2.1. Latinsko-hrvatski rječnik

Sljedeća jedinica
Latinski jezik 1 2. Vokabular i etimologija 2.1. Latinsko-hrvatski rječnik

Na početku

Neprocjenjivo djelo

Gradska knjižnica „Juraj Šišgorićˮ u Šibeniku je sredinom veljače 2020. godine nabavila znameniti rječnik Fausta Vrančića punog naziva „Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae”.

Taj je rječnik tiskan 1595. godine u Veneciji, u tiskari Niccole Morettija, a sadržava 5411 latinskih riječi poredanih prema abecedi i prevedenih na talijanski, njemački, dalmatinski (hrvatski) i mađarski jezik. Uz to, nabavili su izvorno prvo izdanje dopunjenog Faustova 'Rječnika' iz 1605., autora praškog benediktinca Petra Lodereckera. Autor ga je objavio uz Vrančićevo i carsko dopuštenje. U tom su izdanju dodana još dva jezika, češki i poljski, a autor je knjigu posvetio Faustu Vrančiću koji je i autor predgovora. Iako su knjige stare 400 godina, dobro su očuvane i moraju se držati u posebnim uvjetima zaštićene od svjetla i vlage.

Dva primjerka Faustova Rječnika nalaze se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i ne zna se postoji li još koji uz taj u Šibeniku. Te knjige imaju neprocjenjivu vrijednost za hrvatsku baštinu. Riječ je o prvoj europskoj jezičnoj riznici, odnosno o prvom većem objavljenom rječniku koji je važan i zbog toga što su u njega uvršteni izrazi iz tadašnjega svakodnevnog govora. Rječnik sadržava 3800 hrvatskih riječi, Vrančić hrvatski naziva dalmatinskim jezikom, a u Dodatku ima i Deset Božjih zapovijedi, Vjerovanje, Očenaš i Zdravomariju te popis slavenizama u mađarskom jeziku, što se može smatrati zametkom etimološkog rječnika.

Rječnik je leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi i izraza nekog jezika (ili nekoliko jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih prema nekom načelu te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom. Postoje jezični rječnici i predmetni rječnici, primjerice enciklopedije ili leksikoni.

U ovoj jedinici ponajprije ćemo proučiti jezične rječnike koji donose leksičke jedinice nekog jezika i njihove značajke. Proučavanjem rječnika i vještinom sastavljanja rječnika (prikupljanje, opis i predstavljanje građe) bavi se leksikografija. Rječnike je moguće razvrstati i kao jednojezične (npr. Rječnik hrvatskog jezika), dvojezične (npr. Latinsko-hrvatski rječnik) ili višejezične (npr. Osmojezični rječnik). U ovoj jedinici spomenut ćemo najvažnije latinsko-hrvatske rječnike nastale kroz povijest.

Prvi tiskani hrvatski rječnik, kako je vidljivo iz motivacijskog zadatka, bio je višejezični rječnik i napisan je 1595. godine. Njegov je autor znameniti jezikoslovac i izumitelj Faust Vrančić, a puni mu je naziv Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae. Taj rječnik donosi veliko bogatstvo čakavskog narječja u stupcu koji Vrančić naziva Dalmatice. Taj je Vrančićev izbor logičan i zbog njegova podrijetla i činjenice da je u to vrijeme književnost na hrvatskome bila većinom čakavska. Mnogi kasniji hrvatski leksikografi služili su se ovim rječnikom u izboru natuknica za svoje rječnike.

Na ovoj je slici prikazana stranica iz rječnika Fausta Vrančića. Stranica iz rječnika Fausta Vrančića

Drugi rječnik važan za hrvatsku leksikografiju u rukopisnoj varijanti napisao je Pavao Ritter Vitezović pod nazivom Lexicon Latino-Illyricum. U njemu je autor želio postaviti temelj za jedan književni jezik za sve Hrvate. Napisan je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, a svoje je tiskano izdanje doživio u 2000. godine.

Na ovoj je slici prikazana naslovnica talijansko-latinsko-ilirskog rječnika. Dizionario italiano, latino, ilirico

Ardelio della Bella izdao je 1728. u Mletcima rječnik pod nazivom Dizionario italiano, latino, illirico cui si permettono(!) alcuni avvertimenti per iscrivere e con facilita maggiore leggere le voci illiriche scritte con caratteri italiani, ed anche una breve grammatica per apprendere ... la lingua illirica. Taj se rječnik uglavnom temelji na dubrovačkim štokavsko-jekavskim izvorima, ali uključuje i čakavske elemente.

Na ovoj je slici prikazana naslovnica rječnika Gazophylacium. Gazophylacium

Gazophylacium seu latino-illyricorum onomatum aerarium je monumentalni rječnik koji je napisao Ivan Belostenec, no objavljen je tek 1740. godine, dakle šezdeset i pet godina nakon Belostenčeve smrti. Sadržava više od 50 000 natuknica koje ujedinjuju sva tri narječja pod zajedničkim nazivom lingua Illyrica. Tim se rječnikom određuje i jedinstveni grafijski sustav.

Golemi trojezični rječnik Lexicon latino-italico-illyricum, u tri dijela, koji je od 1801. do 1810. izdao Joakim Stulli, iznimno je bitan, osobito za leksikografiju. Rječnik u prvom dijelu kao polazni jezik uzima latinski, u drugom dijelu hrvatski, a u trećem talijanski jezik. Zanimljivo je da Stulli svoj rječnik nije temeljio na Vrančićevu ni Vitezovićevu izboru natuknica, pa čak u njegovu rječniku nema primjerice ni Marulićeva leksika. Ipak, u ilirskom je razdoblju bio iznimno cijenjen, jer se temelji na štokavskom dijalektu, ali obuhvaća i druga dva dijalekta kako bi rječnik bio što bogatiji.

Izrada rječnika ili leksikona postavlja pred autore niz pitanja koja treba jednoznačno riješiti za svako djelo u cjelini.

1. pitanje izbora natuknica (lema) kojima se određuje opseg i vrsta budućega rječnika

2. opsežna obavijest o natuknici (npr. gramatičke specifičnosti, fonetske značajke ili etimološko podrijetlo)

3. broj značenja i primjera ili izraza

4. način navođenja riječi u rječniku i sl.

U latinskom se jeziku glagoli navode u rječniku u četirima temeljnim oblicima, najčešće kao u primjeru moneo, 2. (monē-re) monui, monĭtum opominjati. Nalazimo ipak i primjere u kojima se glagol navodi moneo, monui, monĭtum, 2. (monē-re), a primjerice jedan od najnovijih velikih latinsko-hrvatskih rječnika glagole u natuknici navodi samo u infinitivu, dakle u ovom slučaju monere. Znači autori su odabrali način pisanja koji im se činio najfunkcionalniji za njihov rječnik.

O tome kako se pojedine vrste riječi navode u rječniku objašnjeno je u 1. modulu u 1. lekciji za glagole i u 3. lekciji za imenice i pridjeve svih deklinacija.

Na ovoj su slici prikazani primjeri navoda glagola u rječnicima različitih autora iz različitih razdoblja. Primjeri navoda glagola u rječnicima različitih autora iz različitih razdoblja

Kako učiti latinske riječi?

Riječi je uvijek lakše učiti u kontekstu, pa je mudro riječi iz jednog teksta ili tematske cjeline imati na jednome mjestu.

Nemojte riječi učiti abecednim redom, jer onda riječi nisu ni na koji način međusobno smisleno povezane. Nekima je lakše riječi svrstati prema vrsti riječi, pa učiti najprije glagole, zatim imenice i slično.

Ovdje donosimo jednu od uspješnijih metoda za usvajanje riječi iz stranog jezika ili za učenje riječi stranog podrijetla, pojmova u nekoj struci i sl.

Učenje s pomoću kartica stara je i pouzdana metoda za usvajanje stranih riječi, a osobito je korisna jer u postupak učenja uključuje više osjetila različitim aktivnostima:

Potrebni su vam:

1. duguljasta kutija bez poklopca (npr. kutije za cipele duljine 30-ak cm, ali može i manja), koja se pregradama podijeli na pet pretinaca (moguće ih je dobiti i slaganjem i lijepljenjem više kutija jednu uz drugu)

Na ovoj je slici prikazana drvena kutija s pet pretinaca. Drvena kutija

2. obični prazni listovi malo debljeg papira (jednobojni ili raznobojni) veličine oko 10 x 10 cm

– to su kartice; svaka kartica služi za da naučite po jednu riječ

Na ovoj su slici prikazani prazni listovi A4 bijelih papira. Prazni listovi

Napravite za početak tridesetak kartica i ispišite ih na sljedeći način:

Prednja strana

U sredini (veliko): latinska riječ u osnovnom obliku

Gore desno (malo): tematska cjelina ili leksička skupina

U donjem desnom kutu (malo): ostale morfološke informacije ili kratica za vrstu riječi

Primjerice:

Na ovoj je slici prikazan primjer prednje stranice kartice za učenje riječi. Primjer 1

Stražnja strana

U sredini (veliko): hrvatska riječ

Dolje (malo): razne asocijacije na riječ; riječi u drugim jezicima potekle od te riječi, srodne latinske riječi, pa čak i skice i crteži koji vas podsjećaju na riječ

Primjerice:

Na ovoj je slici prikazan primjer stražnje stranice kartice za učenje riječi. Primjer 2



Prema rječničkom obliku i značenju riječi pronađi vrstu riječi kojoj pripada riječ.

Riječi moramo pamtiti u njihovu rječničkom obliku, jer ćemo oblik laudabam ili omnibus naći u rječniku pod natuknicama laudo i omnis, pa često problem s traženjem riječi u rječniku proizlazi iz nepoznavanja gramatičkih oblika.

Danas se možemo koristiti s nekoliko latinsko-hrvatskih i hrvatsko-latinskih rječnika. Vjerojatno je u najraširenijoj upotrebi i dalje rječnik Milana Žepića koji je prvi put objavljen 1901. godine i smatra se najboljim tzv. školskim rječnikom, jer obuhvaća natuknice iz djela rimskih klasika koji su se čitali na nastavi u školama. Ovaj je rječnik doživio nekoliko ponovljenih i izmijenjenih izdanja, a trenutačno se može kupiti u izdanju Školske knjige.Manji od ovoga rječnika je objavljen također u Školskoj knjizi 1993. godine, a autori su mu Bekavac, Međeral i Marević. On je koristan i vrlo popularan među učenicima strukovnih škola zdravstvenog smjera jer sadržava leksik iz medicinskih područja te gramatički pregled i, uz latinsko-hrvatski dio, nudi obrnutu inačicu hrvatsko-latinskog rječnika.

Rječnik Mirka Divkovića, prvi put objavljen 1881. godine, postoji i u ponovljenom izdanju izdavačke kuće Naprijed iz 1997. godine. Njime se najčešće služe studenti klasične filologije. U posljednje je vrijeme možda već i izašao iz stalne upotrebe jer se na tržištu pojavio noviji i veći rječnik koji obuhvaća mnogo širi vremenski raspon latinskih natuknica.


Savjeti za korištenje klasičnog rječnika

Digitalni rječnici, kao što je ovaj u DOS-u za latinski jezik, pretraživi su obično prema slovu, neki omogućuju i poveznicu na natuknicu u rječniku ili pretraživanje rječnika upisivanjem tražene riječi. Za sada se naš rječnik pretražuje tako da se klikne na slovo u izborniku i potraži potrebna riječ.

Pronađi antonime (riječi suprotna značenja). Ako imaš dvojbu ili neku riječ ne poznaješ, posluži se digitalnim rječnikom u ovoj lekciji.

Pronađi sinonime (riječi istoga značenja). Ako imaš dvojbu ili neku riječ ne poznaješ, posluži se digitalnim rječnikom u ovoj lekciji.

U klasičnom ili digitalnom rječniku pronađi zadane riječi i upiši u križaljku njihovo značenje na hrvatskom.

Klikom miša na željeni broj aktivira se odabrani redak ili stupac.

Rješavanje pojma nastavljaš upisivanjem slova putem tipkovnice.

Ukoliko si uvidio da je jedno od slova pogrešno upisano, na željeno se slovo vraćaš strelicama ili klikom miša.

Prelazak na novi pojam dalje možeš vršiti i putem brojčane tipkovnice.

1. agrestis; 2. ignis; 3. duco; 4. nuntius; 5. vivo; 6. mons; 7. aurora; 8. laetus 

U sljedećoj se križaljci kao polazne nalaze riječi na hrvatskom jeziku.

S pomoću klasičnog ili digitalnog rječnika u križaljku upiši prvi dio rječničkog oblika tih riječi.

Klikom miša na željeni broj aktivira se odabrani redak ili stupac.

Rješavanje pojma nastavljaš upisivanjem slova putem tipkovnice.

Ukoliko si uvidio da je jedno od slova pogrešno upisano, na željeno se slovo vraćaš strelicama ili klikom miša.

Prelazak na novi pojam dalje možeš vršiti i putem brojčane tipkovnice.

1. mig/božanstvo; 2. glas; 3. govoriti; 4. ništa; 5. trčati; 6. ostaviti; 7. pomoći; 8. nebo

U sljedećoj se križaljci kao polazne nalaze riječi na hrvatskom jeziku.

S pomoću klasičnog ili digitalnog rječnika u križaljku upiši prvi dio rječničkog oblika tih riječi.

Klikom miša na željeni broj aktivira se odabrani redak ili stupac.

Rješavanje pojma nastavljaš upisivanjem slova putem tipkovnice.

Ukoliko si uvidio da je jedno od slova pogrešno upisano, na željeno se slovo vraćaš strelicama ili klikom miša.

Prelazak na novi pojam dalje možeš vršiti i putem brojčane tipkovnice.

1. pomorski; 2. prevesti; 3. pobjeđivati; 4. slavan; 5. nekoliko; 6. zametnuti; 7. ime; 8. vođa

U sljedećoj se križaljci kao polazne riječi nalaze na hrvatskom jeziku.

S pomoću klasičnog ili digitalnog rječnika u križaljku upiši prvi dio rječničkog oblika tih riječi.

Klikom miša na željeni broj aktivira se odabrani redak ili stupac.

Rješavanje pojma nastavljaš upisivanjem slova putem tipkovnice.

Ukoliko si uvidio da je jedno od slova pogrešno upisano, na željeno se slovo vraćaš strelicama ili klikom miša.

Prelazak na novi pojam dalje možeš vršiti i putem brojčane tipkovnice.

1. osobni; 2. čovjek; 3. put; 4. opasnost; 5. čast; 6. imati; 7. ugled; 8. brinuti se

U sljedećoj se križaljci kao polazne nalaze riječi na hrvatskom jeziku.

S pomoću klasičnog ili digitalnog rječnika u križaljku upiši prvi dio rječničkog oblika tih riječi.

Klikom miša na željeni broj aktivira se odabrani redak ili stupac.

Rješavanje pojma nastavljaš upisivanjem slova putem tipkovnice.

Ukoliko si uvidio da je jedno od slova pogrešno upisano, na željeno se slovo vraćaš strelicama ili klikom miša.

Prelazak na novi pojam dalje možeš vršiti i putem brojčane tipkovnice.

1. zločin; 2. sav/svaki; 3. mladić; 4. ubojstvo; 5. željeti; 6. građanski; 7. pouzdati se; 8. grad

Provjera znanja

Sljedeća jedinica

2. Pojmovnik latinizama u hrvatskom jeziku

Samostalan rad
Procijenite znanje

Sadržaj