3.2. Punski ratovi

Prethodna jedinica
Sljedeća jedinica

Na početku

Tekstovi i rečenice u ovoj jedinici povezani su s temom Punskih ratova. Prilagođeni tekstovi u ovoj jedinici nastali su na temelju izvornih tekstova Livija, Flora i Eutropija. 

ODAKLE NAZIV PUNSKI RATOVI?

Punskim ratovima nazivamo tri sukoba između Kartažana i Rimljana, koji svoje ime duguju latinskom nazivu za Kartažane – Puni ili Punjani. To dolazi od lat. Poeni tj. grč. Φοίνικες [Phoínikes] što je naziv za semitski narod koji je u antičko doba nastavao prostor današnjeg Libanona i djelomično Sirije i Izraela. Taj je narod za civilizaciju Mediterana bio od iznimno važan, jer su, uz ostalo, iz njihova pisma razvijeni i grčki alfabet i latinica, pa onda i glagoljica i ćirilica, ali i hebrejsko i arapsko pismo.

Istraži!

U dostupnim izvorima istraži što na grčkom jeziku znači naziv za zemlju Feničana i koji je razlog za to ime.

Prema grčkim i rimskim legendama, Kartagu su osnovali fenički kolonisti pod vodstvom kraljice Didone. Kada je Eneja, ostavivši Didonu, krenuo putom svoje sudbine, a ona je odlučila počiniti samoubojstvo, bacila je prokletstvo na odnose između Kartage i Rima te tako prorekla to vječno neprijateljstvo. Glavni i stvarni uzrok Punskih ratova ipak je bio sukob interesa između dviju sila, Rimljana, koji su tada tek izlazili iz granica Italije, i iskusnih trgovaca i kolonista iz drevne sirijske države Fenicije.

Kartažani su koloniju u Sjevernoj Africi zasigurno osnovali kako bi proširili svoj utjecaj na području Sredozemlja, a Kartaga je na vrhuncu svoje moći imala vlast nad tristotinjak gradova u Sjevernoj Africi i drugdje. Kartažani su ponajprije bili trgovci i strateškim položajem grada povezivali su sve dijelove sredozemnog područja u razgranatoj trgovačkoj razmjeni purpura, svile, tkanine i miomirisa s istoka, ruda sa zapada i vlastitih proizvoda od drveta i metala. Imali su i razvijenu poljoprivredu te uzgajali konje čime su također osigurali čvrsto mjesto u središtu Sredozemnog mora.

Na ovoj je slici prikazana karta s položajem Fenicije, feničkih kolonija i Kartage. Prikaz položaja Fenicije, feničkih kolonija i Kartage

Gradus Primus - Primum Bellum Punicum

UPUTA PRIJE PRVOG KORAKA
Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje koji su preduvjet za razumijevanje teksta.

Punski su ratovi ukupno trajali od 264. g. prije Krista do 146. g. prije Krista. Kulminirali su u trima sukobima za koje je prvi povod bila želja Rimljana da svoj utjecaj prošire na otok Siciliju koji je u to vrijeme bio podijeljen između Grka i Kartažana.

Na ovoj je slici prikazana podjela teritorija između Grka i Kartažana. Sicilija – prikaz podjele teritorija između Grka i Kartažana

Prvi se rat vodio na Siciliji i u Africi. Velik dio rata vođen je na moru, što je prisililo Rimljane, naviknute na sukobe na moru, da razviju mornaricu koja će se moći nositi s iskusnim pomorcima iz Kartage. Kartažani su, naime, u kopnenoj vojsci imali uglavnom plaćenike iz raznih krajeva, a na svoju su mornaricu bili jako ponosni.

U prvom koraku poslušaj i pročitaj tekst o Prvom punskom ratu.

Prilagođeni tekst Primum bellum Punicum

Povijesni nam izvori donose i bilješke o nastanku rimske mornarice. U citatu iz Florova djela, iz videosnimke koja slijedi, doznaj više o toj zanimljivoj i važnoj temi za uspjehe rimske države na vojnom, ali i trgovačkom planu.

Izvorni tekst Crtice o rimskoj mornarici
Tekst u prijevodu Zdravke Martinić-Jerčić
Rimski brodovi

Gradus Secundus - Secundum Bellum Punicum

UPUTA PRIJE DRUGOG KORAKA
Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje koji su preduvjet za razumijevanje teksta.

Za Drugi je punski rat ključna osoba bila Hanibal, vođa Kartažana. Pročitaj u citatu iz Livijeva djela Od osnutka Grada (Ab Urbe condita) o Hanibalu, a zatim pogledaj videosnimku o Drugome punskom ratu.

Na ovoj je slici prikazan kartaški vojskovođa Hanibal. Hanibal
Izvorni tekst iz Livijeva djela Ab urbe Condita
Tekst u prijevodu Zdravke Martinić-Jerčić
Početak Drugoga Punskog rata

U drugom koraku poslušaj i pročitaj tekst o Drugom punskom ratu.


Prilagođeni tekst Secundum bellum Punicum
Na ovoj je slici prikazan sukob Rimljana s Hanibalom. Rimska vojska u borbi s Hanibalom

Bitka kod Zame

Na slici je prikazana karta s položajem i kretanjem vojski u bitci kod Zame. Prikaz položaja i kretanja vojski u Bitci kod Zame

Bitka kod Zame 202. g. prije Krista označila je kraj Drugoga punskog rata. U toj je bitci rimska vojska pod vodstvom Publija Kornelija Scipiona, kojem je ta pobjeda donijela nadimak Afrički, uz pomoć numidskog kralja Masinise, porazila vojsku Kartage pod Hanibalovim vodstvom.

Hanibalov govor prije bitke kod Zame u prijevodu Zdravke Martinić-Jerčić
Na slici su prikazani kartaški vojskovođa Hanibal i rimski vojskovođa Scipion. Hanibal i Scipion
Odgovor Publija Kornelija Scipiona u prijevodu Zdravke Martinić-Jerčić
Na slici je prikazana bitka kod Zame. Bitka kod Zame

Ova slika prikazuje Scipionove vojske nad Hanibalovom vojskom.

Rimska je konjica istjerala kartašku s bojnoga polja i počela je progoniti dalje. Rimske legije istjerale su plaćenike i građane te kreću prema Hanibalovoj vojsci. U isto vrijeme, kako se plaćenici i građani razilaze, a legije kreću prema Hanibalu, Hanibalu s bokova prilaze dvije postrojbe rimske konjice i opkoljuju ga.

Kretanje

Gradus Tertius - Tertium Bellum Punicum

UPUTA PRIJE TREĆEG KORAKA

Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje koji su preduvjet za razumijevanje teksta.

Treći punski rat bio je posljednji od ratova između Kartage i Rima. On je bio puno manjeg opsega od prethodnih dvaju ratova, jer je trajao samo od 149. do 146. g. prije Krista. Rat je bio usredotočen uglavnom na opsadu Kartage, što je na kraju završilo potpunim uništenjem grada, pripojenjem svih teritorija Kartage Rimu i smrt ili ropstvo za sve stanovnike Kartage.

Kada su Kartažani pedeset godina nakon Drugoga punskog rata otplatili sve dugove Rimu, smatrali su da ih više s Rimom ništa ne povezuje i da su sve odredbe mirovnog sporazuma istekle. Do tada su Kartažani morali od Rima tražiti dopuštenje za bilo kakvu vojnu akciju protiv susjednih naroda, a kad su Numiđani, koji su bili rimski saveznici, ponovno napali teritorij Kartage i njezine manje gradove, smatrali su da imaju pravo bez dopuštenja odgovoriti na takvu akciju. Rimljanima je taj čin poslužio kao dobar izgovor da obnove sukob i do kraja unište neprijatelja. Taj je potez Kartage Rimljanima dao priliku da krenu u akciju i osiguraju plodnu zemlju i žitnicu Libije za sve brojnije stanovništvo grada Rima.

Znamenita rečenica rimskog senatora i govornika Marka Porcija Katona Starijeg, a koju mu pripisuju i Apijan i Ciceron u svojim djelima, u originalu glasi:

CETERUM CENSEO CARTHAGINEM DELENDAM ESSE

Ova rečenica u prijevodu na hrvatski jezik glasi: Uostalom, smatram da Kartagu treba razoriti.

U osmosmjerci pronađi tu rečenicu na latinskom jeziku.

Pronađene pojmove u osmosmjerci možeš označiti na dva načina.

Strelicom miša klikni na svako slovo traženog pojma ili pojam označi povlačenjem miša preko slova koja tvore traženu riječ.

Nakon što si označio cijeli tražen pojam polja će promijeniti boju i riječ će se pojaviti kao cjelina.

Navodno je Katon svaki govor, bez obzira na to o čemu je i gdje govorio u tom trenutku, završavao tim riječima, želeći u slušatelja potaknuti još veću želju da se Rim riješi stoljetnog neprijatelja.

Rimljani su pokušali najprije potpuno poniziti Kartagu zahtjevima kojima bi navodno ipak osigurali mir i zadržali vlast nad svojim teritorijem, no jednom se zahtjevu ipak nisu mogli pokoriti. U tekstu koji slijedi postat će jasno koji je to zahtjev.


U trećem koraku poslušaj i pročitaj tekst o sudbini Kartažana u Trećem punskom ratu.

Prilagođeni tekst Tertium bellum Punicum

Istraži!

U dostupnim izvorima istraži tko je bila Kornelija Afrička, čija je majka bila i kakav je utjecaj imala na Rimsku Republiku?

Provjera znanja

DODATNI ZADATAK

Pogledaj u pojmovniku u drugom modulu značenja točnih odgovora i pokušaj ih pravilno upotrijebiti u nekom izrazu ili rečenici, a za ostale pojmove navedene u prethodnom zadatku njihovo podrijetlo i značenje provjeri na poveznici Hrvatskog jezičnog portala ili u nekom rječniku stranih riječi u knjižnom obliku.

Samostalan rad
Procijenite znanje

Sadržaj