Na početku
Glagoli su promjenjive vrste riječi kojima se izriče radnja (pisati, saditi), stanje (mirovati, spavati) i zbivanje (kišiti, roditi se).
Glagoli se mijenjaju prema licima (osobama).
Lice je i u latinskom i u hrvatskom kategorija koja označuje:
● govornika - jednina: ja (ego), množina: mi (nos)
● sugovornika - jednina: ti (tu), množina: vi (vos)
● negovornika - jednina: on, ona, ono (is, ea, id), (množina: oni, one, ona (ei /ii/, eae, ea).
Takva se promjena glagola prema licima naziva konjugacija ili sprezanje.
Neke su od glagolskih kategorija jednake i u hrvatskom i u latinskom, a neke se razlikuju. Promotri navedene glagolske kategorije u latinskom i promisli koje su iste, a koje različite.
Glagolske su kategorije u latinskom jeziku:
● lice (prvo, drugo, treće)
● broj (singular/jednina/sg., plural/množina/pl.)
● način (indikativ, konjunktiv, imperativ)
● vrijeme (prezent, imperfekt, futur I., perfekt, pluskvamperfekt, futur II.)
● stanje (aktiv, pasiv).
U latinskom jeziku glagole razlikujemo prema četirima konjugacijama.
U ovoj lekciji ponovit ćemo oblike prezentske osnove u aktivu, tj. indikativ prezenta, imperfekta i futura I. aktivnog te za one koji to žele i imperativ I. i II.
Kako prepoznajemo konjugaciju i osnovu glagola?
U latinskom jeziku postoje četiri konjugacije i u rječniku ih lako prepoznajemo prema brojčanoj oznaci koja stoji u rječničkom obliku glagola. Taj broj čitamo kao infinitiv prezenta aktivnog od kojeg lako dobijemo i prezentsku osnovu glagola. Osnovu glagola dobit ćemo odvajanjem infinitivnog nastavka -re u 1., 2. i 4. konjugaciji i nastavka -ĕre u 3. konjugaciji.
Pronađi parove glagola i njegova infinitiva.
Općeniti nastavci za aktiv
Lice glagola u oblicima aktiva, bez obzira na način i vrijeme, lako je prepoznati prema općim nastavcima za aktiv.
Nastavci za aktiv:
sg. 1. -o/-m
2. -s
3. -t
pl. 1. -mus
2. -tis
3. -nt
Pogledaj videosnimku u nastavku i ponovi oblike prezentske osnove. Ako je potrebno, pogledaj je nekoliko puta i pokušaj napraviti svoju sistematizaciju oblika prezentske osnove u aktivu za lakše snalaženje u tekstovima.
U osmosmjerci pronađi zadane oblike indikativa prezenta aktivnog.
Pronađene pojmove u osmosmjerci možeš označiti na dva načina.
Strelicom miša klikni na svako slovo traženog pojma ili pojam označi povlačenjem miša preko slova koja tvore traženu riječ.
Nakon što si označio cijeli tražen pojam polja će promijeniti boju i riječ će se pojaviti kao cjelina.
3. l. pl. glagola PUNIO, 4.
2. l. sg. glagola NAVIGO, 1.
2. l. pl. glagola MOVEO, 2.
1. l. pl. glagola LEGO, 3.
3. l. sg. glagola CAPIO, 3.
Oblici glagola biti
Glagol biti često nalazimo u tekstovima. On na latinskom u rječničkom obliku glasi: sum, esse, fui. Drugi navedeni oblik esse je oblik infinitiva prezenta i prevodi se „biti”.
Oblici prezentske osnove glase:
sum, es, est, sumus, estis, sunt
eram, eras, erat, eramus, eratis, erant
ero, eris, erit, erimus, eritis, erunt
U rečenici Maestus Aeneas urbem clamore implebat. radnja se događa:
Kako bi se u rečenici Romani multos coniuratores capiunt. pravilno preveo predikat?
U kojem se obliku nalazi predikat u zadanoj rečenici?
U zadanoj rečenici radnju prebaci u budućnost.
Koristeći se rječnikom upiši prvi dio rječničkog oblika zadanih glagola.
Primjerice, za delet upisao/upisala bi deleo, 2.
U rečenicu umetni pravilan oblik tako da rečenica bude u prošlosti.
Pazeći na odnose u rečenicama u tekstu upiši pravilan oblik glagola u zadanom vremenu naznačenom u zagradi. Ako je potrebno, posluži se rječnikom drugog modula da bolje razumiješ tekst.
Točan prijevod dovuci do pravilnoga glagolskog oblika.
