ilustracija, pročitaj tekst koji ih prati pa pokušaj riješiti zadatke koji slijede.
1. KNJIŽNIČAR: Izvoli knjigu koju si tražila.
UČENICA: Hvala lijepa!
2. UČENICA: Tata mi je govorio o ovom romanu. Napravit ću o njemu računalnu prezentaciju i predstaviti ga ostalim učenicima u razredu.
3. UČENICA: Baš zanimljiv početak. Zapisat ću o njemu neke navode. Ili se kaže citate?! Čini mi se da je učiteljica rekla da može i navod i citat.
4. UČENICA: Čudovište koje potapa brodove? Ili podmornica? U ono vrijeme?! Baš me zanima što će se dogoditi. Nastavljam čitati.
5. UČENICA: Roman je bio baš uzbudljiv! Pokušat ću to dočarati svojim prijateljima. I učiteljici!
6. UČENICA: I ovdje moram paziti te pravilno obilježiti navode. Prepisat ću točno piščeve riječi jer mi se sviđa njegov način pisanja. Kako lijep opis podmorskog svijeta!
7. UČENICA: Pretražit ću internet jer želim pronaći neke zanimljivosti o piscu. Ako budem u prezentaciju zapisivala navode s interneta, i njih moram pravilno označiti. Moram zapisati podatke o stranici s koje sam navode uzela.
8. UČENICA: Bilo je ovo zaista zanimljivo čitateljsko iskustvo!
U pisanju vlastitoga teksta važno je ponekad upotrijebiti i dokaz, odnosno navod ili citat iz nečijeg autorskog djela. Saznaj kako ćeš u tom slučaju označiti ono što je preuzeto.
Navod ili citat dio je teksta koji se točno prenosi iz jednog teksta u drugi, odnosno navodi od riječi do riječi.
Navod ili citat treba označiti navodnicima na početku i na kraju („...”).
Navodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru.
Imaju dva oblika ( „...” i »...«).
U rukopisnim tekstovima pojavljuju se gornji i donji navodnici („...”), a u tekstovima pisanim računalom navodnici se vrlo često pišu ovakoNavodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru.
Imaju dva oblika ( „...” i »...«).
U rukopisnim tekstovima pojavljuju se gornji i donji navodnici („...”), a u tekstovima pisanim računalom navodnici se vrlo često pišu ovako"..."
U zagradama iza navoda/citata bilježi se ime i prezime autora i naslov djela iz kojega je navod/citat preuzet.
Preuzimajući navode ili citate iz tuđih tekstova, moramo slijediti pravila navođenja ili citiranja kako ne bismo tuđe riječi ili mišljenja prisvojili kao svoja te se time ogriješili o nečija autorska prava ili nečije intelektualno vlasništvo.
Povežite pojmove s njihovim objašnjenjima.
|
AUTORSKA PRAVA
|
čovjek ga stekne intelektualnim djelovanjem |
|
INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
|
pravopisni znakovi kojima se obilježavaju navodi ili citati |
|
NAVOD ili CITAT
|
tuđi se tekstovi ne smiju koristiti bez dopuštenja autora |
|
NAVODNICI
|
dio teksta koji se točno prenosi iz jednog teksta u drugi |
Navodnici se, osim u navodima ili citatima, pišu i u upravnom govoru.
Upravni je govor točno navođenje nečijih riječi.
Djevojčica je upitala knjižničara: „Mogu li, molim Vas, posuditi roman 20 000 milja pod morem?”
U tiskanim se tekstovima (romanima, pričama, bajkama...) upravni govor (razgovor likova) obilježava crticom.
— Podmorske šume! — uzviknuo sam.
— I vi se nudite da me tamo povedete?
— Upravo tako, gospodine profesore.
(Jules Verne, 20 000 milja pod morem)
Sljedeći je primjer iz Kutka za znatiželjne. U rečenicu koja je u upravnom govoru upišite sve potrebne pravopisne znakove (navodnike, dvotočku, zareze...).
(Za rješavanje zadatka trebat će vam papir i olovka.)
Djevojčica je rekla ocu Svidjela mi se knjiga ali bih neke dijelove promijenila
Djevojčica je rekla ocu: „Svidjela mi se knjiga, ali bih neke dijelove promijenila.”
Često ćeš biti u prilici, primjerice, oblikovati svoje bilješke vezane uz djela za cjelovito čitanje odnosno lektiru. Te će ti bilješke koristiti tijekom nastave u različitim aktivnostima. Dobro je, uz vlastite komentare i zapažanja o pročitanom, u bilješke unijeti i pokoji navod/citat koji te komentare i zapažanja potvrđuje. U nastavku pogledaj tri primjera kako citirati u lektirnim bilješkama.
Primjer 1.
Navod/citat kojim se potkrepljuje opis pripovjedačeve šetnje po dnu mora iz romana 20 000 milja pod morem možemo zabilježiti na sljedeći način:
„Iznad glave mogao sam vidjeti mirnu površinu mora. Hodali smo po sitnom pijesku, koji nije bio smežuran kao pijesak na obali, nego je bio gladak. Taj je blistavi sag poput zrcala čudnovatom snagom odbijao zrake sunca. Hoće li mi se povjerovati ako kažem da sam na dubini od deset metara vidio kao usred bijela dana?”
(Jules Verne, 20 000 milja pod morem)
Primjer 2.
Navod/citat iz pjesme za primjer usporedbe zapisujemo ovako:
„Kako rastu djeca?
Kao vrba iz vode, kao u livadi trava,
Djeca rastu iz nogavica i rukava.”
(Grigor Vitez, Kako rastu djeca)
Primjer 3.
Navod/citat iz dramskog djela za primjer dijaloga bilježimo ovako:
„STARAC: ... što iščekuješ na vratijeh? Da ja izidem, je li? Da razvrćeš što je po kući?
VARIVA: Tezoro da t' nađem, veliku tugu!
STARAC: Tezoro, ah, tezoro? Otkud ti umiješ dotle?
VARIVA: Umijem! Da ti hoću ukrasti, ne bih ti imala što ukrasti neg paučina, toga ti je najpunija kuća, ni daš mesti...”
(Marin Držić, Skup)
Navode/citate uvijek treba označiti navodnicima, a u zagradama napisati ime i prezime autora i naslov djela iz kojega je navod/citat preuzet.
Ako navod želimo unijeti u tekst koji javno objavljujemo, potrebno je navesti, uz ime i prezime autora i naslov djela, još i podatke o tome koji je izdavač djelo objavio, mjesto izdavanja djela i godinu objave. Na taj način pružit ćemo potpunu informaciju onima koje bude zanimalo djelo u cijelosti nakon što su pročitali navod/citat iz djela. Cjelovite podatke o knjizi (ime i prezime autora, izdavač, mjesto i godina izdanja) još nazivamo bibliografski podatci.
Primjer 4.
Bibliografski podatci za knjigu obuhvaćaju ime i prezime autora, naslov, izdavača, mjesto i godinu izdanja. Redoslijed je podataka obično ovaj: autor(i), godina izdanja i naslov. Ostali podatci (urednik, izdavač, mjesto izdanja, broj stranica i slično) također se mogu uključiti.
Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude. Novi Liber. Zagreb.
Kada navodiš ili citiraš stihove neke pjesme, trebao/trebala bi ih zapisati jedan ispod drugoga, onako kako su u pjesmi raspoređeni:
„U zelene krošnje uleti
Proljetni vjetar,
Mlad.”
(Dragutin Tadijanović, Rano sunce u šumi)
Međutim, ako se stihovi ne navode/citiraju jedan ispod drugoga, odjeljuju se kosom crtom (s bjelinama u tiskanom tekstu):
„U zelene krošnje uleti / Proljetni vjetar, / Mlad.”
(Dragutin Tadijanović, Rano sunce u šumi)
Dvjema kosim crtama odjeljuju se strofe kada se navode/citiraju na ovaj način:
„Dugo u noć, u zimsku gluhu noć / Moja mati bijelo platno tka. // Njen pognut lik i prosjede njene kose / Odavna je već zališe suzama.”
(Dragutin Tadijanović, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć)
Slijedeći primjer iz Kutka za znatiželjne, upiši pravopisne znakove koji nedostaju kada dva stiha iz pjesme navodiš pišući ih u istom retku.
U travi se žute cvjetovi I zuje zlaćane pčele
„U travi se žute cvjetovi / I zuje zlaćane pčele”
U današnje je vrijeme sve češće preuzimanje navoda/citata s internetskih stranica.
I pri takvoj vrsti navođenja ili citiranja potrebno se pridržavati određenih pravila.
Uz navod/citat preuzet s neke internetske stranice u zagradama treba napisati ime izvora te tzv. URL ili web-adresu s koje je sadržaj preuzet te datum kada smo stranici pristupili.
Primjer 5.
Želiš li zabilježiti navod/citat s interneta o piscu Julesu Verneu, možeš to učiniti na sljedeći način:
„Prvi veliki uspjeh postigao je pustolovnim romanom Pet tjedana u balonu (Cinque semaines en ballon, 1862), kojim je započeo niz od ukupno 62 romana pod zajedničkim naslovom Neobična putovanja (Voyages extraordinaires).”
(Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Jules Verne, pristupljeno 15. veljače 2020.)
Pozorno promotri ilustracije, razmisli o tome što ih povezuje pa pokušaj odgovoriti na sljedeća pitanja.
Za sve koji stvaraju svoja djela, bilo pisanjem bilo na drugi način, kažemo da su autori.
Za djela koja su stvorili zadržavaju autorska prava, što znači da ih bez njihova dopuštenja nitko ne smije objavljivati niti se njima koristiti.
Sve autore štiti Zakon o autorskim pravima, a kršenje toga zakona ima ozbiljne posljedice.
Na činjenicu da je neko djelo zaštićeno autorskim pravom upozorava simbol copyrighta.
Promotri ilustraciju pa za sebe odgovori na pitanja koja slijede.
Prepisuješ li domaću zadaću od svojih prijatelja ili prijateljica?
Daješ li svoje bilješke i riješene zadatke drugima ako nisu napisali zadaću?
Smatraš li da je ispravno prepisivati tuđe ideje i rješenja?
Poslušaj zvučni zapis koji slijedi i provjeri jesi li, odgovarajući na prethodna pitanja, bio/bila u pravu.
Kako čovjek može posjedovati i raspolagati svojim materijalnim dobrima koja je stekao za života, na isti način može upravljati i svojim intelektualnim vlasništvom.
Intelektualno vlasništvo čovjek stvara svojim intelektualnim djelovanjem. U intelektualno vlasništvo ubrajamo tekstove različitih vrsta, umjetnička djela, skice, izume, teorije i slično.
Kada se tuđe intelektualno vlasništvo potpisuje kao vlastito, to se naziva plagiranjem.
Plagijat je krađa tuđeg autorskog djela i ozbiljan je zakonski prekršaj.
Znanstvenik kojemu je u povijesti ukradeno vjerojatno najviše ideja i pripisano drugim znanstvenicima bio je Nikola Tesla.
Tesla je bio svjestan toga da drugi plagiraju njegova autorska djela. Poznata je njegova izreka:
„Ne žalim što su ukrali moje ideje, žalim što nemaju svoje.”
U ovoj si se jedinici susreo/susrela s nekim novim pojmovima i izrazima. Provjeri jesi li ih usvojio/usvojila tako što ćeš riješiti ispunjaljku koja slijedi.
Navod ili citat dio je tuđeg teksta koji se preuzima i unosi u svoj tekst. Navod/citat označava se navodnicima te se uz njega u zagradu piše ime autora i naslov djela iz kojega je preuzet. Tako se štite autorska prava osobe čiji je tekst intelektualno vlasništvo.
Krađa nečijeg autorskog djela naziva se plagijat.
