Sjećaš li se koje su ti tekstove roditelji, bake i djedovi najčešće čitali kad si bio/bila dijete?
Pojavljuju li se u tim tekstovima neobična bića, zli čarobnjaci, princeze i prinčevi? Imaju li u tim tekstovima životinje ljudske osobine?
Ako je odgovor na navedena pitanja da, vjerojatno su tekstovi koje si slušao/slušala (i čitao/čitala u nižim razredima osnovne škole) bajke i basne.
Pročitaj i poslušaj sljedeći tekst.
Bajka je prozna književna vrsta (pripada epici) u kojoj se isprepleće čudesno i zbiljsko, a radnja se odvija među natprirodnim i čudesnim bićima, stvarima i pojavama.
Najčešći su likovi u bajci patuljci, vile, kraljevi, čarobni štapići, predmeti koji imaju moć i sl. Bajke najčešće imaju sretan kraj – dobro pobjeđuje zlo.
Najpoznatiji su svjetski pisci tradicionalnih bajki Charles Perrault, Hans Christian Andersen, braća Grimm, Lav Nikolajevič Tolstoj, Karel Čapek, Ivana Brlić-Mažuranić i drugi…
Pogledaj u nastavku koja su djela napisali i ostavili neizbrisiv trag u svačijem djetinjstvu.
Charles Perrault živi i stvara u doba procvata francuske klasicističke književnosti koja njeguje antičke motive i stroga pravila pisanja. Godine 1699. objavljuje zbirku bajki Bajke moje majke guske ili Priče i bajke iz starih vremena s poukama. Djelo je postiglo velik uspjeh pa se u pariškim salonima javlja moda bajki.
Braća Jacob (1785.-1863.) i Wilhelm (1786.-1859.) Grimm istražujući jezik, njemački folklor i kulturu bilježili su narodno blago prema njemačkoj usmenoj predaji, što je rezultiralo njihovim glasovitim zbirkama. Bajke braće Grimm bajke su koje su majke, bake, dadilje, očevi i djedovi pričali djeci prije spavanja. Prepune su fantastičnih predmeta, bića, vila, vilenjaka, zmajeva i neobičnih likova – osobito djece (Slatka kaša, Ivica i Marica, Crvenkapica).
Aleksandar Sergejević Puškin u Rusiji tridesetih godina 19. stoljeća piše bajke u stihovima prema pričanju svoje dadilje Arine Rodionovne, pa tako nastaju Bajka o ribaru i ribici, Bajka o zlatnom pjetliću i druge. Svi su oni unaprijedili jezik kojim su pisali i učinili ga sposobnim za stvaranje velikih umjetničkih djela.
U 20. stoljeću nastala je moderna bajka. U modernoj bajci likovi često nisu vile, vještice, zmajevi, nego stvarni ljudi, povezani sa životom i problemima suvremenog čovjeka. Radnja se odvija u suvremeno doba s temama poput ljudske otuđenosti, nedostatka pažnje i ljubavi, želje za slobodom, usamljenosti itd. Moderna se bajka zasniva na alegoriji (alegorija - stilski postupak prenesenog značenja) i zove se i alegorijskom pričom. Dublji se smisao bajke za čitatelja otkriva tek kada shvati metafore i poruke. Moderne su bajke, npr. Mali princ Antoinea de Saint-Exuperyja, Kronike iz Narnije C. S. Lewisa, Galeb Jonathan Livingstone Richarda Bacha, Gospodar prstenova J. R. R. Tolkiena, Harry Potter J. K. Rowling, Alisa u Zemlji čudesa Lewisa Carrolla, Sumrak saga Stephenie Meyer... Mnoge su moderne bajke ekranizirane.
Sjećaš li se diva Regoča iz bajke Ivane Brlić-Mažuranić? Što misliš je li on nastao na temelju stvarne ili izmišljene osobe?
Posjeti mrežnu stranicu eLektire i saznaj više.
Pročitaj ili poslušaj sljedeći tekst.
Ezop
Lav i miš
Lavu, dok je spavao, preko njuške pretrča miš. Lav se trže, zgrabi miša i baš se spremao njime pogostiti, kad ga on zamoli da ga ne pojede, govoreći kako će mu se, poštedi li ga, svakako odužiti. Nasmija se na to lav i pusti miša. Doskora se, međutim, dogodi da se lav doista spasio zahvaljujući mišu. Uhvatio se, naime, u zamku od užeta što su je lovci bili postavili i ostao visjeti o nekom drvetu, a miš ga je čuo kako stenje, pa mu priskočio u pomoć, pregrizao uže i oslobodio ga. Potom mu reče: „Ti si se meni jednom smijao jer nisi očekivao da ću ti ja uslugu uzvratiti, a sada dobro zapamti da i miševi znaju što je zahvalnost.”
Priča pokazuje da u nevolji veoma moćnima kadšto može zatrebati i pomoć onih koji su slabiji od njih.
(izvor: Ezop, Basne, eLektire)
Basna je kraća priča u prozi ili stihu, često je šaljiva ili poučna. Likovi su najčešće životinje koje su nerijetko nositelji dobrih ili loših ljudskih osobina.
Pogledaj sljedeći videozapis i saznaj više o basni kao književnoj vrsti.
Mnogi su basnopisci preuzimali i prerađivali Ezopove basne.
Među njima je i književnica Ivana Brlić-Mažuranić. Njezine obrade poznatih basni možeš pročitati na stranicama eLektire.
Primjer 1.
Pročitaj Ezopovu basnu.
Gavran i lisica
Gavran ukrade komad sira i sjedne na drvo da ga pojede. Tek što je to lisica opazila, odmah je poželjela taj lijepi zalogaj, i počela misliti kako bi do njega došla. Sasvim krotko i ponizno dođe drvetu i reče gavranu: »Oj, lijepa ptico, ljubimče bogova i ljudi! Kako je divno tvoje perje, kako su sjajne tvoje oči, i kako sjajan kljun! Ako je još i tvoj glas takav, ti si onda kralj sviju ptica!« Gavranu je ta hvala veoma godila, pa odluči zapjevati da lisica čuje njegov glas. Otvori kljun, te razviče svoj ponositi: »Kvar, kvar!« Međutim je sir pao na zemlju, a lija ga dobro dočeka, pohlepno pograbi i pojede, a zatim se stane rugati gavranu govoreći: »Meni se htjelo sira, a znajući kako si tašt, hvalila sam te i uznosila!« Postiđen, gavran odleti dalje.
Da mu n'jeste vjere dali,
Koj' vas preveć diči, hvali!
Koju ljudsku osobinu predstavlja lisica u ovoj basni?
Poveži sljedeće riječi s likom iz basne.
| krađa | |
| sjajan kljun | |
| krotko i ponizno obraćanje | |
| pjevač | |
| ponos | |
| ruganje | |
| stid |
Koja je pouka ove basne?
Na ovoj poveznici pročitaj basnu Gavran i lija u inačici Ivane Brlić-Mažuranić.
Razmisli o sličnostima i razlikama koje uočavaš u tim tekstovima.
Primjer 2.
Pročitaj sljedeći tekst i riješi zadatke.
Charles Perrault
Dvije sestre i vila
Bila nekoć udovica što je imala dvije kćeri. Starija se uvrgla u majku po obličju i ćudi, tako te bi svatko tko je vidi pomislio da vidi majku. A bile njih dvije, majka i starija kći, tako nabusite i nadute da se s njima nije moglo živjeti. Mlađa kći, po blagosti i čednosti prava slika svoga pokojnog oca, bila kraj toga i ljepotica kakva se izrijetka vidi. Kako je čovjeku već u prirodi da voli ono što mu je slično, to je majka pretjerano voljela stariju kćer, a istodobno strašno mrzila mlađu, koju je ostavljala da jede u kuhinji i tjerala je da radi bez prestanka. Pokraj inih poslova jadno je dijete moralo dvaput na dan po vodu, više od pol milje od kuće, pa odande natrag s velikim krčagom, uzvrh punim. Kad je tako jednog dana bila na izvoru, priđe joj siromašna žena i zamoli je vode.
— Evo odmah, majčice. — reče lijepa djevojka.
I oplahnuvši krčag, zahiti vode na najljepšem mjestu na izvoru i ponudi namjernici. Još joj i pridrži krčag, da bi žena lakše pila.
Pošto se napila, dobra joj žena reče:
— Tako si lijepa, uljudna i dobra da ti naprosto moram štogod darovati. (Bila je to vila što se preobličila u siromašnu seosku ženu da vidi kolika je uljudnost te djevojke.) Dajem ti na dar — nastavi vila — da ti na svaku riječ što je izrekneš iziđe iz usta cvijet ili dragulj.
Kad je djevojka došla kući, mati je počne prekoravati što se tako kasno vraća s izvora.
— Oprostite mi, majko, što se toliko zadržah. — reče jadna djevojka. A iz usta joj, dok je to govorila, iziđu dvije ruže, dva bisera i dva krupna dragulja.
— Što ja to vidim! — u čudu će mati. — Čini mi se da joj izlaze iz usta biser i dragulji. Odakle to, kćeri moja? (To ju je prvi put nazvala svojom kćeri.)
Jadna djevojka bezazleno joj pripovjedi što joj se dogodilo na izvoru. I dok je govorila, na usta joj izlazili sami dragulji.
— E, valja da na izvor pošaljem stariju. — reče mati, a potom će, obraćajući se njoj: — Gledaj što tvojoj sestri izlazi na usta dok govori! Bi li htjela i ti takav dar? Idi samo na izvor po vodu, pa kad ti siromašna žena zatraži da pije, uljudno joj daj.
— Samo bi mi to trebalo! — odvrnu starija. — Zar ja po vodu?
— Želim tako! — zapovjedi joj majka. — I da si odmah krenula!
Ode ona, ali je neprestano gunđala i sve nešto kroza zube mrsila. Ponijela je najljepši srebrni vrč što ga bijaše u kući. Tek što je stigla do izvora, vidje gdje iz šume izlazi gospođa u sjajnu ruhu: priđe i zatraži vode. Bila je to ona ista vila što se javila njezinoj sestri, samo je za ovu priliku uzela držanje i ruho kneginje, da vidi dokle ide nečednost te djevojke.
— Zar sam došla ovamo da vas vodom služim? — reče neotesana oholica. — Zar sam zato donijela srebrni vrč? Uostalom, pijte ako želite!
— Nisi baš ljubazna. — preuze vila, ne ljuteći se. — Dobro onda, kad si tako neuslužna: na dar ti dajem da ti uza svaku riječ što je izrekneš iziđe iz usta zmija ili žaba krastača. Vrati se djevojka kući, a mati joj, tek što je ugleda, dovikne:
— Što je, kćeri moja?
— A što bi bilo! — odvrnu surova kći. I to rekavši, izbaci iz usta dvije zmije i dvije krastače.
— Bože, što je ovo! — uzviknu mati. — Svemu je tome kriva mlađa! Platit će mi! I odmah odjuri da je bije.
A jadna djevojka pobježe i sakri se u obližnju šumu. Šumom prolazio kraljev sin vraćajući se iz lova pa onuda naišao. Srete djevojku, pa kad je vidje onako lijepu, upita je što radi ondje tako sama i zašto plače.
— Oh, gospodine! — odgovori uplakana djevojka. — Mati me otjerala od kuće.
Kraljević vidje kako joj na usta izlaze biser i dragulji, pa je upita odakle to. Ona mu pripovjedi sve što joj se dogodilo. Kraljević se u nju zagleda, omilje mu ona. A kako je smatrao da njezin dar vrijedi više od svega što bi mu koja druga mogla donijeti u ženinstvo, odvede je na očeve dvore i njome se oženi.
Njezina pak sestra, neljubazna oholica, toliko se omrazila i rođenoj majci da ju je naposljetku otjerala od kuće. I tako je nabusita kći obilazila naokolo ne nalazeći nikoga tko bi je primio, pa je najposlije otišla u šumu te ondje u nekom kutku umrla, zaboravljena od sviju.
Pouka
Biser i dragulji
čudesne su moći:
s lijepom riječi ipak
možeš dalje doći.
Basne i bajke kratke su književne vrste koje pripadaju pripovjednim djelima ili epici.
Basna je kraća književna vrsta od bajke, a likovi u basni najčešće su životinje (no mogu biti i biljke ili stvari). Basna se u cijelosti zasniva na prenesenom značenju, a tekst basne teži razotkrivanju ljudskih mana zbog čega basne najčešće završavaju naglašenom poukom.
U bajci likovi također mogu biti životinje, biljke ili stvari, no i mnoga druga fantastična i nestvarna bića. U bajci je naglašena borba dobra i zla, a najčešće ima sretan završetak.
