1.6. Brojevi

Prethodna jedinica

Na početku

Brojevi su promjenjiva vrsta riječi. Njima se izriče količina onoga što je imenovano imenicama (glavni brojevi) ili koje je po redu ono što je imenovano imenicama (redni brojevi).

U latinskom jeziku razlikujemo više vrsta brojeva:

1. glavni brojevi (numeralia cardinalia),

     odgovaraju na pitanje quot? koliko?

2. redni brojevi (numeralia ordinalia),

     odgovaraju na pitanje quotus? koji po redu?

3. dijelni brojevi (numeralia distributiva),

     odgovaraju na pitanje quoteni? po koliko?

4. priložni brojevi (adverbia numeralia),

     odgovaraju na pitanje quotiens? koliko puta?

5. umnožni brojevi (numeralia multiplicativa),

    odgovaraju na pitanje quantuplex? kolikostruk?

Rimski brojevi

U ovoj lekciji razmatrat ćemo samo glavne i redne brojeve.

Rimski brojevi

 KAKO SU RIMLJANI PISALI VELIKE BROJEVE?

Ova slika prikazuje tablicu s popisom rimskih i arapskih brojeva. Rimski brojevi

Vodoravna crta (-) nad rimskom znamenkom znači da se broj množi s 1000. Jedna vodoravna crta nad rimskom znamenkom i po jedna uspravna sa svake strane označuju da se broj množi sa 100 000.

Pronađi parove rimskih i arapskih brojeva.

KAKO SU RIMLJANI ZBRAJALI?

Zašto su Rimljani broj četiri češće pisali IIII, a ne IV? U sljedećem videoulomku pogledaj kako su Rimljani zbrajali.  

Kako su Rimljani zbrajali?

Glavni brojevi (numeralia cardinalia)

U hrvatskom i latinskom jeziku glavni su brojevi oni koji odgovaraju na pitanje koliko?

Znači, jedan, dva, tri, pedeset, sto, petsto, tisuću, ... .

Glavni brojevi 1 ‒ 20

Brojevi od 20 do 100

20 viginti
21 unus et viginti / viginti unus
22 duo et viginti /viginti duo
28 duodetriginta
29 undetriginta
30 triginta
40 quadraginta
50 quinquaginta
60 sexaginta
70 septuaginta
80 octoginta
90 nonaginta
100 centum


Kako je vidljivo iz slikovnog prikaza, brojevi od 30 do 90 tvore se sufiksom -ginta.


Brojevi od 200 nadalje

200 ducenti, -ae, -a
300 trecenti, -ae, -a
400 quadringenti, -ae, -a
500 quingenti, -ae, -a
600 sescenti, -ae, -a
700     septingenti, -ae, -a
800 octingenti, -ae, -a
900 nongenti,-ae, -a
1000 mille
2000 duo (bina) milia
3000 tria milia
100.000 centum milia


Kako je vidljivo iz slikovnog prikaza brojevi od 200 do 900 tvore se s pomoću sufiksa -centi ili -genti. Navedeni su s nastavcima za ženski i srednji rod, jer se dekliniraju kao pridjevi o- i a-deklinacije u množini.


U latinskom su neki glavni brojevi promjenjivi, a neki nisu. Mogu se deklinirati 1, 2, 3 i množina od 1000 te brojevi od 200 do 900.

Promotri deklinaciju prvih triju brojeva i množinu od tisuću:


jedan  dva tri tisuće
N unus, una, unum duo, duae, duo tres, tria milia
G unius duorum, duarum, duorum trium milium
D uni duobus, duabus, duobus tribus milibus
A unum, unam, unum duos, duas, duo tres, tria milia
AB uno, una, uno duobus, duabus, duobus tribus milibus


Brojevi od 200 do 900 dekliniraju se kao pridjevi o- i a-deklinacije u množini. Kako je vidljivo iz animacije, brojevi 18, 19, 28, 29,... uvijek se izriču odbijanjem od sljedeće desetice – duodeviginti, undeviginti, duodetriginta, undetriginta itd.

Složeni brojevi mogu se pisati na sljedeće načine:

34 triginta quattuor ili quattuor et triginta

125 centum viginti quinque

Korištenje brojeva u rečenicama i izrazima

Sklonjivi se brojevi slažu sa svojom imenicom u rodu, broju i padežu.

Primjer:

exercitus trecentorum militum

Brojeni predmet stoji u onom padežu u kojem bi bio da nema broja.

Primjeri:

Laudo discipulos.    Hvalim dječake.
Laudo decem discipulos.    Hvalim deset dječaka.


U brojevima koji završavaju na unus, imenica je u množini.

Primjer:

viginti unus pueri    21 dječak

Uz mille imenica je u onom padežu u kojem bi bila da nema broja (kao i kod drugih brojeva), ali uz milia brojeni je predmet uvijek u genitivu množine.

Primjeri:

Video mille milites.    Vidim 1000 vojnika.

Video tres milia militum.    Vidim 3000 vojnika.

 Pronađi parove brojeva.

Redni brojevi (numeralia ordinalia)

U hrvatskom i latinskom jeziku redni brojevi odgovaraju na pitanje koji po redu? Znači, prvi, druga, treće, dvadeseti, stoti, ...

Redni brojevi dekliniraju se kao pridjevi koji u nominativu završavaju na -us, -a, -um, a svaka je znamenka redni broj i sklonjiva.



Redni brojevi od 1. do 10.

1.     primus, -a, -um / primus, 3
2. secundus, - a -um ili alter, -a, -um
3. tertius,3
4. quartus, 3
5. quintus, 3
6. sextus, 3
7. septimus, 3
8.     octavus, 3
9. nonus, 3
10. decimus, 3

Redni brojevi od 11. do 20.

11. undecimus, 3
12. duodecimus, 3
13. tertius decimus, 3
14. quartus decimus, 3
15. quintus decimus, 3
16. sextus decimus, 3
17. septimus decimus, 3
18. duodevicesimus, 3
19. undevicesimus, 3
20. vicesimus, 3

Brojevi 11. i 12. pišu se kao jedna riječ, a brojevi od 13. do 17. kao dvije odvojene riječi.

U tim višesložnim oblicima oba su dijela redni broj. Obje se riječi dekliniraju i slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu. Kao i kod glavnih brojeva, brojevi s 8 i 9 tvore se kao dva do dvadeseti i jedan do dvadeseti.

Redni brojevi upotrebljavali su se u latinskom, uz ostalo, za imenovanje rimskih legija. Na zastavama rimskih legija uvijek je pisao njihov broj.

Ova slika prikazuje rimske legionare sa zastavom svoje legije. Primjer: LEG – XIII (Legio tertia decima) - GEMINA

Redni brojevi od 20. do 100.

20. vicesimus, 3
21. vicesimus primus , 3 / primus et vicesimus, 3
22. alter et vicesimus, 3 / vicesimus alter, 3
28. duodetricesimus, 3
29. undetricesimus, 3
30. tricesimus, 3
40. quadragesimus, 3
50. quinquagesimus, 3
60. sexagesimus, 3
70. septuagesimus, 3
80. octogesimus, 3
90. nonagesimus, 3
100. centesimus, 3

Desetice se u rednim brojevima tvore sufiksom -cesimus, 3 ili -gesimus,3. Stotice će se tvoriti s pomoću sufiksa -centesimus, 3 ili -gentesimus, 3.

Primjeri:

trecentesimus, 3 ili quadringentesimus, 3

Provjera znanja

Samostalan rad
Procijenite znanje

Sadržaj