Pisanje je, uz govorenje, slušanje i čitanje, jedna od četiriju jezičnih djelatnosti.
Pisanjem pošiljatelj poruke šalje obavijesti ili dijeli svoje mišljenje s primateljem koji će njegovu poruku čitati.
Kako ne bi dolazilo do čestih smetnji u sporazumijevanju, do krivog razumijevanja poruke pa tako i nedosljednog prenošenja obavijesti, osoba koja nešto piše treba slijediti određena pravila.
Takva se pravila nazivaju pravopisnim pravilima i rezultat su dogovora među govornicima jednoga jezika. Međutim, jednom dogovorena pravopisna pravila koja su objavljena u službenom pravopisu, vrijede za sve.
U prethodnim si jedinicama ovoga modula upoznao/upoznala neka pravopisna pravila. U ovoj ćeš jedinici naići na niz kreativnih zadataka i prijedloga uz pomoć kojih možeš proširiti i produbiti svoje spoznaje o pravopisnim pravilima te uvježbavati pisanje u skladu s njima.
Promotri pisanje velikog i malog slova u sljedećem primjeru.
Istraži Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pa pronađi riječi i izraze koji se, ovisno o značenju koje imaju, mogu pisati i malim i velikim početnim slovom.
Primjerice, nikako ne znače isto rečenice:
a) Ušli smo automobilom u Rijeku.
b) Ušli smo automobilom u rijeku.
Izradi vježbu
U pravopisu ćeš pronaći još mnoštvo takvih primjera.
Recimo: Ribe (zviježđe) - ribe (životinje koje žive u vodi); Lijepa Naša (Republika Hrvatska) - Lijepa naša (himna Republike Hrvatske); Skandinavka (stanovnica Skandinavskog poluotoka) - skandinavka (vrsta križaljke)...
Izaberi nekoliko takvih i sličnih primjera te smisli rečenice u kojima se vidi kako pisanje velikoga ili maloga slova u tim rečenicama dovodi do različitih značenja.
Svaku rečenicu uredno prepiši na veći papir, istakni riječ ili izraz koji se piše malim ili velikim slovom te rečenicu ilustriraj prema vlastitoj zamisli.
Od nastalih papira s rečenicama i ilustracijama oblikuj plakat ili, u dogovoru s učiteljem/učiteljicom i ostalim učenicima u razredu, uredi pano u školi.
Bit će to dobar podsjetnik ostalim učenicima kako je važno slijediti pravila pisanja velikoga početnog slova.
Odaberi jedan kontinent pa načini malo pravopisno-geografsko istraživanje.
Izradi vježbu
1. Istraži s pomoću globusa ili u geografskom atlasu, na internetu te razgovarajući s odraslima i svojim vršnjacima jednorječna i višerječna imena država, gradova i naseljenih područja jednoga kontinenta koji želiš proučiti.
2. Zapiši što više takvih imena na jedan papir tiskanim slovima.
3. Služeći se pravopisom, zaključi kako se svako pojedino ime ispravno piše s obzirom na pisanje velikog i malog slova.
4. Na papir većega formata nacrtaj obrise istraživanog kontinenta, njegovo ime i imena država, gradova i naseljenih područja, koja odabereš, upiši unutar nacrtanih obrisa.
5. Pazi na pravilno pisanje velikoga slova te na koje ćeš mjesto unutar obrisa upisati koje ime. Neka razmještaj upisanih imena bude usklađen s razmještajem pojmova na geografskoj karti istraživanog kontinenta.
Evo i jednoga zadatka za one koji vole glumu, smijeh i imaju punu glavu kreativnih ideja!
Ako si član dramske skupine u svojoj školi, predloži svojoj skupini i voditelju/voditeljici da se poigrate pravopisnim znakovima: točkom, upitnikom i uskličnikom. (Može i zarezom i još nekim znakovima ako se tako dogovorite.)
Ako nisi član dramske skupine, skupi ekipu dobrovoljaca i dobro se zabavite. Tko zna, možda dobijete i prvi pljesak!
Što bi trebalo napraviti?
1. Zamislite da su pravopisni znakovi: točka, upitnik i uskličnik osobe, a ujedno i likovi nekog budućeg igrokaza.
2. Dodijelite svakom od ta tri lika unutarnje osobine te osmislite kako bi vizualno taj lik trebao izgledati (kostimi, rekviziti i sl.).
3. Odglumite različite scenske improvizacije u kojima se ta tri lika susreću i pokušavaju riješiti neki problem.
4. Izvrstan ćete učinak postići ako se dogovorite da lik koji glumi točku uvijek govori samo izjavne rečenice, lik koji glumi uskličnik izgovara samo usklične rečenice, a lik koji glumi upitnik izgovara samo upitne rečenice.
5. Izaberite najuspješnije improvizacije, povežite ih i na temelju njih napišite tekst svojega vlastitog igrokaza.
6. Glumcima koji su se u improvizacijama posebno iskazali dodijelite uloge i uvježbajte igrokaz.
7. Igrokaz javno izvedite na jednoj od školskih priredaba.
Vjerojatno si se često našao/našla u situaciji u kojoj su te učitelji upozorili na nedostatak zareza u rečenici ili te upozorili na to da si zarez napisao/napisala na krivom mjestu.
Zasigurno te to katkada i naljutilo i dovelo do toga da pomisliš kako zarez u rečenici uopće nije važan. Sa zarezom ili bez njega, napisao/napisala si ono što si želio/željela napisati.
Je li doista tako?
Odgovor na to pitanje potraži u vježbici koja slijedi.
Pročitaj naglas i poslušaj sljedeće rečenice pazeći na mjesto zareza u njima pa pokušaj odgovoriti na pitanje koje slijedi.
a) Čekati, ne otići.
Čekati, ne otići.
b) Čekati ne, otići.
Čekati ne, otići.
Kad bi navedene rečenice bile natpisi na vratima liječničke ordinacije na kojima piše da liječnik nije ondje jer je otišao u kućni posjet, što bi pacijent trebao učiniti u a), a što u b) slučaju?
Zamisli situaciju da sam/sama moraš liječniku neposredno prije početka nastave. Roditelji su ti rekli da ga zamoliš za ispričnicu ako bude potrebno. Što bi učinio/učinila da na vratima liječničke ordinacije piše sljedeće?
LIJEČNIK U KUĆNOM POSJETU.
ČEKATI NE OTIĆI.
Prilična nedoumica, zar ne?
Eh, kad bi samo na pravom mjestu bio jedan običan zarez!
Izradi vježbu
A sada ti!
Smisli još koji primjer rečenice u kojoj postojanje zareza i mjesto na kojem se nalazi mijenja značenje rečenice.
Jesi li čuo/čula za proročicu Pitiju?
Ona je bila jako poznata proročica u Apolonovu hramu, starogrčkom svetištu, u Delfima. Po njezina su proročanstva dolazili mnogi kraljevi i vojskovođe.
Pitija je svoja proročanstva izricala u obliku dvosmislenih rečenica čije se značenje mijenjalo ako bi se u njima promijenilo mjesto zareza.
Jedno je od njezinih najpoznatijih proročanstava glasilo:
Ibis redibis, nunquam peribis in bello. – Ići ćeš, vratiti se, nećeš u ratu poginuti.
Ibis redibis nunquam, peribis in bello. - Ići ćeš, vratiti se nećeš, u ratu poginuti.
Već si naučio/naučila što su navodi ili citati i gdje ih se sve može koristiti.
U ovoj te vježbi pozivamo da još bolje uvježbaš tražiti navode/citate koji mogu biti:
a) dokazi za neku tvoju tvrdnju
b) primjeri za dobro rješavanje zadataka kojima pokazuješ razumijevanje pročitanog.
Izradi vježbu
Pokušaj čitati jedan roman za djecu i mlade metodom tzv. "čitanja s olovkom u ruci".
To znači da ćeš se uz čitanje usredotočiti i na zapisivanje određenih navoda/citata.
Zapisati možeš citate vezane uz:
a) temu ili problem o kojemu se u romanu govori
b) vanjski opis lika/likova
c) postupke lika/likova
d) unutarnje osobine lika/likova
e) opis prostora u kojemu se radnja događa
f) zanimljive razgovore
g) smiješne ili tužne događaje...
Također u romanu možeš pronaći rečenice (navode/citate) koji će ti poslužiti kao dokazi u nekoj razrednoj debati ili raspravi, kao poticaj za vlastito pisanje, ilustriranje, izražajno čitanje, odnosno kao poticaj za tvoje stvaralačke pokušaje.
I na kraju evo još jedan prijedlog kako se možete poigrati navodima/citatima.
Svaki se tjedan obilježavaju neki važni dani: Međunarodni dan ljudskih prava, Dan planeta Zemlje, Svjetski dan kazališta...
Izaberite nekoliko tjedana u nizu tijekom jedne školske godine pa u dogovoru s učiteljem/učiteljicom i ostalim učenicima u razredu u svakom odabranom tjednu odredite jedan važan dan koji želite istražiti.
Istražujući u školskoj knjižnici i na internetu o tom danu, zabilježite neke poticajne navode/citate na koje naiđete. U zapisivanju navoda/citata slijedite pravopisna pravila. Ne zaboravite uz njih zapisati i njihove autore i nazive knjiga ili članaka iz kojih ste ih preuzeli.
Izdvojenim navodima/citatima možete urediti pano u školi.
Olimpijske igre međunarodna su natjecanja u mnogobrojnim sportovima i disciplinama koja se održavaju svake četvrte godine; ljetne i zimske igre održavaju se naizmjence svake druge godine.
Sljedeće bi se trebale održati u Tokiju. Glavni grad Japana bio je već 1964. godine domaćin Igara, prvih održanih u Aziji, a Japanu će ovo biti ukupno četvrto domaćinstvo. Zimske olimpijske igre održane su u Sapporu 1972. i u Naganu 1998. gdje je nastupila naša najveća alpska skijašica svih vremena Janica Kostelić. U programu je Igara 38 sportova, a uvršteni su i novi sportovi: karate, skateboarding, sportsko penjanje, daskanje, baseball i softball.
Paraolimpijske igre sportski je događaj za sportaše iz pet različitih skupina invalidnosti i cilj im je isticanje sportskih postignuća. Broj se država i broj sportaša iz godine u godinu povećava, a s njima i broj sportova te na njima nastupa više od 4000 sportaša iz 150 država.
Specijalne olimpijske igre okupljaju isključivo sportaše s intelektualnim poteškoćama. Za sudjelovanje na Paraolimpijskim igrama sportaši moraju ispuniti određene kriterije te postići određene standarde kako bi se kvalificirali i natjecali u određenom sportu. Sudionici su vrhunski sportaši s invaliditetom koji za sudjelovanje na Paraolimpijskim igrama prolaze strogi proces kvalifikacija. Specijalne olimpijske igre ističu sudjelovanje onih koji mogu i žele. Njihov je moto: „Dopustite mi da pobijedim, ako ne pobijedim, podržite me da budem hrabar u pokušaju.“
Istražite tko su bili hrvatski predstavnici na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama i Specijalnoj olimpijadi. Njihova postignuća prikažite u obliku prezentacije ili plakata tako da zabilježite njihova imena, sport kojim se bave, najveće uspjehe i druge zanimljive činjenice koje pronađete pazeći na pisanje velikog i malog početnog slova. Sve opremite prikladnim fotografijama, novinskim člancima i sl.
Više o hrvatskim sportašima i natjecanjima možete pronaći na internetu, u sportskim rubrikama dnevnih novina i portala te na stranicama Hrvatskog olimpijskog odbora HOO.
Samostalno učenje vrijeme je za kreativnost i kritičko promišljanje. Vjerujemo da ste odabrane aktivnosti uspješno odradili i saznali više o hrvatskom jeziku.
