5.3. Rimska republika do 1. stoljeća prije Krista

Razdoblje Rimske Republike obilježeno je stalnim ratovima i širenjem njezina područja. U početku se Rim branio od neposrednih susjeda, poslije je počeo širiti svoj utjecaj prvo unutar Apeninskog poluotoka, a zatim i izvan Italije.

Provala Gala

Početkom 4. st. pr. Krista galska plemena prelaze Alpe i kroz Apeninski poluotok spuštaju se prema Rimu. Rimljani ih dočekuju s velikom vojskom kod rijeke Alije, između 390. i 387. g. pr. Krista. Doživjeli su velik poraz, a Gali su nastavili do Rima i cijeloga ga opljačkali. Prema legendi, stanovnike koji su se sklonili na Kapitoliju spasile su guske iz Junonina hrama.

Grci i Pir

Rim ubrzo dolazi u sukob s grčkim gradovima na jugu Apeninskog poluotoka. Grci u pomoć zovu epirskoga kralja Pira. Pobijedio je Rimljane u nekoliko bitaka, no u jednoj je izgubio toliko svojih ljudi da je navodno rekao „Još jedna ovakva pobjeda i propali smo“.

Tako je nastao i pojam Pirova pobjeda za svaku pobjedu s velikim gubitcima, odnosno s prevelikom cijenom za pobjednika. Rimljani ga ipak pobjeđuju 275. g. pr. Krista, a posljednji se grčki grad Tarentum predaje 272. g. pr. Krista. Rim tada zauzima cijeli jug Italije.

Posljednji Etrurci

Od prvog dana Republike Rimljani ratuju s Etrurcima dolazeći u sukob s jednim ili više etrurskih gradova. Nakon sada već nekoliko stoljeća sukoba Rimljani prvo pobjeđuju Etrurce 283. g. pr. Krista, zatim zauzimaju grad Vulci, a na kraju osvajaju i grad Volzinij 264. g. pr. Krista. Time je dovršeno osvajanje cijelog Apeninskog poluotoka.

I. PUNSKI RAT

Rimljani se bore protiv kartaške vojske i mornarice na Siciliji te u vodama oko nje. Rimska mornarica pobjeđuje u konačnoj Bitci kod Egatskih otoka 241. g. pr. Krista.

II. PUNSKI RAT

Kartaški vojskovođa Hanibal prelazi Alpe s vojskom i slonovima te napada rimske teritorije u Italiji. Rimski zapovjednik pobjeđuje Kartažane u konačnoj Bitci kod Zame u Africi 202. g. pr. Krista.

III. PUNSKI RAT

Kartažani bez dopuštenja Rimljana ratuju s numidskim kraljem Masinisom. Rimljani opsjedaju Kartagu i do temelja je razaraju 146. g. pr. Krista te stvaraju svoju provinciju Afriku.

MAKEDONSKI RATOVI

Rim je vodio četiri rata:

• dva rata protiv Filipa V. (214. – 205. i 200. – 196. g. pr. Krista)
• protiv Filipova sina Perzeja (172. – 168. g. pr. Krista)
• protiv Andriska, koji se lažno predstavljao kao Perzejev sin (150. – 148. g. pr. Krista).
  

Rim je pobijedio u sva četiri rata i stvorio svoju provinciju Makedoniju.

• protiv Teute (229. – 228. prije Krista)
• protiv Demetrija Hvaranina (220. – 219. prije Krista)
• protiv Gencija (169. – 168. prije Krista)
  

PATRICIJI I PLEBEJCI

Od nastanka Republike postojala je velika nejednakost među rimskim staležima. Plebejci, boreći se za svoja prava u velikim akcijama (secessio plebis), napuštaju grad. S obzirom da nisu imali dovoljno poreznih obveznika koji bi punili gradsku riznicu, patriciji popuštaju i dodjeljuju prava plebejcima.

SECESSIO PLEBIS

Četiri su događaja kojima je obilježeno ukidanje razlika između patricija i plebejaca u Rimu, a svi se prema prvom od njih nazivaju secessio plebis ili povlačenje puka.

MAGISTRATURE

Magistrature su bile javne službe u Rimu, a bile su zadužene za upravljanje državom i njezino funkcioniranje. Nazivale su se i častima (honōres), a put koji je svaki građanin morao proći od najniže časti da bi se bavio onom najvišom, nazivao se cursus honōrum. Isprva su magistrature bile dostupne samo patricijima, a poslije i plebejcima.