Kojim se znamenkama služe digitalni uređaji, a kojima ljudi? Tko upotrebljava više znamenaka u svakodnevnom radu? S koliko se znamenaka koriste digitalni uređaji, a s koliko, mi, ljudi?
Mi, ljudi, upotrebljavamo znamenki – i njima tvorimo bezbroj brojeva. Zato se naš sustav naziva dekadski brojevni sustav i ima bazu
Što mislite, zašto? Prisjetite se kako možemo rastaviti broj
Imaju li sve tri znamenke jednaku vrijednost? Pokušajte se prisjetiti što ste pisali iznad tih znamenki? Jesu li to bile oznake J, D, S, T… Koje one imaju značenje?
Koje brojeve prikazuje tablica?
Pomoć:
Točna su 3 odgovora!
Dakle, svaka znamenka broja ima svoju težinsku vrijednost itd.).
Promotrimo kakva je situacija kod računala! Znamo da računalo koristi samo dvije znamenke: i Pomoću njih zapisuje sve podatke i naredbe. Prisjetite se da u dekadskome brojevnom sustavu na raspolaganju imamo znamenki za zapisivanje brojeva i kažemo da taj sustav ima bazu
Budući da računalo koristi samo dvije znamenke za zapisivanje podataka, kažemo da je to sustav s bazom i nazivamo ga binarni brojevni sustav (bi = dva).
Svaka nula i jedinica predstavlja bit Dakle, jedan bit može imati dva stanja: ili U računalu je sve zapisano bitovima, odnosno binarno. bitova čini bajt koji smo već upoznali kao najmanju mjernu jedinicu.
bitova čini bajt (
) koji smo već upoznali kao najmanju mjernu jedinicu.
Razmislite hoće li za zapisivanje istoga broja trebate više znamenki u binarnom brojevnom sustavu ili u dekadskom brojevnom sustavu?
Koliko stanja ima bitova?
Tablica prikazuje broj stanja po broju bitova u kojoj je vidljivo pravilno povećanje broja stanja uvođenjem novog bita. Promotrite tablicu gledajući s desna nalijevo.
Broj bitova |
||||||||||
Broj stanja |
Jesu li vam poznate te vrijednosti? Možete li u trgovini kupiti USB memorijski štapić od Ili memorijsku karticu od Naravno da ne! Postoje samo one koje su ili manje od ili veće od
Brojeve stanja iskoristit ćemo kako bismo prikazali težinske vrijednosti. U tablici su prikazana tri binarna zapisa sa svojim težinskim vrijednostima.
Kao i u dekadskom sustavu, najmanju težinsku vrijednost ima prva znamenka s desne strane. To je težinska vrijednost od koje se uvijek kreće. Vidljivo je da je svaka sljedeća dvostruko veća od prethodne, odnosno pomnožena brojem
To ćemo iskoristiti da bismo naučili pretvoriti binarno zapisane brojeve u dekadski sustav i kako bismo to razumjeli. Princip je isti kao kod rastavljanja dekadskih brojeva. Sada ćemo to primijeniti na binarnim zapisima. Zapišimo naš prvi binarni zapis i težinske vrijednosti njegovih znamenki.
Rastavimo ga pa ponovno zbrojimo:
Znači, binarni broj pretvoren u dekadski iznosi ili kraće:
Dalje, izračunajmo:
Binarne zapise iz gornje ilustracije zapišite u dekadskom obliku.
Promotrimo i obrnuti postupak: pretvaranje dekadskog broja u binarni zapis.
Naučimo još jedan način pa odaberite sebi lakši! Imamo isti broj
koji dijelimo bazom
dok ne dobijemo
Zapisujemo ostatke dijeljenja iza crte. Očitajmo ostatke odozdo prema gore i to je binarni zapis zadanoga dekadskog broja.
Koji binarni zapis odgovara broju
Svaka znamenka ima težinsku vrijednost. Označavamo ih počevši s desne strane. U dekadskome brojevnom sustavu svaka se sljedeća znamenka povećava za deset puta (
itd.). U binarnome brojevnom sustavu svaka se sljedeća znamenka povećava za dva puta (
itd.).
Postoje još dva brojevna sustava. Jedan je OKTALNI, koji rabi
znamenki
-
pa mu je baza
Drugi je HEKSADEKADSKI. On rabi
znamenki
-
i zato mu je baza
Moguća su međusobna pretvaranja u sva četiri brojevna sustava. Isprobajte sljedeću simulaciju.
Za uređaje koji sve zapisuju brojevima kažemo da su digitalni. Među njima je i računalo, gdje se svi podaci pohranjuju i zapisuju pomoću binarnog sustava, odnosno bitova
i
Svaki binarni zapis možemo pretvoriti u dekadski i obrnuto, kako bismo razumjeli što je računalo zapisalo, odnosno kako bi računalo razumjelo što smo mi napisali.