Aktivnost za samostalan rad

Na početku

U latinskom se jeziku od glagola tvore različiti oblici koji prema svojem značenju i smislu pripadaju imenskom sustavu. Takve glagolske riječi nazivamo glagolskim imenima.

Primjerice, temeljni glagolski oblik, infinitiv, također je glagolska imenica, jer imenuje glagolsku radnju. U takve riječi ubrajamo i particip prezenta aktivnog, glagolski pridjev koji najčešće prevodimo u N. sg. glagolskim prilogom na -ći ili opisno „onaj koji...”.

Postoje i drugi načini prevođenja participa o čemu možeš učiti na višim razinama učenja latinskog jezika.

Particip prezenta aktivnog tvori se od prezentske osnove i nastavka -ns za N. sg. i -ntis za G.s

Više o deklinaciji takvih pridjeva možeš pročitati u jedinici 3. Imenice i pridjevi.

Za sada, dovoljno je reći da se particip prezenta aktivnog sklanja kao pridjevi III. deklinacije, uz napomenu da u Ab. sg. može imati nastavak -e kad ima značenje participa ili imenice, a nastavak -i kad ima značenje pridjeva.

Particip
prezenta
aktivnog
Particip
prezenta
aktivnog
Glagol N. G.
dono, 1. dona-ns dona-ntis
deleo, 2. dele-ns dele-ntis
scribo, 3. scrib-e-ns scrib-e-ntis
capio, 3. cap-i-e-ns cap-i-entis
audio, 4. audi-e-ns audi-e-ntis

Primjeri:

Iuventus delectans retia portabat. Mladić je nosio mreže veseleći se.

Multi autem volventes hostilia cadavera amicos reperiebant. Mnogi su okrećući neprijateljska trupla/tijela otkrivali prijatelje.

Milites saepe ducem inter custodias dormientem conspiciebant. Vojnici su često vojskovođu viđali koji/kako spava među stražom.

Istraži!

U Modulu 3 u drugom koraku (u svim jedinicama) pročitaj prilagođene tekstove na latinskom jeziku i pronađi u njima rečenice s participima. Pokušaj ih prevesti koristeći pravila i načine prevođenja iznesene u tumačenju samostalnog zadatka.

Samostalan rad
Procijenite znanje

Sadržaj