Rječnik

A

• a (ispred konsonanata), ab (ispred vokala i h), abs (redovito ispred t), od (s abl.); s, sa (s gen.)

• abdomen, inis, n. trbuh

• abduco, 3. duxi, ductum odvesti, odvratiti

• aboleo, 2. evi, itum uništiti, zatrti, istrijebiti

• abortus, us, m. pobačaj

• abutor, 3. usus sum trošiti, potrošiti, iskorištavati, zloupotrebljavati

• ac i, a, te, pa, i to, i k tomu

• accelero, 1. pospješiti, ubrzati; hitjeti, žuriti se

• acclamo, 1. dovikivati

• accuso, 1. tužiti, pozvati na sud, tužiti se na koga ili na što, koriti koga

• acer, acris, acre oštar, zašiljen; žestok; bistar, oštrouman; smion, hrabar; goropadan, divlji

• Achaea, ae, f. Ahaja

• acies, ei, f. oštrina; oštrina vida, vid; oštroumlje; bojni red; boj, bitka, oštrica

• acus, us, f. igla

• ad (s ak.) k, ka, prema, do, protiv, na, blizu, pred

• adaptatio, onis, f. prilagođavanje, prilagodba

• adeo dotle; tako, toliko; upravo

• adipiscor, 3. adeptus sum dostići; dokopati se čega

• adoleo, 2. lui, ultum spaliti (žrtvu)  

• adolescens¹, entis ili adulescens, entis, adi. mlađahan

• adolescens², entis, m. i f. mlad čovjek, mladić; mlada žena

• adolescentia i adulescentia, ae, f. mlado doba, mladost

• adulter, eri, m. preljubnik; ljubavnik

• adulterium, ii, n. preljub

• advento, 1. dolaziti, primicati se

• adversus (adversum) nasuprot; (s akuz.) prema, k, protiv

• advoco, 1. prizvati, dozvati, pozvati; sazivati

• aedes i aedis, is, f. hram, crkva; pl. aedes, ium kuća ili stan

• aedificium, ii, n. zgrada, građevina

• aedifico 1. graditi, zidati, sagraditi, sazidati

• Aegates, ium, f./Aegatae, arum, f. Egatski otoci

• Aegyptus, i, m. Egipat

• Aelia, ae, f. Elija, žensko ime

• Aeneas, ae, m. Eneja, sin Anhiza i Venere

• Aenona, ae, f. Enona, Nin

• aequus, 3 jednak, ravan; zgodan, prikladan; povoljan, dobrostiv; ravnodušan, miran

• aether, eris, m. (ak. sg. aethera) gornji sloj zraka, eter; zrak; nebo

• Afer, fra, frum afrički

• Africa, ae, f. Afrika

• Africanus, 3 afrički

• Africus, 3 afrički; Africa (terra) Afrika

• ager, agri, m. njiva, oranica; selo; zemlja

• aggredior, 3. gressus sum, pristupati; poći komu; napasti, navaliti na koga; prihvatiti se, latiti se čega

• aggrego, 1. pridruživati, pridružiti

• agito, 1. tjerati; upravljati; poticati, podbadati; goniti, loviti; uznemirivati; baviti se

• agmen, inis, n. skup, povorka, jato, rulja

• ago, 3. egi, actum tjerati, goniti; voditi, načiniti, sagraditi; baviti se; age, agite de! dede! deder!, hajde!

• agrestis, e poljski; samonikao, divlji; seoski, seljački; prostački; neotesan, surov

• agricola, ae, m. ratar

• agricola, ae, m. težak, ratar

• agricultura, ae, f. zemljoradnja

• Agrigentum, i, n. Agrigent, grad na Siciliji, grč. Acragas, Akragant

• albus, 3 bijel, blijed

• aliquandiu neko vrijeme

• aliquando jedanput, jednom; ikad; ipak jednom, jedva jedanput; katkad, kadšto

• aliquot nekoliko, nešto

• alius, a, ud (gen. alterius, dat. alii) drugi; alius aliud jedan ovo, drugi ono; različit; drukčiji; ostali

• alo, 3. alui, altum hraniti; odgajati, povećavati

• altaria, ium, n. pl. žrtvenik (sg. rijedak)

• alter, era, erum, jedan od dvojice, drugi; sljedeći

• altus, 3 visok; uzvišen, ponosit

• Ambarvalia, orum, n. Ambarvalija, svetkovina u čast božice Cerere

• ambulo 1. šetati se, prošetati se; hodati, ići; marširati, putovati

• amica, ae, f. prijateljica; ljubavnica

• amicus, i, m. prijatelj; saveznik, drug

• amnis, is, m. rijeka; struja; voda uopće

• amo, 1. ljubiti; rado činiti, običavati

• amor, oris, m. ljubav; ljubimac; pohlepa, pohota

• amphitheatrum, i, n. amfiteatar

• amputo, 1. rezati, odrezati, odsjeći

• Anchises, ae, m. Anhiz, Enejin otac

• ancilla, ae, f. sluškinja

• Andautonia, ae, f. Andautonija, Ščitarjevo

• Andautonienses, ium, m. Andautonci, stanovnici Andautonije

• angulus, i. m. ugao, kut; zakutak

• animal, alis, n. živ stvor; životinja

• animo, 1. oživiti, udahnuti (dušu)

• animus, i. m. duša, duh; volja, želja, namjera; čuvstvo, osjećaj; ćud; mišljenje

• annus, i, m. godina

• anser, eris, m. i f. guska (gusak)

• ante (s ak.) pred; prije

• antea prije toga; otprije

• antebrachium, ii, n. podlaktica

• antiquitus, od starine, odvajkada; u davno doba, negda, nekoć

• antiquus, adi. prednji; star; prijašnji; staromodan, staroga kova; u komp. i sup. pretežniji, znamenitiji, važniji

• Antonius, ii, m. Antonije, često rimsko ime, Marcus Marko Antonije

• anulus, i, m. prsten

• anus, i, m. anus čmar

• Apollo, inis, m. Apolon, bog sunca, zaštitnik ljepote, glazbe, pjesništva, liječništva i proroštva

• appello, 1. nagovoriti; zazivati koga; opominjati, sjećati; zvati, nazvati

• appono, 3. posui, positum dodati, pristaviti, primaknuti, postaviti, pridati

• apud. kod, pri, do; kraj (s ak.), u (s gen.), pred

• aqua, ae, f. voda; toplice

• Aquae Ias(s)ae, arum, f. Varaždinske Toplice

• aquaeductus, us, m. akvedukt, vodovod

• Aquincum, i, n. Akvink, lokalitet u Budimpešti, Mađarska

• Aquitania, ae, f. Akvitanija

• ara, ae, f. žrtvenik; utočište, zaštita, A. pacis žrtvenik mira

• Arabia, ae, f. Arabija

• aratrum, i, n. plug

• arca, ae, f. ormar, sanduk

• architectura, ae, f. arhitektura

• arcus, us, m. luk

• argumentum, i, n. argument, dokaz, činjenica

• aries, etis, m. ovan

• arma, orum, n. pl. oruđe, sprava, alat; bojna sprava, oružje

• armilla, ae, f. narukvica

• ars, artis, f. umjetnost; znanost; teorija; vještina, umijeće; hitrina, majstorija, spletka; artes umjetnine

• arvum, i, n. oranica; poljana, kraj

• as, assis, m. as (rimski novac)

• Asia, ae, f. Azija

• aspectus, us, m. pogled, vid; lice

• asper, era, erum hrapav, neravan; ljutit, oštar; osoran, surov, grub; divlji, opasan

• Asseria, ae, f. Aserija, lokalitet blizu Benkovca

• astrum, i, n. zviježđe, zvijezda

• at (zastarjelo ast) ali, no, nego

• atavus, i, m. šukundjed; praotac; pl. predci

• athleta, ae, m. atlet, hrvač, borac

• atque i, a, te, pa, i to, i k tomu

• atrium, ii, n. atrij, središnji prostor rimske kuće

• atrocitas, atis, f. grozota, strahota; divljaštvo, surovost

• atrox, ocis grozovit, strašan, užasan; nemilosrdan, divlji

• Atticus, i, m. Atik, vlastito ime

• attribuo, 3. tribui, tributum, pridijeliti; odrediti, doznačiti; dodijeliti, dodati; nametnuti namet; pružiti; podložiti; pripisivati što

• auctor, oris, m. i f. množitelj; začetnik, osnivač, utemeljitelj

• auctoritas, atis, f. ugled, uzor; preporuka, privola; dostojanstvo

• audax, acis, adi. smion, srčan, hrabar, odvažan; drzak, drzovit

• audio, 4. čuti; slušati, poslušati; saslušati, preslušati koga

• aufero, auferre, abstuli, ablatum odnositi; odvratiti, zavesti; oteti, ugrabiti; dobiti, steći

• Aufidus, i, m. Aufid, rijeka u Apuliji, sada Ofanto

• aureus, 3 zlatan; pozlaćen; prekrasan

• auricula, ae, f. ušna školjka

• auris, is, f. uho

• aurora, ae, f. zora; božica zore

• aurum, i, n. zlato; predmet od zlata

• Ausonia, ae, f. Auzonija

• aut ili; aut... aut ili... ili

• autem a, pak, no, ali

• auxilium, ii, n. pomoć, potpomaganje; pomoćna sredstva; pl. pomoćne čete

• avia, ae, f. baka

• avidus, 3 pohlepan, požudan, željan; nezasitan; slavohlepan

• avus, i, m. djed

• avus, i, m. djed; pradjed; pl. predci

• axilla, ae, f. pazuh

B

• Bacchanalia, ium, n. bakanalije, neformalne svetkovine u čast boga Bakha ili Libera

• basilica, ae, f. bazilika, dvorana

• Belgium, i, n. Belgija

• bellum, i, n. rat

• bene dobro

• Bithynia, ae, f. Bitinija

• bitumen, inis, n. beton

• bonus, 3 dobar; prikladan; čestit, hrabar; plemenit; dobroćudan

• bracchium i brachium, ii, n. ruka, nadlaktica; sve što je nalik na ruku: grana

• brevis, e kratak; uzak; nizak, malen; plitak

• Britannia, ae, f. Britanija (Engleska)

• Britannus, i, m. Britanac

• bulla, ae, f. zlatna hamajlija za dječake

• Burnum, i, n. Burnum, lokalitet u Nacionalnom parku Krka

• Byzantium, ii, n. Bizant

• bucca, ae, f. obraz

C

• C. Gaius, i, m. (C.) Gaj, osobno ime

• cadaver, eris, n. mrtvac, truplo, strvina

• cado, 3. cecidi, casurus pasti, srušiti se; umrijeti, poginuti; doći, zapasti u što (in s ak.)

• caedes, is, f. sječa, ubojstvo, pokolj, krvoproliće; prolivena krv

• caelum, i, n. svod (nebeski), nebo; obzor

• caementum, i, n. rezani kamen, zidarski kamen

• caeruleus (caerulus), 3 modar, plav, sinji, tamnozelen, taman, mrk

• Caesar, aris, m. Cezar, Gaius Iulius Gaj Julije Cezar

• caliga, ae, f. vojnička čizma

• calx, calcis, f. peta

• Cannae, arum, f. / Canna, ae, f. Kana, grad u Apuliji

• cano, 3. cecini, cantatum pjevati; svirati; trubiti; zvečati; pjevati; slaviti, hvaliti; proricati, vračati

• Cantium, ii, n. Kancija, jugoistočni dio Britanije, danas Kent

• capillus, i, m. dlaka; vlas, pl. kosa

• capillus, i, m. kosa, dlaka; brada (u ljudi)

• capio, 3. cepi, captum hvatati, zgrabiti, uzeti (arma, tj. oružje); osvojiti, zauzeti; prispjeti kamo, doploviti; zarobiti (duces)

• Capitolium, ii, n. Kapitolij, jedan od sedam rimskih brežuljaka

• Cappadocia, ae, f. Kapadokija, danas pokrajina u Turskoj

• capra, ae, f. koza

• caput, pitis, n. glava; glavica, vrh; izvor, vrelo; ušće; početak; čovjek, duša; komad; život; poglavlje

• carcer, eris, m. zatvor, tamnica

• cardo, inis, m. stožer, crta, šarka na vratima; pol; glavna ulica u taboru, sjever ‒ jug

• carinatus, 3 kokošji

• carmen, inis, n. pjesma, popijevka; glas

• caro, carnis, f. meso

• Carthaginiensis, e kartaški; Carthaginiensis, is, m. Kartažanin

• Carthago, inis, f. Kartaga, grad u Africi

• carus, 3 skup, visoke cijene; drag, mio; poštovan

• caseus, i, m. sir

• castra, orum, n. tabor, oko, logor

• castrum, i, n. kula, tvrđava; pl. v. castra

• casus, us, m. padanje, pad; propast; slučaj; prilika, povod, uzrok (belli, tj. za rat/rata); padež

• catapulta, ae, f. katapult

• caterva, ae, f. hrpa, gomila, četa; stado, jato; čopor

• Catilina, ae, m. Katilina, poznati Rimljanin; Lucius Sergius Lucije Sergije

• causa (s gen.) radi, poradi

• causa, ae, f. uzrok, povod, razlog; izgovor; posao, stvar

• cedo, 3. cessi, cessum ići, stupati; uspijevati, polaziti za rukom; odlaziti, uzmicati

• celeber, bris, e glasovit, slavan, na glasu

• celer, eris, e, adi. brz, hitar, okretan, živ; nagao

• cellula, ae, f. sobica

• Celsus, i, m. Celzo, vlastito ime

• cena, ae, f. ručak (u Rimljana između 15 i 16 sati)

• censeo, 2. ui, sum procijeniti imutak; ispitati, procijeniti; misliti, izreći mišljenje, glasovati za; odlučiti, zaključiti, odrediti

• census, us, m. procjena imutka; popis; popis građana; bogatstvo

• centesimus, 3 stoti

• centrum, i, n. centar, sredina, središte

• centum sto, stotina

• centuria, ae, f. satnija, centurija

• cepa (caepa), ae, f. luk (crljenac, crveni)

• cera, ae, f. vosak

• Ceres, eris, f. Cerera, božica plodnosti, poljoprivrede i usjeva

• cerno, 3. crevi, cretum razlučiti; razabirati, vidjeti, opažati, poznati, razumjeti; odlučiti, zaključiti, presuditi

• certus, 3 odlučan; gotov, pripravan; određen; pouzdan, siguran, prav, istinit

• cervix, icis, f. šija, vrat, zatiljak; snaga

• cervus, i, m. jelen

• chlamys, ydis, f. hlamida (ratni plašt u Grka)

• Christus, i, m. Krist

• Cibalae, arum, f. Vinkovci

• Cicero, onis, m. Ciceron, Marcus Tullius Marko Tulije, rimski govornik

• Cicero, onis, m. Ciceron, pridjevak roda Tulijevaca

• Cilicia, ae, f. Kilikija

• cippus, i, m. cipus, stećak, nadgrobni kamen

• circulus, i, m. krug, kružnica; prsten, obruč; kolo, društvo

• circum (s ak.) oko, naokolo; oko; blizu, u blizini, kod

• circumdo, dare, dedi, datum podići, sagraditi; opkoliti, opasati, opkopati

• circus, i, m. krug, trkalište, cirk, Circus maximus, poznato trkalište u Rimu

• civilis, e građanski

• civilis, e građanski; državni; uljudan, udvoran, usrdan

• civis, is, m. i f. građanin; državljanin; građanka; sugrađanin, sugrađanka

• civitas, atis, f. građansko pravo, državljanstvo; država, grad, općina

• clades, is, f. šteta, gubitak, nesreća; ratna nesreća, poraz

• clamo, 1. vikati, zvati, dovikivati

• clamor, oris, m. vika, graja, buka, klicanje

• clarus, 3 jasan, svijetao, sjajan; razgovijetan; glasovit, slavan

• classis, is, f. odjel, razred; mornarica

• claudo, 3. si, sum zaključati, zatvoriti; zapremiti, zakrčiti; dovršiti; opkoliti, podsjedati; okružiti

• Cleopatra, ae, f. Kleopatra, vladarica u Egiptu

• cliens, entis, m. klijent, štićenik

• cloaca, ae, f. kloaka, podzemni kanal, Cloaca maxima rimski sustav kanalizacije

• clunis, is, f. guz; pl. stražnjica

• cogito, 1. misliti, smišljati; snovati, namjeravati; razmišljati

• cognatio, onis, f. rod po krvi, srodstvo; sličnost; rodbina, rođaci

• cognatus, 3 rođak, rođakinja, rod; i, m. rođak, rod

• cognosco, 3. novi, nitum, poznati, spoznati, opaziti, doznati, čuti, osjetiti; upoznati, prepoznati

• collum, i, n. vrat

• colo, 3. colui, cultum, obrađivati zemlju; težiti, uzgajati, održavati; stanovati; brinuti se, skrbiti se; poštovati

• colonia, ae, f. kolonija

• color, oris, m. boja; sjaj; stanje, položaj; značenje, kolorit

• comes, itis, m. i f. pratitelj, pratiteljica, drug, drugarica

• committo, 3. misi, missum sastaviti, sklopiti, svezati, ujediniti; podbadati; committere pugnam, proelium zametnuti boj

• communis, e zajednički, opći; ljubazan, društven

• comparatio, onis, f. usporedba, uspoređivanje; nagodba

• comparo 1. spariti, izjednačiti; usporediti

• complures, a više njih; mnogi, gdjekoji

• compluvium, ii, n. kompluvij, otvor na krovu kuće

• comprehendo (comprendo), 3. prehendi, prehensum skupiti, obujmiti; zgrabiti; uhvatiti, pohvatati; shvatiti; razumjeti

• computo, 1. izračunati, zbrojiti

• conclamo, 1. vikati, klicati; zvati; naricati za; zvati u pomoć

• concursus, us, m. stjecanje, strka; sukob, sraz; borba, boj, navala

• condo, 3. didi, ditum sazidati, sagraditi, utemeljiti, osnovati (urbem); napisati, spjevati (carmen); čuvati; sakriti

• confertus, 3 zbijen, stisnut, gust; natrpan, prepun

• confido, 3. fisus sum pouzdati se, oslanjati se

• confodio, 3. fodi, fossum prekopati; probosti, prosukati

• confusus, 3 zbunjen

• coniugium, ii, n. povezanost, veza, brak

• coniugo, 1. sprezati

• coniungo, 3. iunxi, iunctum svezati, sjediniti, združiti; spojiti; povezati vjenčanjem

• coniuratio, onis, f. zajedničko zaklinjanje; urota

• coniurator, oris, m. urotnik

• coniux (coniunx), ugis, m. i f. muž; žena; pl. supruzi

• conscius, 3 suznajući; suznalac, dionik, svjestan sebe, samosvjestan

• conscriptus, 3 upisan, izabran; patres conscripti izabrani oci, senatori

• consentio, 4. sensi, sensum sudarati se, slagati se; zaključiti; udružiti se, urotiti se

• consilium, ii, n. savjet; vijećanje, vijeće; promišljenost, razboritost; odluka, osnova, namjera, naum, misao; ratna osnova

• consimilis, e posve sličan

• consisto, 3. stiti, — postaviti se, stati; ustrajati; bivati; zbivati se; zasnivati se na čemu

• conspicio, spexi, spectum, 3. gledati na što; vidjeti, spaziti; razmisliti

• constituo, 3. ui, utum sastavljati, postaviti, metnuti; utemeljiti, osnovati; zaključiti, odlučiti

• constructio, onis, f. sklop, gradnja; konstrukcija

• consuetudo, inis, f. običaj, navika; općenje, drugovanje; prijateljevanje, ljubav

• consul, ulis, m. konzul

• consultum, i, n. zaključak, odluka; proročanstvo; senatus consultum odluka senata

• contra (s ak.) na suprotnoj strani; nasuprot, opet; prema, k; protiv, na

• controversia, ae, f. rasprava, pravda, razmirica; učena prepirka

• conubium, ii, n. brak

• conventus, us, m. sastanak, zbor, skupština

• copia, ae, f. zaliha, množina; ratna zaliha; zgoda, prilika; pl. sredstva, velika zaliha, bogatstvo, imutak; čete

• corona, ae, f. vijenac

• corpus, oris, n. tijelo; mrtvac, strvina; tvar; zbor, družba

• corruptus, 3 pokvaren, zaveden; podmićen, potkupljen; oskvrnjen; neukusan

• Corsica, ae, f. Korzika, otok

• cotidie (quotidie) svaki dan

• cranium, ii, n. lubanja

• creber, bra, brum gust, čest, mnogobrojan

• credo, 3. didi, ditum povjeriti, predati (komu što); dati u zajam; uzdati se (u koga); vjerovati; smatrati istinitim; misliti, držati

• cremo, 1. paliti; žrtvovati

• crepido, inis, f. zidani temelj, podnožje

• Creta, ae, f. Kreta, otok

• Creusa, ae, f. Kreuza, Enejina žena

• crinis, is, m. kosa, vlas

• Croton, onis, f. Kroton, grad u Italiji

• crudelis, e nemilosrdan, okrutan, surov

• cruentus, 3 krvav, okrvavljen

• crus, cruris, n. potkoljenica

• crusta, ae, f. kora, ljuska; štukatura

• cryptoporticus, us, f. kriptoportik, natkriveni trijem

• cubiculum, i, n. spavaonica

• cubitum, i, n. lakat

• culina, ae, f. kuhinja

• culmen, inis, n. vrh, sljeme, zabat

• culpa, ae, f. krivnja, pogreška

• cultus, us, m. obrađivanje, sađenje; održavanje, uzgajanje; običaj, obrazovanost, naobraženost; raskošnost

• cum kad, budući da; dok; premda; kako, čim

• cum (s abl.) s, sa

• Cumae, arum, f. Kuma

• cupidus, 3 željan; pohlepan; dobrohotan; zavidan; pristran, naklonjen

• cupio, 3. ivi ili ii, itum željeti, žudjeti

• cura, ae, f. briga, skrb; upravljanje; liječenje; služba

• curia, ae, f. kurija, vijećnica

• Curicta, ae, f. Krk, Civitas Curictarum

• curro, 3. cucurri, cursum trčati, hitjeti, hrliti

• currus, us, m. kola; pobjednička kola; slavlje, trijumf; zaprega, konji; plug; lađa

• cursus, us, m. trk, trčanje, put, putovanje, smjer; c. honorum tijek službe

• custodia, ae, f. straža, čuvanje; skrovište, zaklon; zatvor, tamnica

• cutis, is, f. koža

• Cyprus, i, f. Cipar, otok

• Cyrene, es, f. Kirena, grad u Africi

D

• Dacia, ae, f. Dacija, rimska provincija, danas područje Rumunjske

• Dalmatia, ae, f. Dalmacija, rimska provincija

• Dalmaticus (Delmaticus), 3 dalmatski

• Dardanius, 3 dardanski

• de (s abl.) s ili sa, iz, od; između; o, po, prema

• debeo, 2. ui, itum biti dužan, dugovati; morati, biti obvezan

• decem deset

• decimus, 3 deseti

• declaro, 1. razjasniti, objasniti, proglasiti

• declino, 1. deklinirati, sklanjati

• decumanus (decimanus), 3 desetinski; ulica u rimskom taboru, istok ‒ zapad

• decurro, 3. curri ili cucurri, cursum strčati se, žuriti se, trčati; pretrčati, prevaliti

• dedo, 3. didi, ditum predati, ustupiti, prepustiti, izručiti; žrtvovati

• deduco, 3. duxi, ductum odvesti, voditi, povesti sa sobom; premjestiti, otpremiti

• defendo, 3. fendi, fensum odbiti, odvratiti; braniti, štititi; zastupati; tvrditi; držati, zauzimati

• delecto, 1. naslađivati, razveseliti, zabavljati; pas. naslađivati se, veseliti se, uživati (u čemu)

• deleo, 2. evi, etum izbrisati, razoriti, razvaliti; usmrtiti

• deligo, 3. legi, lectum, ubrati, natrgati; odijeliti, ukloniti; odabrati, izabrati

• delinquo, 3. liqui, lictum pogriješiti, izazvati, prouzročiti

• Delmatae (Dalmatae), arum, m. Delmati, Dalmati

• dens, dentis, m. zub

• desiderium, ii, n. želja, žudnja, čežnja

• designo, 1. označiti, obilježiti, pokazivati, uperiti u koga; odrediti, osnovati

• deus, i, m. (vok. deus; pl. dei, dii, i, gen. deorum i deum, dat. deis, dis, dis) bog, božanstvo

• devenio, 4. veni, ventum sići, doći

• Diāna, ae, f. Dijana, božica lova, šuma i mjeseca

• dico, 3. dixi, dictum reći, kazati, govoriti, razložiti, priopćiti; objaviti

• Dido, onis, f. Didona, utemeljiteljica i kraljica Kartage

• dies, ei, m. (rijetko f.) dan, rok

• differo, ferre, distuli, dilatum raznijeti, raširiti; razglasiti, izvikivati, razvikati; razlikovati se

• difficilis, e težak, mučan, trudan; neljubazan; opasan, pogibeljan

• digitus, i, m. prst

• dignitas, atis, f. vrijednost, zasluga; dostojanstvo, ugled; poštenje, čestitost

• diligens, entis marljiv

• dimico, 1. boriti se, vojevati

• Diocletianus, i, m. Dioklecijan, rimski car, Gaj Aurelije Valerije

• dirigo, rexi, rectum, 3. ispraviti; upraviti, okrenuti; urediti, prilagoditi (ad alqd); okrenuti se

• discipula, ae, f. učenica

• discipulus, i, m. učenik, đak

• disco, 3. didici, — , učiti, naučiti

• discordia, ae, f. nesloga, razdor, svađa

• dissimilis, e nesličan, različan

• distribuo, tribui, tributum, 3. razdijeliti, podijeliti

• diversus, 3 okrenut na razne strane; protivan, rastavljen; udaljen, zabitan; različit

• divinus, 3 božanski, božanstven; izvrstan, divan; bogom nadahnut, proročanski

• divitiae, arum, f. bogatstvo; plodnost; obilje

• do, dare, dedi, datum davati, dati; predati, prepustiti

• doctrina, ae, f. nauk; znanje, učenost; pl. znanosti; načelo, običaj

• documentum, i, n. dokaz, opomena; ugled, uzor

• dolor, oris, m. bol; duševna bol, žalost; srdžba; strast; ganuće

• dominatio, onis, f. gospodstvo, vlast; despotizam, tiranija

• domino, 1. gospodariti, vladati, upravljati

• dominus, i, m. domaćin, gospodar; vlasnik; vladar, zapovjednik

• domo, 1. mui, mitum pripitomiti; krotiti; pokoriti, nadvladati

• domus, us, f. (dat. domui, rijetko domo, abl. domo, gen. pl. domuum i domorum, ak. obič. domos) dom, kuća; domovina; kućanstvo; domi kod kuće; domum kući, doma; domo od kuće, iz kuće

• dono 1. darovati, pokloniti, dati; žrtvovati; oprostiti, pokloniti

• donum, i, n. dar, poklon; prilog, žrtva

• dormio 4. spavati

• dorsum, i, n. leđa, hrbat; sljeme

• druides, dum, m. druidi (svećenici, keltski)

• ducenti, ae, a dvjesta, dvije stotine

• duco, duxi, ductum, 3. voditi, povesti; zapovijedati; provesti, provoditi; in matrimonium d. oženiti se

• Duillius, i, ii, m. Duilije, rimski konzul

• dulcis, e sladak, ugodan; ljubak, mio

• duo, ae, o dva

• duodecim dvanaest

• duodecimus, 3 dvanaesti

• dux, ducis, m. i f. vođa, voditeljica; vojvoda, zapovjednik

• Dyrrachium, ii, n. Dirahij, Albanija

E

• e (samo pred suglasnicima) ili ex (pred samoglasnicima i suglasnicima), s abl. iz, od, po, na

• edictum, i, n. oglas, naredba

• edo, 3. edi, esum jesti; žderati; izjesti, uništiti

• edoceo, 2. docui, doctum (temeljito) poučiti, potanko pokazati

• effero, ferre, etuli, elatum iznijeti, odnijeti; roditi; raznijeti, razglasiti

• effugio, 3. fugi, — pobjeći, uteći, ukloniti se

• egestas, atis, f. potreba, nužda; oskudica, siromaštvo

• ego ja

• egredior, 3. gressus sum izići; pokrenuti se, dignuti se; udaljiti se; prestupiti, prekoračiti

• egregius, 3 izvrstan, izvanredan, osobit

• eligo, 3. legi, lectum izabrati, odabrati; oplijeviti

• emo, 3. emi, emptum kupovati; podmititi

• Emona, ae, f. Ljubljana, Slovenija

• emporium, ii, n. tržište

• enim jer, naime; dakako, svakako;

• eniteo, 2. tui, — sjati se; odlikovati se

• Epidaurus, i, f. Epidaur, Cavtat

• epistula (epistola), ae, f. poslanica, pismo

• eques, itis, m. jahač, konjanik; vitez

• equus, i, m. konj; pastuh

• eripio, 3. ripui, reptum istrgnuti, otkinuti; oteti, ugrabiti (eripi umrijeti); osloboditi

• erumpo, 3. rupi, ruptum provaliti; navaliti, nahrupiti

• et i, te, također, još; i to, i k tomu

• etiam i, također, dapače, pače, još

• Etruscus, 3 etrurski

• evenio, 4. veni, ventum izaći; dogoditi se, snaći; svršiti se

• eventus, us, m. konac, uspjeh; sreća, sudbina

• evolvo, 3. volvi, volutum izvaljati; razmotati, otvoriti

• excavatus, 3 udubljen

• excidium, ii, n. propadanje, rasap

• exemplar, aris, n. primjer, uzor; prilika; prijepis

• exemplum, i, n. primjer, uzor; poučan ili zastrašujući primjer; pravilo, način; sadržaj, oblik

• exercitus, us, m. vojska

• exiguus, 3 oskudan, malen, neznatan

• exitium, ii, n. propast, razdor, rasap

• exopto, 1. izabrati; željeti

• expecto (exspecto) 1. očekivati, čekati, nadati se

• expeditus, 3 lako odjeven, bez tereta; lako naoružan; spreman, brz; lak; bez zapreka

• expello, 3. puli, pulsum istjerati, protjerati, prognati; lišiti koga čega (alqm vita)

• expugno 1. nadvladati, osvojiti, pobijediti; oteti, uništiti, iznuditi

• exsequor, 3. secutus sum pratiti; provesti do groba; progoniti; pristajati

• exspecto (expecto), 1. očekivati, čekati, nadati se

• exstinguo (extinguo), 3. stinxi, stinctum ugasiti; pogubiti; istrijebiti; zatrti, uništiti; pas. umrijeti, poginuti

• externus, 3 vanjski; inozemni, tuđ; externus, i, m. stranac, tuđinac

• extremus, 3 posljednji, krajnji, najveći, najviši

F

• facies, iei, f. lice

• facilis, e (s dat.) lak; prikladan; povoljan; vješt

• facinus, oris, n. čin, djelo; zločin

• facio, 3. feci, factum, činiti, praviti, graditi, raditi; uzrokovati, pobuditi, zadati, spremiti

• fama, ae, f. glas, priča

• familia, ae, f. družina, robovi; porodica, obitelj

• familia, ae, f. obitelj

• familiaris, e družinski, obiteljski; domaći, poznat, prijatelj, pouzdanik; prijateljski; običan

• fatum, i, n. proroštvo; sudbina, usud; konac života; smrt

• Fauna, ae, f. Fauna, sestra boga Fauna, proročica

• Faunus, i, m. Faun, bog šuma i polja

• Faunus, i, m. Faun, mitsko lice, poslije šumski bog

• febris, is, f. groznica

• felix, icis sretan; povoljan; plodan

• femina, ae, f. žena; ženka

• femur, oris, n. bedro

• fere otprilike, malo ne; gotovo; ponajviše, obično

• ferio, 4. (ici, ictum) udarati, tući, bosti, sjeći, klati, ubiti, probosti

• ferocia, ae, f. neobuzdanost, srčanost; prkos

• ferox, ocis srčan, neustrašiv; divlji, drzovit, bijesan

• ferrum, i, n. željezo, oružje

• ferus, 3 divlji, pust, samonikao; okrutan, tvrda srca, surov

• ferveo, 2. fervii, — vreti, biti vruć; vrvjeti; plamtjeti, planuti

• fessus, 3 umoran, iznemogao, slab

• festus, 3 svečan

• fetus, us, m. rađanje; kočenje, leženje; plod; mlad, omladina

• fibula, ae, f. kopča, spona, kopča, igla

• fido, 3. fisus sum uzdati se, vjerovati

• filia, ae, f. kći

• filius, ii, m. sin

• finis, is, m. međa, granica; pl. zemlja, kraj; konac

• fio, factus sum, fieri bivati, nastati, zbiti se, dogoditi se, rađati se, biti

• firmus, 3 jak, krepak, silan; postojan, pouzdan, siguran

• fistula, ae, f. cijev, čunak; trska, frula

• flagitium, ii, n. sramota, prijekor, nevaljalstvo; pogreška

• flamma, ae, f. plamen; žar, vatra

• Flavius, ii, m. Flavije, vlastito ime

• flavus, 3 žut

• flecto, 3. flexi, flexum savijati; pregibati, usmjeriti, krenuti, promijeniti; odvratiti od čega

• flos, oris, m. cvijet

• flumen, inis, n. tekuća struja; rijeka; potok

• focale, is, n. šal, rubac za vrat

• fodio, 3. fodi, fossum kopati; bosti, probosti

• foedus, eris, n. savez, ugovor; naredba; obećanje

• foris vani

• formidabilis, e strašan, grozan

• fortis, e jak, snažan, čvrst; srčan, hrabar, junački; važan, postojan

• forum, i, n. trg, tržište; Forum Romanum, glavni trg u Rimu

• fossa, ae, f. jarak

• frater, tris, m. brat

• frenum, i, n. uzda, žvala

• frons, frontis, f. čelo

• fructus, us, m. plod; uživanje; rod, ljetina; korist, dobitak; communis fructus opće dobro

• frumentum, i, n. žito

• frustra uzalud, badava; pogrešno, bez svrhe

• fuga, ae, f. bijeg

• fuga, ae, f. bijeg; progon; strah od (s gen.)

• fugio, 3. fugi, fugiturus bježati, pobjeći, uteći; prolaziti, nestajati, kloniti se

• fulgeo, 2. fulsi, — blistati, sijevati; sjati, svijetliti se; istaknuti se, pokazivati se

• functio, onis, f. obavljanje

• funus, eris, n. sprovod, pogreb; mrtvac; smrt, ubojstvo, propast

• furor, oris, m. bijes, bjesnoća, goropadnost

• furtivus, 3 ukraden; potajan, skrovit

• fusio, onis, f. izljev, istjecanje

• futurus, 3 budući

G

• Gaius v. C.

• Galatia, ae, f. Galacija, područje u Maloj Aziji

• galea, ae, f. kaciga

• Gallia, ae, f. Galija (Francuska); Belgica belgijska; Lugdunensis lijonska; Narbonensis narbonska

• Gallicus, 3 galski (francuski)

• gallina, ae, f. kokoš

• Gallus, i, m. Gal (Francuz)

• gaudium, ii, n. radost, veselje

• Gela, ae, f. Gela, grčki grad na Siciliji

• gena, ae, f. obraz

• gener, eri, m. zet

• genitor, oris, m. roditelj, otac

• gens, gentis, f. pleme, koljeno; puk, narod; porod, potomak

• genu, us, n. koljeno

• genus, eris, n. rod, pleme, vrsta; porodica; narod; način, prilika, stanje

• Germania, ae, f. Germanija

• Germania, ae, f. Germanija; Inferior donja; Superior gornja

• Germanus i Germanicus, 3 germanski; Germani, orum, m. Germani

• gero, 3. gessi, gestum nositi, imati; pas. bivati, događati se; res gestae (junačka) djela; bellum gerere ratovati; rem publicam gerere, res gerere upravljati državom

• gigno, 3. genui, genitum roditi, stvoriti; osnovati, uzrokovati

• gladiator, oris, m. gladijator

• gladius, ii, m. mač

• glomero, 1. smotati; gibati, valjati; nagomilati, zgrtati

• Gracchus, i, m. Grakho, 1. Tiberius Tiberije Grakho 2. Gaius Gaj Grakho

• gracilis, e, adi. tanak, vitak; siromašan; priprost, jednostavan

• Graecia, ae, f. Grčka, G. Magna Velika Grčka, područje naseljeno grčkim kolonijama u Italiji

• grando, inis, f. tuča, grad

• gratulor, 1. čestitati

• gratus, 3 ugodan, mio, drag, ljubazan, povoljan; zahvalan

• gravis, e težak; poguban; oštar

• gravitas, atis, f. težina

• gustus, us, m. kušanje; okus

H

• habeo, 2. ui, itum, držati, imati, nositi, posjedovati; biti imućan; boraviti; smatrati za što

• Hamilcar, aris, m. Hamilkar, kartaško ime

• Hannibal, alis, m. Hanibal, vojskovođa Kartažana (Punjana)

• Heraclea, ae, f. Herakleja, grčki grad u Makedoniji

• hernia, ae, f. kila, bruh

• hic, haec, hoc ovaj, sadašnji

• hic ovdje, na ovome mjestu

• Hispania, ae, f. Hispanija (Španjolska)

• Hispania, ae, f. Hispanija, rimska provincija; Baetica betska; Tarraconensis taragonska

• homicida, ae, m. i f. ubojica, krvnik

• homo, inis, m. čovjek

• honor, oris, m. čast, poštovanje; služba; nagrada; milina, ures, dika, ljepota

• horridus, 3 stršeći; surov, mrzak; dršćući od zime; priprost; nekićen; grozan, strašan

• hortor 1. sokoliti, podbadati, poticati, hrabriti; nagoniti, opominjati

• hortus, i, m. vrt; plur. Perivoj, park

• hospes, itis, m. gost; stranac, tuđinac

• hostilis, e, neprijateljski, neprijateljev; zloban

• hostis, is, m. i f. tuđinac; neprijatelj, neprijateljica

• huc i hoc ovamo; dotle; k tomu

• humanus, 3 čovječanski, čovječji, plemenit; čovjekoljubiv, blag, uljudan; obrazovan, uglađen

• humilis, e nizak, malen; neznatan, slab, ubog, kukavan; puzav; podao; ponizan, malodušan

I

• iaceo, 2. ui, — ležati, počivati

• iacio, 3. ieci, iactum, bacati, nabacivati se, pustiti

• Iadera (Iader), ae, f. Jadera, Zadar

• iam već, upravo, baš sada

• Ianus, i, m. Jan, bog početaka, vrata, prolaza i završetaka; u isto vrijeme gleda i naprijed i natrag

• ibi ondje; onda; u tome

• Idus, uum, f. Ide (13. ili 15. dan mjeseca)

• ignis, is, m. vatra, oganj; požar

• illustris, e, svijetao, jasan; bistar; slavan, odličan

• imago, inis, f. kip, slika; poprsje; utvara

• imber, bris, m. pljusak, kiša

• immo nasuprot, dapače; svakako, dakako

• immoderatus, 3 neizmjeran; neumjeren, razuzdan

• immolo 1. žrtvovati

• imperator, oris, m. zapovjednik, vođa; car

• impero, 1. zapovijedati, narediti; zapovijedati komu da što dade; vladati, gospodariti

• impleo, 2. evi, etum napuniti, ispuniti (s abl. i gen.); nasititi; svršiti, izvesti

• impluvium, ii, n. impluvij, bazen u kojem se skupljala kišnica

• impono, 3. posui, positum, postaviti, stavljati na (u)

• impudicus, 3 besraman, bestidan

• in (s abl.) u, na, za, među, (s ak.) u, na, za, protiv

• inaures, ium, f. naušnice

• incarceratus, 3 uklješten 

• incedo, 3. cessi, cessum stupati, ići; marširati; napasti, obuzeti; navaliti; zavladati

• incendium, ii, n. požar, vatra; pogibao, propast

• incendo, 3. di, sum, upaliti, užeći; rasvijetliti; raspaliti, razdražiti; napuniti; povećati

• incido, 3. cidi, — (cado) (slučajno) pasti u što, srušiti se; naići, namjeriti se; dogoditi se, nastati (bellum incidit rat je buknuo)

• incipio, 3. cepi, ceptum poduzeti; počinjati; začinjati se

• incola, ae, m. stanovnik

• incolo, 3. colui, cultum, stanovati, nastavati; incolentes stanovnici

• incredibilis, e nevjerojatan

• incruentus, 3 nekrvav, neokrvavljen

• incurro, 3. curri (cucurri), cursum natrčati na što, nasrnuti, navaliti, napasti, provaliti

• indico, 1. prijaviti, odati, otkriti

• industria, ae, f. radinost, marljivost

• infelix, icis, neplodan; nesretan, beskoristan

• inferior, ius donji; podzemni

• infero, ferre, tuli, illatum unositi, donijeti; uzrokovati, zadati

• inficio, 3. feci, fectum bojiti; okaljati; otrovati; okužiti

• infinitus, 3 beskrajan, neizmjeran; neodređen, apstraktan

• infirmus, 3 slab, bolestan

• inflammo, 1. rasplamsati, potpaliti; ražariti, razdražiti

• infligo, 3. flixi, flictum, udariti, zariti; zadati (vulnus, tj. ranu)

• influenza, ae, f. gripa

• informo, 1. oblik dati; praviti; predočiti si; obrazovati

• ingeniosus, 3 pametan, dosjetljiv

• inguen, inis, n. prepona

• inimicus, i, m. neprijatelj, protivnik

• initium, ii, n. početak

• iniuria, ae, f. nepravda; nasilje; uvreda, šteta

• inmortalis (immortalis), e besmrtan; neprolazan, vječan

• inopia, ae, f. nedostatak, nevolja, oskudica, siromaštvo

• inquam velim, kažem, tvrdim

• insignis, e obilježen; napadan; znamenit, osobit, izvrstan

• instituo, 3. stitui, stitutum, stavljati u, unijeti; podići, sagraditi, početi; ustanoviti, uvesti

• insula, ae, f. otok; najamna kuća

• integer, tegra, tegrum netaknut, neoštećen, čitav, zdrav, krepak, čio

• intellego, 3. lexi, lectum razabirati, opažati, vidjeti, razumjeti; poznati; pojmiti, predočiti si, zamišljati

• inter (s ak.) među, između; za, kod, sred

• interea međutim; ipak, opet

• interior, ius unutarnji

• interitus, us, m. propadanje, propast

• intersum, esse, fui biti, nalaziti se među; razlikovati se; biti nazočan, biti kod

• intestinus, 3 unutarnji, domaći

• inventor, oris, m. izumitelj, začetnik

• invidus, 3 zavidan

• ipse, ipsa, ipsum sam; sam po sebi

• ira, ae, f. srdžba, gnjev, bjesnoća

• iratus, 3 ljutit, bijesan

• iris, is, f. šarenica

• irruo, 3. ui, — provaliti, nasrnuti

• is, ea, id on, onaj; taj; isti; takav

• Ischia, ae, f. Ishija, otok uz obalu Italije

• istic tamo, onamo

• ita tako, ovako

• Italia, ae, f. Italija

• iter, itineris, n. put, hod, putovanje, marš; cesta, staza

• iterum drugi put

• iubeo, 2. iussi, iussum zapovijedati, naložiti, dati

• iucundus, 3 ugodan

• Iudaea, ae, f. Judeja rimska provincija

• iudex, icis, m. sudac

• iugulum, i, n. grkljan

• Iugurtha, ae, m. Jugurta, numidski kralj

• Iulia, ae, f. Julija, vlastito ime

• Iulus, i, m. Jul, Enejin sin, začetnik roda Julijevaca

• iungo, 3. iunxi, iunctum spojiti, svezati, složiti, upregnuti, sjediniti; sklopiti

• Iuno, onis, f. Junona, zaštitnica braka, porođaja i obitelji i posebna zaštitnica Rima

• Iuppiter, gen. Iovis, m. Jupiter, vrhovni bog u rimskoj mitologiji, vladar neba i zemlje

• iuro 1. prisezati, zaklinjati se, zakleti se

• ius, iuris, n. pravo; povlastica, pravica; moć, vlast, pravni položaj

• iussus, abl. iussu, m. zapovijed

• iustus, 3 pravedan

• iuvenis, e mlad, mlađahan; iuvenis, is, m. i f. mladić; djevojka, djevica

• iuventus, utis, f. mladost; mladež; momčad

• iuxta tik do, posve blizu; isto tako, jednako; (s ak.) tik do, kraj, uz, kod; odmah za, iza; blizu, do

L

• labium, ii, n. usta

• laboro, 1. raditi, truditi se, mučiti se; brinuti se za što; trpjeti boli, bolovati, biti u neprilici

• labrum, i, n. usna; rub, kraj

• lac, lactis, n. mlijeko

• lacus, us, m. jezero; voda; bazen

• laetitia, ae, f. radost, veselje, dražest; plodnost

• laetus, 3 veseo, dobre volje; radostan, ugodan, plodan, obilan

• lararium, ii, n. svetište kućnih bogova 

• Lares, um, m. Lari, rimski kućni bogovi

• largior, 4. darivati, poklanjati, udijeliti; podmićivati; dopustiti

• Latinus, 3 latinski; pl. Latini, narod u Laciju

• Latinus, i, m. Latin, kralj u Laciju

• latitudo, inis, f. širina, veličina; prostran kraj; bogatstvo izraza

• Latium, ii, n. Lacij, zemlja u Italiji

• latus, eris, n. bok

• latus, eris, n. bok; strana; prsa, pluća; snaga; strana

• laudo, 1. hvaliti, slaviti, priznavati; držati nadgrobni govor; pohvalno spominjati

• Lavinia, ae, f. Lavinija, druga Enejina žena

• legio, onis, f. legija (dio rimske vojske od 10 kohorata, od 4200 ‒ 6000 vojnika)

• lego, 3. legi, lectum brati, skupljati; birati; čitati; recitirati

• lentus, 3 žilav; vitak, gibak; spor, trom; blag; razvučen; ravnodušan

• lepra, ae, f. guba

• lepus, oris, m. zec

• letum, i, n. smrt; propast

• lex, legis, f. zakon; pismen ugovor; pogodba; zakonski prijedlog; pravilo, propis, odredba

• libella, ae, f. vaga

• liber, bri, m. knjiga

• Liber, eri, m. Liber, rimski bog vina i vinove loze, poistovjećen s grčkim Dionizom

• Liberalia, ium, n. Liberalije, svetkovina u čast boga Libera

• liberi, orum, m. djeca

• libertas, atis, f. sloboda

• libertus, i, m. oslobođeni rob

• Liburna, ae, f. (navis) liburna, lađa hitroplovka

• limes, itis, m. međa, granica

• lingua, ae, f. jezik

• linteus, 3 lanen

• littera i litera, ae, f. slovo; pl. pismo; dopis; zapisnici, službeno pismo; književnost, knjiga

• lobulus auriculae ušna resica

• locus, i, m. (pl. loci i loca) mjesto, prostor, određeno mjesto; čin, dostojanstvo; podrijetlo

• Londinium, ii, n. London, Engleska

• longitudo, inis, f. dužina, dugotrajnost

• longus, 3 dug (navis longa ratni brod); udaljen, dalek; prostran, širok; dugotrajan

• lorica, ae, f. oklop

• Lucius, ii, i, m. (L.) Lucije, rimsko vlastito ime

• luctus, us, m. žalost, tuga

• lucus, i, m. lug, gaj, šuma

• ludo, si, sum, 3. igrati se čega (alea); igrati; šaliti se; igrajući se čim baviti; titrati, dražiti (alqm); prevariti (alqm)

• ludus, i, m. igra; Ludi Romāni Rimske igre svetkovine u čast boga Jupitera

• lumbus, i, m. bok, kuk

• luna, ae, f. mjesec, mjesečina, božica mjeseca, Luna

• lunula, ae, f. zlatna hamajlija za djevojke

• lupa, ae, f. vučica

• Lupercalia, ium, n. Luperkalije, pastirske svetkovine u čast boga Fauna

• Lusitania, ae, f. Luzitanija, rimska provincija

• Lutetia, ae, f. Pariz, Francuska

• lux, lucis, f. svjetlost, svjetlo, sjaj; dan

M

• Macedonia, ae, f. Makedonija

• Macedonicus, 3 makedonski

• macto, 1. povećati, slaviti; počastiti; žrtvovati; ubiti, zaklati; upropastiti

• maeror, oris, m. žalost, tuga

• maestus, 3 rastužen, sjetan, žalostan, tužan

• magister, tri, m. učitelj

• magistratus, us, m. poglavarstvo; poglavar, državni činovnik, magistrat

• magnanimus, 3 velikodušan, hrabar

• magnificus, 3 veličanstven; sjajan, krasan; uzvišen; plemenit; ohol, hvastav

• magnus, 3 velik; prostran, visok, dug; ugledan, znatan; ohol; silan

• Maharbal, alis, m. Maharbal, kartaški vojskovođa

• malus, 3 zao, zločest, nevaljao, loš, opak, zloban; jadan, nesretan

• mamma, ae, f. dojka

• mandibŭla, ae, f. donja čeljust

• mando, 3. di, sum žvakati, jesti

• manes, ium, m. mani duše pokojnika koje su čuvale svoje obitelji

• manus, us, f. ruka, šaka

• Marcus, i, m. (M.) Marko, vlastito ime

• mare, is, n. more

• margo, inis, f./m. kraj, rub; granica

• Marica, ae, f. Marika, italska nimfa

• maritimus, 3 morski, primorski

• maritus, i, m. muž, suprug; zaručnik, prosac

• maritus, i, m. suprug

• Marius, ii, m. Marije, rimsko ime, Gaius Marius Gaj Marije

• Mars, tis, m. Mars, bog rata i vojne snage, poistovjećen je s grčkim Aresom

• Marsonia, ae, f. Marsonija, Slavonski Brod

• mater, tris, f. majka, mati; mater familias domaćica; začetnica, roditeljica

• matrona, ae, f. časna gospođa

• Matronalia, ium, n. Matronalije, svetkovine posvećene Junoni

• maturus, 3 zreo, dospio; svršen, sposoban; dorastao, muževan; rani; brz, hitar

• Mauretania, ae, f. Mauretanija; Caesariensis carska; Tingitana tingitanska

• maxilla, ae, f. gornja čeljust

• maximus, 3 najveći, super. od magnus, 3

• meditor, 1. razmišljati, promišljati, snovati što, pripravljati se na što (s ak.)

• melior, ius (komp. od bonus, 3) bolji

• membrum, i, n. ud

• memini, isse, sjećati se, spominjati se koga (s gen.); spomenuti što (s ak.)

• memor, oris, pamteći, koji pamti, koji se sjeća

• memoria, ae, f. pamćenje, sjećanje

• mens, mentis, f. duša; um, razum, pamet, srce, duh, misao; namjera; mišljenje, nazor; razmišljanje; animus et mens duša i srce

• mentum, i, n. brada

• mercatura, ae, f. trgovina

• Mercurius, ii, m. Merkurije, glasnik bogova, zaštitnik trgovine, putnika, lopova

• Mercurius, ii, m. Merkurije, rimski bog trgovine i lukavosti; zaštitnik glasnika

• mergo, 3. si, sum uroniti, potopiti koga; unutra staviti, zavući; sakriti

• metacarpus, i, m. zapešće

• Metapontum (Metapontium), i, n. Metapont, grčka kolonija u Italiji

• Metaurus (Metauros), i, m. Metaur, rijeka u Umbriji

• meus, 3 moj, (uz subjekt ego) svoj

• miles, militis, m. vojnik; pješak; prost vojnik

• militaris, e vojnički, ratni, vojni; res militaris vojništvo

• mille tisuću

• Minerva, ae, f. Minerva, božica mudrosti, pametnog ratovanja te zaštitnica umjetnosti i obrta

• minor, us (komp. od parvus, 3) manje

• miratus, 3 začuđen

• misceo, 2. miscui, mixtum (mistum) miješati, izmiješati; združiti, ujediniti

• miser, era, erum, jadan, nesretan, tužan; kukavan, nevrijedan, siromaški

• mitto, 3. misi, missum slati, otpremiti; bacati, metati; dati, bacati, izustiti, dati na znanje

• modus, i, m. mjera, veličina; množina; mjerilo; takt, ritam

• Moesia, ae, f. Mezija, rimska provincija; Inferior donja; Superior gornja

• moneo, ui, itum, 2. opominjati, sjetiti koga na što (alqm de alqa re); pozivati, nagovarati poučiti; nadahnuti; navješćivati

• monile, is, n. ogrlica

• mons, montis m. brdo, gora, planina

• mora, ae, f. boravljenje; odmor; zatezanje, boravak; zapreka; stanka; vrijeme, rok

• mors, mortis, f. smrt

• mortuus, 3 mrtav

• mos, moris, m. običaj; volja, pravilo, zakon; način, moda; pl. mišljenje, ćud, značaj, vladanje

• moveo, 2. movi, motum, krenuti, micati, premiještati; potresati, dirnuti (emotivno); skloniti koga, uzdrmati, oslabiti

• mulier, eris, f. žena, ženska; supruga

• multiplico, 1. umnažati

• multitudo, inis, f. mnoštvo, množina, velik broj; svjetina, prosti puk

• multus, 3 mnogi, mnogobrojan, velik, silan

• mundus, i, m. svijet, svemir; nebo; zemlja

• municipium, ii, n. municipij (grad u rimskoj vlasti s vlastitim zakonima i ustavom)

• murmur, uris, n. mrmljanje; šum, praska, tutanj

• Mursa, ae, f. Osijek

• murus, i, m. zid; gradski zid; nasip, bedem; stijena; zaštita

• muto, 1. mijenjati

• nam (gotovo uvijek na prvome mjestu u rečenici) jer, naime

N

• Narbonensis, e narbonski, koji pripada Narboni, gradu u Galiji

• naris, is, f. nosnica

• Narona, ae, f. Narona, danas Vid kod Metkovića

• narro 1. pripovijedati, kazivati, izvješćivati; reći, kazati, govoriti

• nascor, 3. natus sum, roditi se, potjecati; postati, bivati, nastati, ukazati se; izlaziti

• natus, 3 rođen

• nasus, i, m. nos

• natio, onis, f. rod; pleme; narod; puk

• natis, is, f. guz; pl. stražnjica

• nato 1. plivati; preplivati

• natura, ae, f. porod; prirođeno svojstvo, priroda, narav; ćud, značaj (karakter); svijet, svemir; natura rerum priroda

• natus v. nascor

• nauta, ae, m. mornar, brodar; brodovlasnik; pomorac

• navalis, e, morski, pomorski;

• navigo 1. broditi, jedriti; ploviti, prebroditi (terram)

• navis, is, f. lađa, brod; navis longa ratni brod

• –ne (enkl. upitna čestica, dodaje se riječi na kojoj je sila govora) li, je li

• ne ne; da ne, da ne bi, neka ne

• Neapolis, is, f. Napulj, grčka kolonija u Italiji

• nec ili neque, i ne, te ne, a ne, također ne, također ne, niti

• neco, 1. usmrtiti, umoriti

• negotium, ii, n. posao, zanimanje; državna služba; nalog, zadatak, pothvat

• nepos, otis, m. unuk; nećak

• neptis, is, f. unuka

• Neptunus, i, m. Neptun, bog vode, mora, konja i potresa

• Nesactium, ii, n. Nezakcij, mjesto u Istri

• nescio, 4. ii (ivi) itum, ne znati; ne umjeti, ne moći

• neuter, tra, trum nijedan od dvojice, ni jedan ni drugi

• nex, necis, f. silovita, nasilna smrt, umorstvo

• niger, gra, grum crn, mrk, mračan, tmast; tužan; užasan, strašan; zloban, opak

• nihil, n. ništa

• nil v. nihil

• nimbus, i, m. oblak; nepogoda, bura

• nimis previše, prekomjerno; osobito

• niveus, 3 snježan; pokriven snijegom; snježno bijel

• nobilis, e poznat; slavan; plemenit, odličan, izvrstan

• noctu noću, obnoć

• nocturnus, 3 noćni

• nolo, nolle, nolui ne htjeti; noli, nolite nemoj, nemojte

• nomen, inis, n. ime; naslov

• nomino, 1. imenovati

• non, ne

• nonagesimus devedeseti

• nonaginta devedeset

• nondum još ne

• nongenti, ae, a devet stotina

• nonus, 3 deveti

• Noricum, i, n. Norik, rimska provincija

• nos mi

• noster, tra, um naš; svoj (ako je subjekt nos)

• noto, 1. označiti, obilježiti; opisati; bilježiti; nazvati; navoditi, spominjati; opažati, promatrati

• notus, 3 znan, poznat; običan; noti kao subst. znanci

• novem devet

• novus, 3 nov; homo novus novajlija, skorojević, tj. prvi iz neplemite obitelji koji je dobio kurulsku čast; neobičan, čudnovat; neiskusan, nevješt

• nubes, is, m. oblak

• nubilis, e za udaju

• nucha, ae, f. šija

• nucleus, i, m. jezgra

• nullus, 3 nijedan; neznatan, neugledan

• numen, inis, n. mig, zapovijed (osobito kojega boga); pl. proročanstva; božanstvo

• numerus, i, m. broj; mnoštvo; vrsta, red; ritam, harmonija; stopa u stihu, stih

• Numida, ae, m. Numiđanin

• nunc sada

• nuntius, ii, m. glasnik; glas, vijest

• nympha, ae, f. mlada žena; vila, nimfa

O

• O o, uzvik

• obsidio, onis, f. opkoljavanje, zapodsjedanje

• obstipo, 1. začepiti, zatvoriti

• obsto, 1. stiti, obstaturus stajati na putu; priječiti, suprotstaviti se, smetati (s dat.)

• obstruo, 3. ui, utum nešto graditi; zagraditi, zatvoriti

• occasio, onis, f. prilika, zgoda

• occidens, entis, m. (tj. sol) zapad

• occulte skrovito, tajno

• Oceanus, i, m. Ocean, more i morski bog

• Octavianus, i, m. Oktavijan, pripadnik Oktavijeva roda

• octavus, 3 osmi

• octingenti, -ae, -a osam stotina

• octo osam

• octogesimus, 3 osamdeseti

• octoginta osamdeset

• oculus, i, m. oko; vid

• officina, ae, f. radionica

• officium, ii, n. služba, dužnost; osjećaj dužnosti; posao

• oleum, i, n. ulje

• olim negda, jednom, jednoć; katkad, obično

• Olympus, i, m. Olimp, gora u Tesaliji, stan bogova nebesnika

• omnipotens, entis svemogući, svemoćan

• omnis, e sav, svaki; čitav, cijeli

• optimates, ium optimati, aristokrati

• orator, oris, m. govornik, poslanik

• orbis, is, m. krug, okrug; kotač; orbis terrae ili terrarum krug zemaljski, svijet

• ordo, inis, m. red, vrsta; red sjedala i klupa u kazalištu; vrsta (vojn.); stalež; uredba, red

• orior, 4. ortus sum dizati se, izlaziti; nastati, roditi se;

• ortus, 3 rođen

• ornamentum, i, n. ukras

• orno, 1. opremiti; nakititi, okititi, kititi; slaviti; častiti, odlikovati

• os, oris, n. usta, jezik, govor; ušće, ulaz; oblik, lice, obraz

• os, ossis, n. kost

• ostendo, 3. tendi, tensum (tum) pružati, pokazivati; izdati; upućivati na što

• ostrum, i, n. grimiz; grimizno odijelo; pokrivač

• Ovidius, ii, m. Ovidije, rimski pjesnik, Publije Ovidije Nazon

• ovis, is, f. ovca; vuna

P

• paene gotovo, zamalo

• Paestum, i, n. Pestum, grčka kolonija u Italiji

• Palaestina, ae, f. Palestina

• Palatium, ii, i, m. Palatin, jedan od sedam rimskih brežuljaka

• palla, ae, f. pala, svečani ogrtač

• palma, ae, f. dlan

• palma, ae, f. dlan, ruka; palma; palmina grana (kao znak pobjede); mladica, grančica

• palpitatio, onis, f. lupanje, udaranje, titranje

• paludamentum, i, n. vojnički ogrtač, plašt

• panis, is, m. kruh

• Pannonia, ae, f. Panonija, rimska provincija

• papilla, ae, f. bradavica

• par, paris jednak, ravan; dorastao u jakosti; prikladan

• Parentalia, ium, n. Parentalije, svetkovine u čast predaka

• parentes, ium, m. roditelji

• Parentium, ii, n. Poreč

• paro, 1. spremati, pripravljati, gotoviti; (s inf.) spremati se, namjeravati; kupiti; nabaviti paratus, 3 spreman

• parricida, ae, m. i f. ubojica rođaka; ocoubojica; ubojica; izdajica; buntovnik; zločinac

• pars, partis, f. dio; strana, kraj; smjer; stranka

• particeps, cipis koji ima udio u čemu, dionik, drug (s gen.)

• partior, 4. (partiri) partitus sum dijeliti

• parvus, 3 malen; kratak, mlad; minores mlađi, potomstvo; neznatan; siromašan

• passus, us, m. koračanje, korak, stopa

• patefacio, 3. feci, factum, otvoriti; učiniti dohodnim ili prohodnim; pokazati, upozoriti; otkriti

• pateo, 2. ui, — biti otvoren; biti prohodan, pristupan; biti izvrgnut; biti očit, vidljiv; pružati se

• pater, tris, m. otac

• patientia, ae, f. strpljivost, strpljenje

• patior, 3. passus sum trpjeti, podnositi, dopuštati, dati; pretrpjeti što

• patronus, i, m. patron, zaštitnik

• paulum malo

• Paulus i Paullus, i, m. Paulo (Pavao), rimsko ime

• pavimentum, i, n. pod

• pax, pacis, f. mir, mirovanje

• pectus, oris, n. grudi, prsa

• pecunia, ae, f. imovina imutak; novac

• pecus, pecoris, n. stoka (sitna)

• pellis, is, f. koža s dlakom ili s vunom, krzno; zimski šator od kože; obuća

• penātes, ium, m. penati, kućni bogovi i čuvari obiteljskih zaliha hrane, izvorna su rimska božanstva

• penis, is, m. muški ud

• per (s ak.) kroz, po, posred, preko

• peregrinus, 3 tuđ, stran; peregrinus, i, m. i peregrina, ae, f. tuđin, tuđinka; negrađanin

• perficio, 3, feci, fectum dovršiti, dogotoviti; učiniti, izraditi, postignuti

• periculum, i, n. pokus, pokušaj; opasnost, pogibao; pogibeljan pothvat

• peristylum, i, n peristil, dvorište rimske kuće

• peritus, 3 iskusan, vješt

• permaneo, 2. mansi, mansum ostati; trajati, ostati u, na, pri čemu

• personalis, e osoban, koji pripada nekome osobno

• pertussis, is, f. hripavac

• pervenio, 4. veni, ventum doći, dospjeti; dosegnuti, pripasti

• perystilum, i, n. peristil

• pes, pedis, m. noga; stopa

• pestis, is, f. kuga

• peto, 3. ivi (ii), itum sezati, mašiti se čega (s ak.); gađati, udarati, napadati na koga (s ak.); ići, hitjeti

• pharetra, ae, f. tulac, tobolac

• Philippus, i, m. Filip, vlastito ime

• Phoenissa, ae, f. Feničanka, Didona

• Phrygius, 3 frigijski

• pictus, 3 obojen

• Picus, i, m. Piko, Faunov otac

• piger, gra, grum lijen, spor

• pilum, i, n. koplje

• Pistoriensis, e pistorijski, koji je dio ili se tiče Pistorije, grada u Etruriji

• pius, 3 pobožan

• placeo, 2. ui, itum militi se, sviđati se, dopasti se (s dat.)

• placidus, 3 blag, tih; dobar, milostiv

• plaga, ae, f. mreža

• planta, ae, f. taban

• plebs, plebis ili plebes, ei, f. građanstvo; narod, puk; svjetina

• plenus, 3 pun (s gen. i s abl.); noseći, bređ; krupan; sit; potpun, sav

• plerusque, pleraque, plerumque, obično pl. plerique, ponajviše njih, većina

• Plinius, ii, m. Plinije, ime rimskog roda, Gaj Plinije Sekund Stariji i Mlađi, rimski pisci

• pluralis, e množina

• plurimus, 3 mnogobrojan (superlativ od multus, 3)

• plus, pluris, pl. plures, n. plura više (komp. od multus, 3)

• Pluto, onis, m. Pluton bog podzemlja (isto se naziva i u grčkoj mitologiji)

• poeta, ae, m. pjesnik

• Pola, ae, f. Pula, grad u Istri

• polliceor, 2. pollicitus sum obećavati, obećati, ponuditi

• Pompeius, i, m. Pompej, Gnaeus P. Gnej Pompej (Veliki)

• pons, ntis, m. most; p. sublicius most građen na drvenim stupovima

• Pontus, i, m. Pont, Crno more, pokrajina Pont

• populares, um, m. populari, pripadnici pučke stranke

• populus, i, m. narod; svijet, mnoštvo ljudi

• porta, ae, f. vrata; ulaz; p. aurea zlatna vrata; p. septemtrionalis sjeverna vrata

• porticus, us, f. trijem, galerija

• porto, 1. nositi, opremati, donijeti

• portus, us, m. luka, pristanište; utočište

• Poseidonia, ae, f. Posidonija, grčka kolonija v. Paestum

• possessivus, 3 posvojni

• possum, posse, potui moći, biti kadar; znati, razumjeti

• post straga; poslije, zatim; (s ak.) za, iza; poslije, po

• postea zatim, potom

• posthac potom, zatim

• postquam pošto, nakon što, poslije nego

• postremo naposljetku; uopće

• potens, entis moćan, silan; podoban, valjan, vrstan

• potestas, atis, f. moć, vlast, oblast; vlada, služba; mogućnost, prilika; habere potestatem vitae necisque imati vlast nad životom i smrti / nad glavom

• praebeo, ui, itum, 2. pružiti (aures slušati); izvrgnuti (alqm hosti); pokazati, učiniti (se virum) uzrokovati

• praedico, 3, dixi, dictum unaprijed reći; proricati; unaprijed određivati; unaprijed zapovijediti, zabraniti

• praefectus, i, m. poglavar, nadstojnik, zapovjednik

• praesens, ntis nazočan, sadašnji

• praesidium, ii, n. zaštita, obrana, pomoć; vojnička posada, pratnja, straža; tvrđava, opkop

• praesum, esse, fui stajati na čelu, upravljati; štititi

• praeter mimo; izvan; osim, do; (s ak.) mimo; preko; više nego; osim, do

• praeterea uz to; zatim

• praetextus, 3 obrubljen

• praetorium, ii, n. pretorij, glavni stan vojske

• preces, cum, f. molba; molitva; proklinjanje; zagovor, želja

• primus, 3 prvi

• princeps, cipis, prvi; najugledniji, početak, glava; principes glave, poglavice; princeps senatus prvak senata; gospodar; car

• prior, prius, oris, komp. prije; prednji; odličniji; priores, um, m. stari, predci; prednjaci

• Priscus, i, m. Prisk, rimski rod, Tarkvinije Prisk, rimski kralj

• pristinus, 3 prijašnji, bivši, negdašnji; jučerašnji

• privatus, 3 osobni, lični, privatan

• pro (s abl.) pred; mjesto, za, prema, po

• procuro, 1. obavljati; nastojati, brinuti se za

• proficiscor, 3. fectus sum spremati se, krenuti na put, putovati, dići se; poći; početi

• profugio, 3. fugi, — odbjeći, uteći; kloniti se čega (s ak.)

• prohibeo, 2. hibui, hibitum odbijati, priječiti; braniti, čuvati od

• proinde potom, stoga; baš kao

• promissus, 3 dugačak; koji mnogo obećava

• promitto, 3. misi, missum pustiti da raste (barbam); obećati; zavjetovati se

• pronomen, inis, n. zamjenica

• pronuba, ae, f. djeveruša

• propinquitas, atis, f. blizina; srodstvo

• proprius, 3 osobit, svoj, vlastit

• propugnaculum, i, n. utvrda, obrana, zaklon

• Proserpĭna, ae, f. Prozerpina, božica plodnosti, vina i poljoprivrede, izjednačena s grčkom Perzefonom

• prosperus, 3 sretan, povoljan, dobar; koji usrećuje; prospere sretno, povoljno

• provideo, 2. vidi, visum gledati (pred sobom); predviđati; brinuti se; nabaviti

• provincia, ae, f. pokrajina; služba, područje; posao

• provincia, ae, f. provincija

• proximus, 3 veoma bliz, najbliži; minuli, posljednji; idući

• prudens, entis, adi. razborit, iskusan, vješt (rei militaris); pametan, mudar

• publicus, 3 narodni, državni, javni; res publica ili respublica, državni posao; državni poslovi; država, državna vlast; republika

• puella, ae, f. djevojka; kći

• puer, eri, m. dijete dječak (u Rimljana obično do 17. godine); sin; sluga, rob; neoženjen čovjek

• pugna, ae, f. boj, bitka; svađa, borba, prepirka

• pugno, 1. boriti se, biti boj; pravdati se, protiviti se, prigovarati; boriti se za što

• pulcher (pulcer), chra, chrum lijep; valjan; vrstan; slavan

• Punicus, 3 punski

• punio 4. kazniti; osvetiti

• pupilla, ae, f. zjenica

• purpureus, 3 grimizan (crven, ljubičast, crvenkast); sjajan, lijep

Q

• quadragesimus, 3 četrdeseti

• quadraginta četrdeset

• quadringenti, -ae, -a četiri stotine

• quaero, 3. sivi, situm, tražiti (alqm); ne nalaziti; steći, zaslužiti, zaraditi; težiti za čim

• quaestus, us, m. dobivanje (na trgovini), korist, zaslužba

• quam kako, koliko; nego, od (uz komp.)

• quantuplex koliko puta?

• quartus, 3 četvrti

• quater četiri puta

• quattuor četiri

• quattuordecim četrnaest

• -que, (enklitična čestica) i, te; pače, nego

• quercus, us, f. hrast

• qui, quae, quod koji, koja, koje; tko, što

• quia što, jer

• quies, etis, f. odmor, počinak; noćni počinak, san; smrt; mir; quieti se dare odmarati se

• quindecim petnaest

• quingenti, -ae, -a pet stotina

• quinquagesimus, 3 pedeseti

• quinquaginta pedeset

• quinque pet

• quintus, 3 peti

• Quintus, i, m. Kvint, rimsko vlastito ime

• quippe dakako, naravski

• Quirīnus, i, m. Kvirin, zaštitnik Rima i isključivo rimsko božanstvo

• quis, quid tko?, što?

• quod zašto; zato; što, da; jer

• quot koliko?

• quoteni, ae, a po koliko?

• quotiens koliko puta?

• quotus, 3 koji po redu?

• quousque dokle, do kada

R

• rabies, ei, f. bjesnoća

• rado, 3. rasi, rasum strugati, ugladiti, uglačati; ostrugati, obrijati; izbrisati

• rasus, 3 obrijan

• Raetia, ae, f. Recija, rimska provincija

• rapina, ae, f. grabež; grabljenje; pljačka; plijen

• rapio, 3. rapui, raptum grabiti, ugrabiti, otimati (plijen), plijeniti; silom osvojiti, oteti

• realis, e stvaran, koji postoji u stvarnosti

• reclamo, 1. vikati protiv čega, glasno prigovarati, protiviti se, odjekivati

• reddo, 3. didi, ditum, vratiti; (kao dug) dati, vratiti; prevoditi; odgovarati; predati; (napamet) govoriti, kazivati, pripovijedati

• reflexivus, 3 povratni

• regalis, e, kraljevski, kraljev; carski

• Regifugium, ii, n. Regifugij, svetkovina koja slavi kraljev bijeg

• regina, ae, f. kraljica, carica

• regio, onis, f. smjer, crta; položaj; međa; područje; zemlja, pokrajina, kotar

• regnator, oris, m. kralj, vladar, gospodar

• regno, 1. kraljevati

• rego, 3. rexi, rectum upravljati, voditi; vladati (s ak.); uputiti; savjetovati

• religiosus, 3 zdušan, savjestan; obziran; pobožan; praznovjeran; svet

• relinquo, 3. liqui, lictum, (s ak.) ostaviti; prepustiti, pustiti, dati

• reperio, 4. reperi (repperi), repertum, ponovno naći, iznaći, otkriti; doznati, dobiti, steći; izmisliti

• reposco, 3. –, – tražiti natrag, zahtijevati što od koga; tražiti svoje pravo; opominjati

• res, rei, f. stvar, zgoda, prilika; res pl. svijet, priroda, narav; res publica država; opće dobro; događaj, zgoda; res gestae junačka djela

• resisto, 3. stiti, — stati, zaustaviti se; odoljeti, opirati se, braniti se

• responsum, i, n. odgovor; naputak

• restituo, 3. ui, utum dovesti natrag, vratiti; povratiti, popraviti; opet urediti

• rete, is, n. mreža, pređa

• retineo, 2. tinui, tentum zaustaviti, zadržati, ne pustiti; držati na uzdi; zabavljati, zanimati; održati, sačuvati

• rex, regis, m. kralj; vladar

• Rhegium (Rhegion), i, n. Region, grad

• Roma, ae, f. Rim

• Romanus, 3 rimski; Romanus, i, m. Rimljanin

• Romulus, i, m. Romul, prvi rimski kralj, osnivač Rima

• rosa, ae, f. ruža

• rostratus, 3 kljunat; navis rostrata brod kljunaš

• rudus, eris, n. komadić mjedi ili kamenja

• ruo, 3. rui, rutum, (ruiturus), rušiti se, srušiti se; navaliti, nasrnuti; srušiti, oboriti

• rusticus, 3 seoski

S

• sacrificium, ii, n. žrtva

• sacrilegus, 3 svetogrdan; bezbožan, opak

• saepe često

• Salonae, arum, f. Salona, puni naziv Salonae Longae

• saluber, bris, bre (salubris, e) zdrav, koristan zdravlju; valjan, koristan; krepak, snažan

• salus, utis, f. zdravlje; dobro; spas, čuvanje života

• salvus, 3 zdrav, čitav, siguran, spašen

• sanctus, 3 posvećen, nepovredljiv, svet; častan, štovan; pobožan; čist, neporočan, nevin

• sanguis, inis, m. krv; sila; rod po krvi, pleme, koljeno; potomak

• sanitas, atis, f. zdravlje, pamet, razboritost

• sanus, 3 zdrav, čitav (sanum facere ozdraviti); nepokvaren; zdrave pameti, razuman, pametan; trijezan

• sapiens, entis pametan, mudar, razuman, uman

• Sardinia, ae, f. Sardinija

• satis ili sat (comp. satius) dosta; dobro, prilično

• Saturnalia, ium, n. Saturnalije, svetkovine u čast boga Saturna

• Saturnus, i, m. Saturn, bog poljoprivrede i obilja, izjednačuje se s grčkim Kronom

• Saturnus, i, m. Saturn, rimski bog usjeva

• Savus, i, m. Savus, staro keltsko božanstvo

• scabies, ei, f. svrab

• sceleratus, 3 zločinom okaljan; zločinački, opak; strašan

• schola, ae, f. škola

• scientia, ae, f. znanje, poznavanje, vještina

• scio, 4. scivi (scii), scitum, znati; doznati; umjeti, razumjeti se u što

• Scipio, onis, m. Scipion, ime rimske obitelji

• scribo, 3. (scrib-ĕ-re) scripsi, scriptum pisati

• scrotum, i, n. mošnja

• scutum, i, n. štit

• secessio, onis, f. odvajanje, povlačenje; s. plebis odvajanje puka

• secundus, 3 sljedeći, drugi; najbliži; najbolji; slabiji, gori; povoljan

• securus, 3 bez brige; pouzdan, bez straha; veseo; stalan, siguran

• sed ali, no, nego, već; non solum — sed etiam ne samo — nego i

• sedecim šesnaest

• sedes, is, f. sjedište; stan; zavičaj, postojbina; mjesto

• sedo, 1. umiriti, utješiti

• selectio, onis, f. izbor

• Selinus, ntis, f. Selinunt, grčki grad na Siciliji

• semirutus, 3 napola porušen

• semita, ae, f. staza

• semper uvijek, svagda

• senator, oris, m. senator

• senatus, us, m. senat, vijeće

• senex, senis star, starovječan

• Senia, ae, f. Senj

• sensus, us, m. osjećaj

• sentio, 4. sensi, sensum, ćutjeti, osjećati, opaziti; znati za što; misliti

• septem sedam

• septendecim sedamnaest

• septentriones, um, m. Vlašići; Veliki i Mali Medvjed; sjever; sjeverni vjetar

• Septimontium, ii, n. Septimoncij, svetkovina u sjećanje na prvi rimski savez naroda i naselja na brežuljcima i dolinama oko Tibera

• septimus, 3 sedmi

• septingenti, -ae, -a sedam stotina

• septuagesimus, 3 sedamdeseti

• septuaginta sedamdeset

• sequor, 3. secutus sum slijediti, ići za kim, pratiti koga (alqm); težiti za čim, nastojati na čemu, namjeravati

• sero, 3. sevi, satum sijati, saditi; posijati, nasaditi; rađati; utemeljiti, uzrokovati, zadati

• Servianus, i, m. Servijan, vlastito ime

• Servius, ii, m. Servije, osobno ime

• servo, 1. paziti, čuvati, motriti; čuvati

• servus, i, m. rob, sluga

• sescenti, -ae, -a šest stotina

• sex šest

• sexagesimus, 3 šezdeseti

• sexaginta šezdeset

• sextus, 3 šesti

• si ako, da, kad; li, je li

• Sicilia, ae, f. Sicilija, otok u Sredozemnome moru

• sicut ili sicuti, kao što, kako, kao

• sicuti kao što, kako, kao

• Sidonicus ili Sidonius, 3 sidonski

• sidus, sideris, n. zviježđe; zvijezda; nebo; ljepota

• signum, i, n. biljeg, znak, znamenje; zapovijed

• silva, ae, f. šuma, gora; perivoj

• Silvānus, i, m. Silvan, rimski bog šuma i polja, zaštitnik stada

• similis, e, sličan, nalik na (s gen. i dat.)

• simul zajedno, u isto doba

• sine, (s abl.) bez

• Singidunum, i, n. Beograd, Srbija

• singularis, e poseban, jedini, izvrstan; jednina

• singuli, ae, a, po jedan; poseban, posebice, jedini

• Siscia, ae, f. Sisak

• socio, 1. združiti

• socius, 3 zajednički; saveznički; socius, ii, m. prijatelj, drug; saveznik

• sol, solis, m. sunce; Sunce; Sol, bog sunca, vrućina; sijanje sunca

• solea, ae, f. sandala

• soleo, 2. solitus sum običavati, biti naviknut

• solum samo

• solum, i, n. taban

• solus, 3 sam, jedini; osamljen, pust

• somnus, i, m. san  

• soror, oris, f. sestra

• Spalatum, i, n. Spalatum, danas Split

• Spartacus, i, m. Spartak

• species, ei, f. gledanje, pogled; pojava; priviđenje, san; misao, pojam; prilika, slika; vrsta

• specto, 1. gledati, motriti

• speculum, i, n. ogledalo, zrcalo

• spelunca, ae, f. špilja, pećina

• spes, ei, f. nada, ufanje; uzdanje; očekivanje

• spiro, 1. puhati, piriti; sukljati; šumiti; mirisati; disati; živjeti, disati, odisati

• statumen, inis, n. potporanj

• statuo, 3. ui, utum, postaviti, utvrditi, sagraditi; odrediti, odlučiti, dosuditi; naumiti

• stella, ae, f. zvijezda

• sto, 1. steti, staturus stajati; baviti se, biti gdje; ustati, stršiti

• stola, ae, f. stola, dugačka ženska gornja haljina

• strenuus, 3 krepak; živ; brz, okretan, radin; odvažan; nemiran, buran

• strophium, ii, n. grudnjak

• studeo, 2. ui, — truditi se, nastojati, ustrajati u čemu, mariti za, težiti za čim, dati se na što (s dat.); pristajati uz koga

• studium, ii, n. težnja, revnost; želja; znanstveno nastojanje, rad

• stultus, 3 lud

• sub (s ab. i ak.) pod; ispod, niže; za, kod, pri; odmah pod, prema, odmah za

• subiectus, 3 koji leži pod čim, susjedni; podložan, izvrgnut

• subito iznenada, odjednom, brzo

• subitus, 3 neočekivan, iznenadan, brzo nastao

• subligaculum, i, n. donje rublje

• subnecto, 3. nexui, nexum podvezati, pričvrstiti, pridati, privezati

• substituo, 3. ui, utum staviti pod što, izložiti

• succurro (subcurro), 3. curri, cursum trčati pod što; podmetnuti se, preuzeti na sebe; doći, pasti na um; priteći u pomoć, pomagati

• sudarium, ii, n. rubac za brisanje znoja

• sui gen. sebe; njega

• Sulla, ae, m. Sula rimsko obiteljsko ime; Lucius Cornelius Lucije Kornelije

• Sullani, orum, m. Sulini pristaše

• sum, esse, fui biti (jesam)

• summus, 3 najgornji, najveći (summus mons vrh brijega); posljednji, krajnji, najveći, najviši, najodličniji

• sumptuosus, 3 skup; rastrošan

• superior, ius, gornji, viši; pređašnji, stariji; odličniji, jači

• supero, 1. dizati se, nadilaziti; biti bolji; pretjecati; ostati; prijeći, prevesti se preko; nadvisiti, nadvladati

• superus, 3 gornji; (dii) superi bogovi (prema ljudima), nebeski bogovi (prema bogovima pod zemljom)

• sura, ae, f. list

• surgo (surrigo), 3. surrexi, surrectum uspraviti, uzdići; dići se, ustati; poći; nastajati

• suus, 3 svoj, njegov, njezin, njihov

• Sybaris, is, f. Sibaris, grad u Italiji

• Syracusa, ae, f. Sirakuza, grad na Siciliji

• Syria, ae, f. Sirija

T

• taberna, ae, f. radionica, krčma

• tablinum, i, n. glavna soba u kući

• tabularium, ii, n. pismohrana, arhiv

• tabulatus, 3 popločan; koji ima pod

• taceo, 2. ui, itum šutjeti, biti tih

• talis, e, takav, ovakav, onakav

• tam tako, toliko

• tamen ipak, opet

• tandem napokon, napokon ipak, konačno

• tango, 3. tetigi, tactum taknuti, ticati; graničiti (Rhenum s Rajnom); pogoditi, dirnuti; primiti se, latiti se čega (opus)

• tantus, 3 tolik, ovolik, tako velik, jak

• Tarentum, i, n. Tarent, grad u Italiji

• Tarquinius, ii, m. Tarkvinije, rimsko ime

• tectum, i, n. krov; strop u sobi; kuća, stan

• tellus, telluris, f. zemlja; tlo

• telum, i, n. oružje (za navalu); koplje, strelica; mač, buzdovan

• temperatus, 3 umjeren, blag; koji se drži prave mjere, miran, razborit

• templum, -i, n. hram

• tempus, oris, n. vrijeme, doba; čas; prigodno vrijeme, prilika, pravi čas; sljepoočnica

• tendo, 3. tetendi, tentum (tensum), napinjati, rastegnuti; pružati (dextram); razapinjati (vela, tj. jedra); odapinjati (sagittam, tj. strelicu); pružati se; težiti za čim, raditi o čemu

• teneo, 2. tenui, tentum držati, imati; shvaćati, razumjeti; posjedovati, posjesti, držati

• terra, ae, f. zemlja; terrae motus potres; terra marique na kopnu i na moru; kraj, okolica svijet, zemlja; orbis terrae ili terrarum svijet

• territus, 3 prestrašen

• tertius, 3 treći

• testor, 1. svjedočiti

• thalamus, i, m. ženska soba, stan; spavaća soba: bračna postelja; brak, ženidba, uopće: soba, odaja, stan

• Thracia, ae, f. Trakija, pokrajina u Grčkoj

• Thrasimenus, 3 trazimenski, vezan za jezero u Italiji

• tibia, ae, f. goljenica

• timor, oris, m. bojazan, strah

• toga, ae, f. toga, odijelo za izlazak iz kuće u javnost

• tolero, 1. podnositi, trpjeti

• tollo, 3. sustuli, sublatum, dići, podići; dizati u vis; primiti u, uzeti

• totus, 3 gen. totius, dat. toti, cijeli, čitav; potpun

• trado, 3. didi, ditum predati, uručiti; povjeriti; izdati; prepustiti; dati se na što, posvetiti se čemu; pripovijedati; predavati

• traduco (transduco), 3. duxi, ductum, prebaciti, prevesti (preko); premjestiti; provesti, voditi; prevesti

• Traianus, i, m. Trajan, ime rimskog cara

• trames, itis, m. prijeki put, staza, stranputica

• trans, (s ak.) s jedne strane na drugu, preko; onkraj, s onu stranu, za

• transalpinus, 3 zaalpski, transalpski

• transgredior, 3. gressus sum prelaziti; pristupiti k; ići preko, proći, prelaziti

• transilio, 4. lui i livi, — preskočiti, skočiti preko (muros); brzo proći, prohujati

• trecenti, -ae, -a tri stotine

• tredecim trinaest

• tremo, 3. ui, itum drhtati, tresti se, bojati se

• tres, tria tri

• tricesimus, 3 trideseti

• triclinium, ii, n. triklinij, počivaljka u blagovaonici; blagovaonica

• triginta trideset

• triquetrus, 3 trokutan, trokutast

• tristis, e tužan

• Troianus, Troius, Troicus, 3 trojanski; Trojanac

• trucido 1. poklati, pobiti, posmicati; uništiti

• truncus, i, m. trup

• tu ti

• tuba, ae, f. truba

• Tullius, ii, m. Tulije, ime rimskoga roda, npr. Marko Tulije Ciceron

• tum onda, tada; nato, zatim, nakon toga

• tunc onda, tada

• tunica, ae, f. tunika, vuneno donje odijelo

• turbo, 1. uznemirivati; uzrujati, uzburkati; pomutiti, poremetiti; plašiti

• Turicum, i, m. Turik, Zürich, Švicarska

• Turnus, i, m. Turno, rutulski kralj

• turris, is, f. toranj

• Tuscus, 3 toskanski

• tussio, 4. kašljati

• tussis, is, f. (akuz. tussim, abl. tussi) kašalj

• tuus, 3 tvoj; svoj

• Tyrius, 3 tirski; Tyrius, ii, m. stanovnik Tira

U

• ubi gdje; kako, pošto, kada

• ubinam, ta gdje? ubinam gentium, gdje u svijetu?

• ulcus, eris, n. čir, prišt

• ullus, 3 ikoji, itko, ikakav; (s negacijom) nikoji, nijedan, nitko

• ultimus, 3 krajnji, posljednji; najviši, najveći, najljući, najniži, najmanji

• ultio, onis, f. osvećivanje, osveta, kazna

• ululo, 1. zavijati, urlikati, tužiti, cviljeti

• umbilicus, i, m. pupak

• umbo, onis, m. pupak (sredina) štita, štit

• umerus (humerus), i, m. rame

• umbra, ae, f. sjena, hlad; mrak, noć; sjena umrloga, duh; opsjena, utvara

• undecim jedanaest

• undecimus, 3 jedanaesti

• unicus, 3 jedini; izvrstan, osobit

• unus, 3 (gen. unius, dat. uni) jedan, jedini

• urbs, urbis, f. grad (osob. Rim)

• uter, utra, utrum koji od obojice; jedan od dvojice

• uterque, utraque, utrumque i jedan i drugi

• utor, 3. usus sum upotrijebiti, služiti se, koristiti se čime

• uxor, oris, f. žena, supruga

V

• vado, 3. —, — ići, poći; koračati, stupati

• valde jako, žestoko, vrlo, veoma

• valeo, 2. ui, iturus krepak, biti jak; biti zdrav; vale (ostaj) zbogom! zdravo!

• varius, 3 šaren, različit; izmjeničan; nepostojan, prevrtljiv, ćudljiv; varie različito, izmjenično

• Varvaria, ae, f. Varvarija, lokalitet na Bribirskoj glavici

• vastus, 3 pust, prazan; opustošen, poharan; golem; neizmjeran, užasan

• vates, is, m. i f. prorok, vrač, proročica, vračarica; pjesnik

• veho, 3. vexi, vectum voziti, nositi, vući, donijeti; pas. vehi voziti se, jahati, broditi, letjeti

• venabulum, i. n. lovno koplje, lovačka sulica

• venatio, onis, f. lov, hajka; divljač

• venator, oris, m. lovac

• vendo, 3. didi, ditum prodati, prodavati

• Veneralia, ium, n. Veneralije, svetkovine u čast božice Venere

• venio, 4. veni, ventum doći, dolaziti; vratiti se; dospjeti

• venter, tris, m. trbuh

• Venus, eris, f. Venera, božica ljubavi i ljepote, poistovjećena je s grčkom Afroditom

• Venus, eris, f. Venera, božica ljubavi

• verbum, i, n. riječ, izraz, glagol

• vergo, 3. –, – naginjati se, spuštati se, ležati; primicati se; primicati se kraju, naginjati; uliti, usuti

• vero uistinu, doista, zbilja

• versor, 1. kretati se, okretati se; općiti s kim; boraviti, nalaziti se; baviti se čim, ticati se čega

• versus, us, m. red; redak; stih

• vertex (vortex), icis, m. vir, vrtlog; tjeme; glava; vrh; brežuljak, brdo

• vertex, icis, m. tjeme

• Vesta, ae, f. Vesta, božica kućnog ognjišta, doma i obitelji

• vester, stra, strum vaš (ako je subjekt vos) svoj

• vestio, 4. odijevati; zaodjenuti čime

• vestis, is, f. haljina, odijelo, odjeća

• vestis, is, f. odjeća

• vetus, eris, ostario, star; nekadašnji, drevni

• via, ae, f. cesta; v. sacra sveta cesta, glavna ulica u Rimu

• vicesimus, 3 dvadeseti

• vicinus, 3 susjedni, okolni, obližnji

• victor, oris, m. pobjednik

• victoria, ae, f. pobjeda

• victus, us, m. živež, hrana; način života, življenje

• video, 2. vidi, visum vidjeti, opaziti, zagledati, prepoznati; motriti, razmatrati

• vigilia, ae, f. bdjenje; stražarenje, (noćna) straža; budnost, briga

• viginti dvadeset

• villa, ae, f. vila, ladanjska kuća, seosko imanje

• vinco, 3. vici, victum pobijediti, svladati, nadvladati; nadvisiti, nadići

• Vindobona, ae, f. Beč, Austrija

• vinum, i, n. vino

• vir, viri, m. muž; suprug; čovjek

• virgo, inis, f. djevica, djevojka; mlada žena

• virilis, e muški, muževan

• virtus, utis, f. hrabrost, postojanost, odvažnost; snaga, vrlina, zasluga; pl. junačka djela; krepost

• virus, i, n. otrovna sluz, otrov

• vis (ak. vim, abl. vi, pl. vires, ium), f. sila, moć, snaga, jakost; neprijateljska sila, nasilje, navala; moć, pl. vires fizičke sile, snaga; bojne sile, čete

• vita, ae, f. život, način života

• vito, 1. kloniti se, bježati od koga; dočekati, suzbiti udarac; uteći

• vitrum, i, n. staklo; kristal; biljka kojom se modri, sač

• vivo, 3. vixi, victurus živjeti; trajati, ne propasti, postojati; živjeti o čemu, hraniti se čim;

• vivus, 3 živ; svjež, trajan, u prirodnom stanju

• vix jedva, jedva jedvice

• voco, 1. zvati, dozivati, pozivati

• voluntas, atis, f. volja, želja, namjera; slobodna volja, revnost, gorljivost

• voluptas, atis, f. naslada, slast, veselje, uživanje, radost, zabava

• volvo, 3. volvi, volutum valjati, kotrljati, okretati; razmotati; pas. valjati se, okretati se; razmišljati

• vos vi

• vox, vocis, f. glas, ton; riječ, govor, izraz, razgovaranje; zapovijed

• Vulcanalia, ium, n. Vulkanalije, svetkovine posvećene bogu Vulkanu

• Vulcānus, i, m. Vulkan, bog vatre i kovačkog umijeća, poistovjećen je s grčkim bogom Hefestom

• Vulcanus, i, m. Vulkan, rimski bog vatre

• vulnero (volnero), 1. ranjavati, raniti; uvrijediti, vrijeđati

• vulnus, eris, n. rana; udarac; gubitak, šteta

• vultus, us, m. obraz, lice, pogled; izvanje lice, vanjština

• vulva, ae, f. stidnica

Z

• Zagrabiensis, e zagrebački, koji pripada Zagrebu