Nedjelja je dan kada mnogi posjetitelji dolaze u zoološki vrt. Neki susreću svoje prijatelje i prijateljice, neki dolaze poslije ručka s djecom, neki se žele rekreirati na svježem zraku i uživati u suncu, a neki se samo dolaze prošetati i pogledati životinje te zaboraviti svakodnevicu.
U prethodnoj animaciji neke su riječi bile istaknute. Jesu li one u različitim rečenicama mijenjale svoj oblik?
Promotri što povezuju podebljane riječi u idućim rečenicama.
U zoološkom vrtu možemo vidjeti slonove i žirafe.
- Riječ i ovdje povezuje dvije riječi.
U zoološkom vrtu i u parku pokraj jezera.
- Riječ i ovdje povezuje dva skupa riječi.
Sladoled možete kupiti pokraj akvarija s tuljanima i zatim ga pojesti na terasi restorana.
- Riječ i ovdje povezuje dvije rečenice.
Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi. Veznicima povezujemo riječi, skupove riječi ili rečenice.
Najčešći su veznici i, pa, te, ni, niti, a, ali, nego, no, već, jer, ako, da, ili.
Dopuni sljedeće rečenice veznicima i, pa, ili. Pazi na smisao rečenica.
Ispred veznika a, ali, nego, no, već uvijek se piše zarez.
Volim životinje, a najviše volim ići u zoološki vrt.
Tamo su lavovi, ali spavaju.
Označi rečenice u kojima je zarez dobro upotrijebljen.
U prethodnoj animaciji neke su riječi bile istaknute. Jesu li one u različitim rečenicama mijenjale svoj oblik?
Promotri značenja navedenih rečenica. Istaknute riječi u njima zovu se čestice.
Baš je lijepa ta ptica!
- Čestica baš znači isticanje.
Zar je to nova životinja u zoološkom vrtu?
- Čestica zar znači pitanje.
Vidiš li onog tuljana na drugom kraju bazena?
- Čestica li znači pitanje.
Da, vidim tuljana!
- Čestica da znači potvrđivanje.
Ne, nisam čuo da je stigla nova životinja.
- Čestica ne znači nijekanje.
Čestice ili riječce nepromjenjiva su vrsta riječi. Čestice služe za oblikovanje rečenica, isticanje, potvrđivanje i nijekanje.
Najčešće su čestice da, ne, zar, li, baš, god.
Promotri pisanje čestice ne.
Ne znam je li stigla nova ptica u zoološki pa se neću prerano veseliti.
Nemoj mi kupiti sladoled od vanilije, ne volim taj sladoled.
- Čestica ne piše se odvojeno od glagola koji niječe, osim nekoliko iznimaka (nemam, nestati, nedostajati, nemoj).
Kao jedna riječ pišu se neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.
Čestice evo, eto i eno koje često upotrebljavamo u svakodnevnom govoru znače udaljenost od govornika, sugovornika ili negovornika.
Promotri sljedeće rečenice i razlikuj značenja tih čestica.
Evo ti moja ulaznica za zoološki vrt.
Eto ti tvoje najdraže životinje.
Eno mu lavova, sad će biti sretan.
U prethodnoj animaciji neke su riječi bile istaknute. Jesu li one u različitim rečenicama mijenjale svoj oblik?
Promotri navedene rečenice i istaknute riječi.
Oh, kako je lav velik!
Hej! I ti si u zoološkom?
Aha, dolazimo svaki vikend.
Jupi! Došle su nove životinje u zoološki vrt.
Fiju! Začuo se vjetar u granama drveća.
Usklici su nepromjenjive riječi. Usklicima izričemo osjećaje, raspoloženja, dozive ili oponašamo zvukove u prirodi.
Promotri značenja nekih usklika.
Hej, prijatelju!
- Usklik hej znači dozivanje.
Pst! Lavovi spavaju.
- Usklik pst znači upozorenje na šutnju.
Juhu, stigle su nove životinje!
- Usklik juhu znači oduševljenje.
Fiju, buć, pljus, tik-tak.
- Usklici znače oponašanje zvukova u prirodi.
Vau-vau! Mijau-mijau!
- Usklici znače glasanje životinja.
Jao! Vidi ovog velikog pauka!
- Usklik jao znači strah, iznenađenje.
Uoči kojim su pravopisnim znakovima usklici odvojeni od ostalih riječi u rečenicama.
Hej! Idemo vidjeti zebre i žirafe!
Hej, idemo vidjeti zebre i žirafe!
Njam! Ovaj sladoled je najbolji!
Njam, ovaj sladoled je najbolji!
- Usklici se od ostalih riječi odvajaju zarezom.
Ako je usklik samostalna rečenica, na njezinu se kraju piše uskličnik.
Poveži rečenice s odgovarajućim značenjem usklika.
| Pljus! Buć! Pljas! | |
| Šmrc! Ne vidimo lavove. Spavaju. | |
| Hm! To je nova papiga? | |
| Oho! Tuljan skače u bazen! | |
| Juhu! Vidjeli smo polarnog medvjeda! |
U sljedećem zadatku klikni na usklik i pridodaj ga odgovarajućem osjećajniku.
Veznici, usklici i čestice nepromjenjive su vrste riječi.
Veznicima povezujemo dvije riječi, dva skupa riječi ili dvije rečenice.
Čestice ili riječce služe za oblikovanje rečenica, isticanje, potvrđivanje i nijekanje.
Usklicima izričemo neke osjećaje, raspoloženja, dozive ili oponašamo zvukove u prirodi.
