4.3. Rim u srednjoj Dalmaciji

Avete, amici! Budite mi zdravo, prijatelji! Ja sam Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan. Rođen sam oko 245. godine u prekrasnoj Saloni, u čijoj blizini teče neodoljiva rječica Jadro iz koje vodu danas i vi crpite. Otišao sam od kuće, borio se u mnogim bitkama i ratovima, i onda, u zreloj dobi, bio proglašen rimskim carem. Proveo sam brojne reforme o kojima ćete još mnogo čuti, podijelio sam vlast s još trojicom svojih kolega kako bi Carstvo bilo što čvršće i na sve moguće načine pokušavao sam poboljšati tu veliku državu.

Najponosniji sam na svoju veličanstvenu palaču na obali najljepšeg mora na svijetu, nedaleko od moje rodne Salone. U starosti sam se razbolio i shvatio da se moram riješiti svakog stresa. Ja sam prvi i jedini rimski car koji se odrekao vlasti! Povukao sam se u svoju palaču i bavio se … uzgojem kupusa.

Jednom prigodom pozvali su me da se vratim na prijestolje, a ja sam ovako na tu ponudu odgovorio:

„Kad bi oni koji me zovu mogli vidjeti kupus koji sam zasadio vlastitim rukama, nikada ne bi tražili da zamijenim mir i sreću svoje palače s metežom nikada zadovoljene pohlepe.“

Dioklecijanova palača bila je carska rezidencija koju je oko 300. godine dao sagraditi rimski car Dioklecijan. Tu je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine sve do smrti 316. godine.

Palača je sagrađena u uvali 5 km jugozapadno od Salone, glavnoga grada rimske provincije Dalmacije i mjesta u kojem je Dioklecijan rođen. Na temelju podataka iz rimske karte Tabula Peutingeriana, u toj uvali već je prije postojalo naselje Spalatum, čiji ostatci i veličina nisu dosad utvrđeni. Palača je sagrađena u obliku nepravilnog pravokutnika. Njezini vanjski zidovi, osim zapadnog, do danas su u većem dijelu dobro očuvani. Šesnaest kula na vanjskim zidovima prema kopnu palači su davale obilježje utvrde.

Sjeverni ulaz (porta septemtrionalis) u palaču bio je glavni pristup iz Salone i još je dobro očuvan. Kroz njega je car Dioklecijan ušao u palaču 1. lipnja 305. godine. Taj je ulaz građen u obliku četverokuta s dvostrukim vratima, kao dio obrambene vojne taktike (propugnaculum). Pročelje ulaza ukrašeno je nišama u koje su bile smještene skulpture četvorice tetrarha, Dioklecijana, Maksimijana, Galerija i Konstancija Klora. Tim su se vratima smjeli koristiti samo car i članovi njegove obitelji.

Pod utjecajem Venecije vrata u 16. st. mijenjaju naziv u Zlatna vrata (Porta Aurea). Danas ispred toga ulaza stoji skulptura Grgura Ninskog. Dobro su se očuvala i manja vrata s južne, morske strane. Kroz njih se ulazi u podrume i prizemne dvorane te ih taj isti hodnik povezuje sa središtem palače – peristilom. S peristilom su se spajale i glavne ulice unutar palače, cardo i decumanus. U jugoistočni prostor, uz peristil, bila je smještena monumentalna građevina, izvana osmerokutna, a iznutra kružnog tlocrta, nadsvođena kupolom. To je Dioklecijanov mauzolej koji je u 7. stoljeću postao katedrala sv. Dujma. U jugozapadnom dijelu nalazio se mali hram pravokutnog tlocrta, posvećen Jupiteru, koji je do danas dobro očuvan. Pretpostavlja se da su u blizini bili hramovi Kibele i Venere. Dva bočna stubišta uzdižu se do vestibula, pretprostora carevih odaja. Ta je građevina izvana kvadratnog, a iznutra kružnog tlocrta, nadsvođena kupolom. Odatle se pristupalo u carev stan koji se na 40 m dubine prostirao uz cijelo južno pročelje. Sačuvani su ostatci dvorane s kupolom i dviju dvorana te dijelovi osmerokutne blagovaonice (triklinij) s trima dvoranama.

Prostorije Dioklecijanova stana međusobno je povezivao dug prostor uz južno pročelje (kriptoportik) iz kojeg je kroz 42 prozora i 3 lođe bio otvoren pogled prema moru. Sjeverno od careva stana nalazile su se dvije kupelji. Na nekoliko mjesta u palači pronađeni su dijelovi prvotnog sustava kanalizacije. Vodovod dug 9 km opskrbljivao je palaču vodom, a njegov veći dio i danas je u upotrebi. Dioklecijanova palača sadržava elemente carske vile, helenističkoga grada i utvrđenoga vojnog logora (castrum).

Od 7. stoljeća palača živi kao grad Split, koji se već od ranoga srednjeg vijeka širi i razvija.