x
Učitavanje

1.3 Pohrana podataka

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Igra dan-noć

Svi znamo za ovu igru. Sigurno smo ju igrali više puta. Često nas je i nasmijala iako je jednostavna: ili čučimo ili stojimo. Trećega nema.

Upravo kao i žarulja i monitor na ovim slikama. Ili su isključeni ili su uključeni.

Dva stanja žarulje i monitora
Dvije žarulje, jedna ispod druge. Potonja svijetli, ali žarulja iznad nje ne svijetli. Pokraj žarulja su dva monitora: gornji je isključen, a donji uključen.

Kada bismo imali dvije znamenke: 0 i 1 , kojom znamenkom bismo označili da žarulja ne svijetli i da je monitor isključen? Kojom znamenkom bismo označili da žarulja svijetli i da je monitor uključen?

Dovucite znamenke na odgovarajuća mjesta.
Žarulja ne svijetli – Monitor je isključen

 
.
Žarulja svijetli – Monitor je uključen
 
.
0
1
null
null

Dakle, 0 označava stanje isključeno ili nema struje, a 1 uključeno ili ima struje! Ta dva stanja računalo rabi u cijelome svojemu radu. Sve što radi pretvara u 0 i 1 . Pogledajte animaciju.

Kodiranje

Kodiranje je postupak pretvaranja zapisa iz nama razumljivog jezika u jezik računala. 

Dekodiranje

Dekodiranje je postupak suprotan kodiranju koji pretvara zapis iz jezika računala u nama razumljiv oblik. 

Kôd

Svaki znak na tipkovnici ima svoj izraz u obliku nula i jedinica koji nazivamo kôd.

Znak Broj Binarni kod Kraći zapis Znak Broj Binarni kod Kraći zapis
razmak 32 00100001 20 X 88 01011000 58
! 33 00100010 21 Y 89 01011001 59
, 44 00101100 2C Z 90 01011010 5A
. 46 00101110 2E a 97 01100001 61
0 48 00110000 30 b 98 01100010 62
1 49 00110001 31 c 99 01100011 63
2 50 00110010 32 d 100 01100100 64
3 51 00110011 33 e 101 01100101 65
4 52 00110100 34 f 102 01100110 66
5 53 00110101 35 g 103 01100111 67
6 54 00110110 36 h 104 01101000 68
7 55 00110111 37 i 105 01101001 69
8 56 00111000 38 j 106 01101010 6A
9 57 00111001 39 k 107 01101011 6B
: 59 00111011 3B l 108 01101100 6C
? 63 00111111 3F m 109 01101101 6D
A 65 01000001 41 n 110 01101110 6E
B 66 01000010 42 o 111 01101111 6F
C 67 01000011 43 p 112 01110000 70
D 68 01000100 44 q 113 01110001 71
E 69 01000101 45 r 114 01110010 72
F 70 01000110 46 s 115 01110011 73
G 71 01000111 47 t 116 01110100 74
H 72 01001000 48 u 117 01110101 75
I 73 01001001 49 v 118 01110110 76
J 74 01001010 4A w 119 01110111 77
K 75 01001011 4B x 120 01111000 78
L 76 01001100 4C y 121 01111001 79
M 77 01001101 4D z 122 01111010 7A
N 78 01001110 4E Š 138 10001010 8A
O 79 01001111 4F Ž 142 10001110 8E
P 80 01010000 50 š 154 10011010 9A
Q 81 01010001 51 ž 158 10011110 9E
R 82 01010010 52 Ć 198 11000110 C6
S 83 01010011 53 Č 200 11001000 C8
T 84 01010100 54 Đ 208 11010000 D0
U 85 01010101 55 ć 230 11100110 E6
V 86 01010110 56 č 232 11101000 E8
W 87 01010111 57 đ 240 11110000 F0

ASCII

ASCII (American Standard Code for Information Interchange) je standardizirana tablica koja prikazuje kôdove znakova s tipkovnice.

Izradi vježbu

Zadatak / Vježba: Gdje još susrećemo kodiranje i dekodiranje? Jeste li čuli za Morseovu abecedu, jezik gluhih osoba, prometne znakove? Napišite neku poruku koristeći se Morseovom abecedom (kodirajte) pa zamolite nekoga od ukućana da ju dekodira. Pogledajte jedne vijesti na HRT4 tako da potpuno utišate zvuk na TV-u i ne koristite zvučnike ni slušalice. U tim je vijestima vidljiva osoba koja vijesti pokazuje na jeziku za gluhe osobe. Jeste li što razumjeli? Možete li dekodirati vijesti? Hodajući od kuće do škole obratite pozornost na prometne znakove. Znate li za svaki znak što znači? Možete li svaki dekodirati?

Svi podatci koje zapisujemo na računalu moraju se negdje spremiti. Naučili smo da je to posljednja od četiriju operacija koje računalo obavlja – pohrana podataka. Podatci se spremaju u spremnike i to u obliku nula i jedinica.

Pohrana podataka u oblak

Što prikazuje gornja animacija? Gdje se podatci pohranjuju? Je li to stvarno oblak na nebu koji možemo vidjeti? Onaj iz kojeg pada kiša? Naravno da nije! 

Oblak

To je udaljeno računalo koje sprema podatke u svoje spremnike.

...i na kraju

Računalo poznaje samo dvije znamenke: 0 i 1 . Sve što na njemu radimo zapisuje se pomoću njih. Zapis koji se sastoji od nula i jedinica nazivamo kôd.

Pri pohranjivanju podataka u spremnike, računalo, također, upotrebljava samo nule i jedinice. Spremnici mogu biti blizu nas ili u udaljenim računalima.

Povratak na vrh