Pjesnici često s divljenjem promatraju prirodu i o njoj pišu. Donose u svojim pjesmama doživljaj njezinih ljepota i osjećaje koje priroda u njima izaziva. Pjesme u kojima dočaravaju prirodu nazivamo lirske pejzažne pjesme, a o njima možeš više saznati u nastavku.
Pročitaj sljedećih nekoliko pjesničkih slika. Pokušaj ih zamisliti što maštovitije.
Primjer 1.
- Nad vinogradom prelijetaju grlice.
- Ujutro počela kiša srebrna.
- Treperave zvijezde na visoku nebu.
- Ponad mora bijeli galeb leti.
- Gdje mlad vjetar njiše teške klasove visokog žutog žita...
- Potok teče bistar; lagano...
Promotri umjetničke fotografije kojima je fotograf dočarao svoj doživljaj stihova. Jesi li i ti tako zamišljao/zamišljala slike iz prirode čitajući stihove?
Usporedi svoj doživljaj stihova s početka s doživljajem promatranja fotografija prirode. Ako tijekom čitanja stihova nisi baš tako zamišljao/zamišljala slike iz prirode, to je zato što se doživljaj pjesme i stihova razlikuje od čitatelja do čitatelja.
U stihovima koji prate fotografije prepoznaješ slušne (auditivne) pjesničke slike.
U stihovima pjesnik je želio dočarati slike:
Mnogi su pjesnici svoje nadahnuće nalazili u prirodi, krajoliku ili pejzažu. Tako su nastale pjesme koje su ispunjene pjesničkim slikama i motivima prirode. Saznaj kako se zovu.
Lirsku pjesmu koja govori o prirodi, odnosno donosi slike iz pejzaža ili krajolika te pjesnikov doživljaj prirode i osjećaje koje u njemu izaziva nazivamo lirskom pejzažnom pjesmom.
Poslušaj sljedeću lirsku pjesmu Dragutina Tadijanovića, Rano sunce u šumi. Zatim odgovori na pitanja.
Dragutin Tadijanović
Rano sunce u šumi
U zelene krošnje uleti
Proljetni vjetar,
Mlad.
Sunčeve tanke strelice
Probodoše lišće
I grančice
I stabla:
Čitava se šuma zanjiha,
Zasja.
Rosnati cvjetovi,
Bijeli,
I listovi,
I male ptice,
Pozdraviše sunce
Veliko.
A sjenke granatih stabala
Narisaše
Kao prsti
Raznolike
Likove
Po travi
Na kojoj se blista rosa kao suze.
Brod, 1. 5. 1922.
(izvor: Dragutin Tadijanović Rano sunce u šumi, e-lektire)
Manje poznate riječi:
zanjiha - zaljulja
narisaše - naslikali su, nacrtaše.
Pročitaj još jednom pjesmu Rano sunce u šumi kako bi što maštovitije doživio/doživjela pjesničke slike dočarane pjesmom, a zatim odgovori na pitanja.
Dragutin Tadijanović rođen je 1905. u Rastušju pokraj Slavonskog Broda, a umro 2007. u Zagrebu u 102. godini života. Prve pjesme počeo je pisati već u trinaestoj godini, a prvi su mu stihovi objavljeni 1922. u đačkome listu Omladina pod imenom Margan Tadeon. Najpoznatije su njegove knjige pjesama: Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Intimna izložba crteža iz Raba, Blagdan žetve, Sabrane pjesme, Prsten, Izabrane pjesme, Srebrne svirale. U knjizi Dani djetinjstva iznosi sjećanja na dane djetinjstva u slavonskome selu. Uredio je mnoga sabrana djela hrvatskih pisaca. Njegove su pjesme prevedene na nekoliko jezika.
Istraži u knjižnici ili na stranici eLektire ostale Tadijanovićeve pjesme pa pronađi još primjera pejzažnih pjesama. Razmisli zašto si ih izdvojio/izdvojila kao pejzažne.
Pročitaj pjesmu Pejzaž I. Vladimira Vidrića. Pjesmu možeš poslušati na stranici eLektire na sljedećoj poveznici.
Zatim odgovori na pitanja kako bi bolje razumio/razumjela pjesmu te mogao/mogla uživati u njezinoj ljepoti.
Primjer 2.
Vladimir Vidrić
Pejzaž I.
U travi se žute cvjetovi
I zuje zlaćane pčele,
Za sjenatim onim stablima
Krupni se oblaci bijele.I nebo se plavi visoko
Kud nečujno laste plove; –
Pod brijegom iz crvenih krovova
Podnevno zvono zove.A dalje iza tih krovova
Zlatno se polje stere
Valovito, mirno i spokojno –
I s huma se k humu vere...(izvor: e-lektire)
Manje poznate riječi:
zlaćan – koji sliči ili podsjeća na zlato
sjenat – sjenovit, koji baca sjenu
bijeljeti se – isticati se bijelom bojom
laste – lastavice
stere se – prostire se u daljinu
spokojno – mirno
hum – brežuljak
verati se – penjati se.
Slikovitost je obilježje lirskih pjesama. Postiže se pjesničkim slikama i stilskim izražajnim sredstvima.
Kako bi riječima što vjernije dočarao slike iz prirode ili svoje mašte, pjesnik se služi epitetima, personifikacijama, usporedbama, onomatopejama i drugim stilskim izražajnim sredstvima. Zahvaljujući dočaranim slikama, svojim osjetilima i mašti, čitatelj će moći zamisliti pjesničke slike, odnosno uživati u čitanju pjesama.
Pročitaj još jednom pjesmu Pejzaž I. kako bi što maštovitije doživio/doživjela pjesničke slike dočarane pjesmom, a zatim odgovori na pitanja.
Izradi vježbu
Pročitaj još jednom pjesmu Vladimira Vidrića Pejzaž I. pa je "nacrtaj" u pet crteža kojima ćeš prikazati pet pjesničkih slika iz pjesme i svoj doživljaj tih slika.
Korelacija
Zamisli da se nalaziš na svom omiljenom mjestu u prirodi (parku, šumi, livadi, obali mora, obližnjem brežuljku...). Zatvori oči pa se prisjeti kako to mjesto izgleda, koje zvukove čuješ kada se ondje nalaziš, koji mirisi dopiru do tebe... Razmisli kako se osjećaš kada se nalaziš na omiljenom mjestu u prirodi. O njegovoj ljepoti i svojemu doživljaju toga mjesta napiši kratak sastavak ili pjesmu. Pokušaj svoje omiljeno mjesto u prirodi opisati što slikovitije koristeći se vidnim i slušnim pjesničkim slikama koje ćeš oblikovati uz pomoć neuobičajenih epiteta, zanimljivih usporedaba, onomatopeja i personifikacija.
Vladimir Vidrić hrvatski je pjesnik rođen 1875. u Zagrebu, a umro 1909. Klasičnu je gimnaziju završio u Zagrebu, a studirao je u Pragu i Beču. Prve je pjesme objavio u gimnazijskome listu Lovor. Napisao je četrdesetak pjesama od kojih su najpoznatije: Mrtva ljubav, U oblacima, Perun, Kipovi, Notturno, Romanca, Adieu i Dva pejzaža.
Pronađi u knjižnici ili na internetu Vidrićevu pjesmu Pejzaž II. pa je metodom Vennova dijagrama usporedi s pjesmom Pejzaž I.
Pogledaj sljedeći videozapis nastao na temelju pjesme Jesen Dobriše Cesarića.
Nakon gledanja videozapisa pokušaj odgovori na pitanja koja slijede kako bi proširio/proširila svoje znanje o pjesništvu i pokrenuo/pokrenula svoje kreativne i stvaralačke mogućnosti.
Izradi vježbu
Pitanja o pjesmi
1. Kako ti se svidio videozapis načinjen prema Cesarićevoj pjesmi Jesen?
2. Smatraš li motive na fotografijama i snimkama dobro usklađenima s pjesničkim slikama u pjesmi?
3. Bi li koju fotografiju zamijenio/zamijenila fotografijom s nekim drugim motivom? Objasni svoj odgovor.
4. Što misliš o glazbi koja prati kazivanje stihova pjesme u videozapisu?
5. Kakvo je raspoloženje u pjesmi Jesen u odnosu na raspoloženje u pjesmama Rano sunce u šumi i Pejzaž I.?
6. Smatraš li da se glazbom u videozapisu pojačava doživljaj pjesme?
7. Jesi li čuo/čula za skladatelja Antonija Vivaldija i njegovo glazbeno djelo Četiri godišnja doba? Više o tom talijanskom glazbeniku pročitaj u Zanimljivostima.
Izradi vježbu
Po kojim je svojim osobinama pjesma Jesen Dobriše Cesarića lirska pejzažna pjesma?
U svom odgovoru posluži se natuknicama.
- tema pjesme
- pjesničke slike
- motivi u pjesničkim slikama
- slikovitost (epitet, personifikacija, onomatopeja...)
- kitice i stih
- rima, ponavljanja, ritam
Dobriša Cesarić rođen je 1902. u Požegi, a umro 1980. u Zagrebu. Najpoznatiji je hrvatski pjesnik koji se u književnosti pojavio kao četrnaestogodišnjak pjesmom I ja ljubim. Godine 1931. objavio je prvu zbirku pjesama Lirika za koju je dobio Akademijinu nagradu. Surađivao je u mnogim književnim časopisima te prevodio s njemačkoga, ruskoga, talijanskoga, bugarskoga i mađarskoga jezika. Njegove su zbirke pjesama: Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, Izabrane pjesme. U pjesme često unosi motiv svjetla, a za njegove se stihove kaže da ih odlikuje "jednostavna složenost" ili "složena jednostavnost".
Istraži u knjižnici Cesarićeve zbirke pjesama pa pronađi još neke pejzažne pjesme. Sastavi top-ljestvicu pet najljepših pejzažnih pjesama Dobriše Cesarića.
Antonio Vivaldi najpoznatiji je talijanski skladatelj i violinist iz razdoblja kasnoga baroka (prva polovina 18. stoljeća). Vivaldi je bio svećenik kojega je otac podučio svirati violinu. Kao skladatelj ostavio je oko 800 djela, među kojima oko 500 koncerata, devedesetak sonata, misa i misnih stavaka te pedesetak opera. Najvažniji su dio Vivaldijeva opusa koncerti, Četiri godišnja doba (tal. Le quattro stagioni) popularni je naziv za ciklus od četiri koncerta za violinu i orkestar, napisan 1723., a objavljen 1725. U četiri koncerta Vivaldi je pokušao zvukom opisati ljepote svakoga godišnjeg doba i stvorio ugođaj svakog od njih. Koncerti slijede ustaljenu formu od tri stavka (brzi - polagani - brzi). Poslušaj Četiri godišnja doba na sljedećoj poveznici.
Zimski pejzaži - fotogalerija
Izradi vježbu
Pogledaj motive zimskoga pejzaža pa pokušaj napisati lirsku pejzažnu pjesmu ili sastavak o zimi i svojem doživljaju zime. Pišući stihove ili rečenice opisa, pokušaj se izražavati što slikovitije koristeći se epitetima, personifikacijama, usporedbama i onomatopejama. U pjesmu ili sastavak unesi i vidne i slušne pjesničke slike.
Nakon što napišeš pjesmu ili sastavak, pokušaj napraviti računalnu prezentaciju upotrebljavajući svoje stihove ili rečenice i fotografije s motivima zimskoga pejzaža. Ako želiš, prezentaciji možeš dodati i glazbu, primjerice, Vivaldijevu Zimu.
Lirska pejzažna pjesma vrsta je lirske pjesme u kojoj se govori o prirodi i pjesnikovu doživljaju krajolika o kojemu piše. Lirske su pjesme slikovite, što se postiže uporabom epiteta, personifikacija, usporedbi, onomatopeja i drugih izražajnih sredstava. Motivi u lirskim pejzažnim pjesmama uglavnom su uzeti iz prirode.
