Na početku
U latinskom se jeziku od glagola tvore različiti oblici koji prema svojem značenju i smislu pripadaju imenskom sustavu. Takve glagolske riječi nazivamo glagolskim imenima.
Primjerice, temeljni glagolski oblik, infinitiv, također je glagolska imenica, jer imenuje glagolsku radnju. U takve riječi ubrajamo i particip prezenta aktivnog, glagolski pridjev koji najčešće prevodimo u N. sg. glagolskim prilogom na -ći ili opisno „onaj koji...”.
Postoje i drugi načini prevođenja participa o čemu možeš učiti na višim razinama učenja latinskog jezika.
Particip prezenta aktivnog tvori se od prezentske osnove i nastavka -ns za N. sg. i -ntis za G.s
Više o deklinaciji takvih pridjeva možeš pročitati u jedinici 3. Imenice i pridjevi.
Za sada, dovoljno je reći da se particip prezenta aktivnog sklanja kao pridjevi III. deklinacije, uz napomenu da u Ab. sg. može imati nastavak -e kad ima značenje participa ili imenice, a nastavak -i kad ima značenje pridjeva.
Particip prezenta aktivnog |
Particip prezenta aktivnog |
|
Glagol | N. | G. |
dono, 1. | dona-ns | dona-ntis |
deleo, 2. | dele-ns | dele-ntis |
scribo, 3. | scrib-e-ns | scrib-e-ntis |
capio, 3. | cap-i-e-ns | cap-i-entis |
audio, 4. | audi-e-ns | audi-e-ntis |
Primjeri:
Iuventus delectans retia portabat. Mladić je nosio mreže veseleći se.
Multi autem volventes hostilia cadavera amicos reperiebant. Mnogi su okrećući neprijateljska trupla/tijela otkrivali prijatelje.
Milites saepe ducem inter custodias dormientem conspiciebant. Vojnici su često vojskovođu viđali koji/kako spava među stražom.
Istraži!
U Modulu 3 u drugom koraku (u svim jedinicama) pročitaj prilagođene tekstove na latinskom jeziku i pronađi u njima rečenice s participima. Pokušaj ih prevesti koristeći pravila i načine prevođenja iznesene u tumačenju samostalnog zadatka.