Na početku
Brojevi su promjenjiva vrsta riječi. Njima se izriče količina onoga što je imenovano imenicama (glavni brojevi) ili koje je po redu ono što je imenovano imenicama (redni brojevi).
U latinskom jeziku razlikujemo više vrsta brojeva:
1. glavni brojevi (numeralia cardinalia),
odgovaraju na pitanje quot? koliko?
2. redni brojevi (numeralia ordinalia),
odgovaraju na pitanje quotus? koji po redu?
3. dijelni brojevi (numeralia distributiva),
odgovaraju na pitanje quoteni? po koliko?
4. priložni brojevi (adverbia numeralia),
odgovaraju na pitanje quotiens? koliko puta?
5. umnožni brojevi (numeralia multiplicativa),
odgovaraju na pitanje quantuplex? kolikostruk?
Rimski brojevi
U ovoj lekciji razmatrat ćemo samo glavne i redne brojeve.
KAKO SU RIMLJANI PISALI VELIKE BROJEVE?
Vodoravna crta (-) nad rimskom znamenkom znači da se broj množi s 1000. Jedna vodoravna crta nad rimskom znamenkom i po jedna uspravna sa svake strane označuju da se broj množi sa 100 000.
Pronađi parove rimskih i arapskih brojeva.
KAKO SU RIMLJANI ZBRAJALI?
Zašto su Rimljani broj četiri češće pisali IIII, a ne IV? U sljedećem videoulomku pogledaj kako su Rimljani zbrajali.
Glavni brojevi (numeralia cardinalia)
U hrvatskom i latinskom jeziku glavni su brojevi oni koji odgovaraju na pitanje koliko?
Znači, jedan, dva, tri, pedeset, sto, petsto, tisuću, ... .
Brojevi od 20 do 100
20 | viginti |
21 | unus et viginti / viginti unus |
22 | duo et viginti /viginti duo |
28 | duodetriginta |
29 | undetriginta |
30 | triginta |
40 | quadraginta |
50 | quinquaginta |
60 | sexaginta |
70 | septuaginta |
80 | octoginta |
90 | nonaginta |
100 | centum |
Kako je vidljivo iz slikovnog prikaza, brojevi od 30 do 90 tvore se sufiksom -ginta.
Brojevi od 200 nadalje
200 | ducenti, -ae, -a |
300 | trecenti, -ae, -a |
400 | quadringenti, -ae, -a |
500 | quingenti, -ae, -a |
600 | sescenti, -ae, -a |
700 | septingenti, -ae, -a |
800 | octingenti, -ae, -a |
900 | nongenti,-ae, -a |
1000 | mille |
2000 | duo (bina) milia |
3000 | tria milia |
100.000 | centum milia |
Kako je vidljivo iz slikovnog prikaza brojevi od 200 do 900 tvore se s pomoću sufiksa -centi ili -genti. Navedeni su s nastavcima za ženski i srednji rod, jer se dekliniraju kao pridjevi o- i a-deklinacije u množini.
U latinskom su neki glavni brojevi promjenjivi, a neki nisu. Mogu se deklinirati 1, 2, 3 i množina od 1000 te brojevi od 200 do 900.
Promotri deklinaciju prvih triju brojeva i množinu od tisuću:
jedan | dva | tri | tisuće | |
N | unus, una, unum | duo, duae, duo | tres, tria | milia |
G | unius | duorum, duarum, duorum | trium | milium |
D | uni | duobus, duabus, duobus | tribus | milibus |
A | unum, unam, unum | duos, duas, duo | tres, tria | milia |
AB | uno, una, uno | duobus, duabus, duobus | tribus | milibus |
Brojevi od 200 do 900 dekliniraju se kao pridjevi o- i a-deklinacije u množini. Kako je vidljivo iz animacije, brojevi 18, 19, 28, 29,... uvijek se izriču odbijanjem od sljedeće desetice – duodeviginti, undeviginti, duodetriginta, undetriginta itd.
Složeni brojevi mogu se pisati na sljedeće načine:
34 – triginta quattuor ili quattuor et triginta
125 – centum viginti quinque
Korištenje brojeva u rečenicama i izrazima
Sklonjivi se brojevi slažu sa svojom imenicom u rodu, broju i padežu.
Primjer:
exercitus trecentorum militum
Brojeni predmet stoji u onom padežu u kojem bi bio da nema broja.
U brojevima koji završavaju na unus, imenica je u množini.
Primjer:
viginti unus pueri 21 dječak
Uz mille imenica je u onom padežu u kojem bi bila da nema broja (kao i kod drugih brojeva), ali uz milia brojeni je predmet uvijek u genitivu množine.
Primjeri:
Video mille milites. Vidim 1000 vojnika.
Video tres milia militum. Vidim 3000 vojnika.
Pronađi parove brojeva.
Redni brojevi (numeralia ordinalia)
Redni brojevi od 1. do 10.
1. | primus, -a, -um / primus, 3 |
2. | secundus, - a -um ili alter, -a, -um |
3. | tertius,3 |
4. | quartus, 3 |
5. | quintus, 3 |
6. | sextus, 3 |
7. | septimus, 3 |
8. | octavus, 3 |
9. | nonus, 3 |
10. | decimus, 3 |
Redni brojevi od 11. do 20.
11. | undecimus, 3 |
12. | duodecimus, 3 |
13. | tertius decimus, 3 |
14. | quartus decimus, 3 |
15. | quintus decimus, 3 |
16. | sextus decimus, 3 |
17. | septimus decimus, 3 |
18. | duodevicesimus, 3 |
19. | undevicesimus, 3 |
20. | vicesimus, 3 |
Brojevi 11. i 12. pišu se kao jedna riječ, a brojevi od 13. do 17. kao dvije odvojene riječi.
U tim višesložnim oblicima oba su dijela redni broj. Obje se riječi dekliniraju i slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu. Kao i kod glavnih brojeva, brojevi s 8 i 9 tvore se kao dva do dvadeseti i jedan do dvadeseti.
Redni brojevi upotrebljavali su se u latinskom, uz ostalo, za imenovanje rimskih legija. Na zastavama rimskih legija uvijek je pisao njihov broj.
Redni brojevi od 20. do 100.
20. | vicesimus, 3 |
21. | vicesimus primus , 3 / primus et vicesimus, 3 |
22. | alter et vicesimus, 3 / vicesimus alter, 3 |
28. | duodetricesimus, 3 |
29. | undetricesimus, 3 |
30. | tricesimus, 3 |
40. | quadragesimus, 3 |
50. | quinquagesimus, 3 |
60. | sexagesimus, 3 |
70. | septuagesimus, 3 |
80. | octogesimus, 3 |
90. | nonagesimus, 3 |
100. | centesimus, 3 |
Desetice se u rednim brojevima tvore sufiksom -cesimus, 3 ili -gesimus,3. Stotice će se tvoriti s pomoću sufiksa -centesimus, 3 ili -gentesimus, 3.
Primjeri:
trecentesimus, 3 ili quadringentesimus, 3