Svi znamo za ovu igru. Sigurno smo ju igrali više puta. Često nas je i nasmijala iako je jednostavna: ili čučimo ili stojimo. Trećega nema.
Upravo kao i žarulja i monitor na ovim slikama. Ili su isključeni ili su uključeni.
Kada bismo imali dvije znamenke: i kojom znamenkom bismo označili da žarulja ne svijetli i da je monitor isključen? Kojom znamenkom bismo označili da žarulja svijetli i da je monitor uključen?
Dovucite znamenke na odgovarajuća mjesta.
Žarulja ne svijetli – Monitor je isključen
Dakle, označava stanje isključeno ili nema struje, a uključeno ili ima struje! Ta dva stanja računalo rabi u cijelome svojemu radu. Sve što radi pretvara u i Pogledajte animaciju.
Kodiranje je postupak pretvaranja zapisa iz nama razumljivog jezika u jezik računala.
Dekodiranje je postupak suprotan kodiranju koji pretvara zapis iz jezika računala u nama razumljiv oblik.
Svaki znak na tipkovnici ima svoj izraz u obliku nula i jedinica koji nazivamo kôd.
Znak | Broj | Binarni kod | Kraći zapis | Znak | Broj | Binarni kod | Kraći zapis | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
razmak | 32 | 00100001 | 20 | X | 88 | 01011000 | 58 | |
! | 33 | 00100010 | 21 | Y | 89 | 01011001 | 59 | |
, | 44 | 00101100 | 2C | Z | 90 | 01011010 | 5A | |
. | 46 | 00101110 | 2E | a | 97 | 01100001 | 61 | |
0 | 48 | 00110000 | 30 | b | 98 | 01100010 | 62 | |
1 | 49 | 00110001 | 31 | c | 99 | 01100011 | 63 | |
2 | 50 | 00110010 | 32 | d | 100 | 01100100 | 64 | |
3 | 51 | 00110011 | 33 | e | 101 | 01100101 | 65 | |
4 | 52 | 00110100 | 34 | f | 102 | 01100110 | 66 | |
5 | 53 | 00110101 | 35 | g | 103 | 01100111 | 67 | |
6 | 54 | 00110110 | 36 | h | 104 | 01101000 | 68 | |
7 | 55 | 00110111 | 37 | i | 105 | 01101001 | 69 | |
8 | 56 | 00111000 | 38 | j | 106 | 01101010 | 6A | |
9 | 57 | 00111001 | 39 | k | 107 | 01101011 | 6B | |
: | 59 | 00111011 | 3B | l | 108 | 01101100 | 6C | |
? | 63 | 00111111 | 3F | m | 109 | 01101101 | 6D | |
A | 65 | 01000001 | 41 | n | 110 | 01101110 | 6E | |
B | 66 | 01000010 | 42 | o | 111 | 01101111 | 6F | |
C | 67 | 01000011 | 43 | p | 112 | 01110000 | 70 | |
D | 68 | 01000100 | 44 | q | 113 | 01110001 | 71 | |
E | 69 | 01000101 | 45 | r | 114 | 01110010 | 72 | |
F | 70 | 01000110 | 46 | s | 115 | 01110011 | 73 | |
G | 71 | 01000111 | 47 | t | 116 | 01110100 | 74 | |
H | 72 | 01001000 | 48 | u | 117 | 01110101 | 75 | |
I | 73 | 01001001 | 49 | v | 118 | 01110110 | 76 | |
J | 74 | 01001010 | 4A | w | 119 | 01110111 | 77 | |
K | 75 | 01001011 | 4B | x | 120 | 01111000 | 78 | |
L | 76 | 01001100 | 4C | y | 121 | 01111001 | 79 | |
M | 77 | 01001101 | 4D | z | 122 | 01111010 | 7A | |
N | 78 | 01001110 | 4E | Š | 138 | 10001010 | 8A | |
O | 79 | 01001111 | 4F | Ž | 142 | 10001110 | 8E | |
P | 80 | 01010000 | 50 | š | 154 | 10011010 | 9A | |
Q | 81 | 01010001 | 51 | ž | 158 | 10011110 | 9E | |
R | 82 | 01010010 | 52 | Ć | 198 | 11000110 | C6 | |
S | 83 | 01010011 | 53 | Č | 200 | 11001000 | C8 | |
T | 84 | 01010100 | 54 | Đ | 208 | 11010000 | D0 | |
U | 85 | 01010101 | 55 | ć | 230 | 11100110 | E6 | |
V | 86 | 01010110 | 56 | č | 232 | 11101000 | E8 | |
W | 87 | 01010111 | 57 | đ | 240 | 11110000 | F0 |
ASCII (American Standard Code for Information Interchange) je standardizirana tablica koja prikazuje kôdove znakova s tipkovnice.
Izradi vježbu
Zadatak / Vježba: Gdje još susrećemo kodiranje i dekodiranje? Jeste li čuli za Morseovu abecedu, jezik gluhih osoba, prometne znakove? Napišite neku poruku koristeći se Morseovom abecedom (kodirajte) pa zamolite nekoga od ukućana da ju dekodira. Pogledajte jedne vijesti na HRT4 tako da potpuno utišate zvuk na TV-u i ne koristite zvučnike ni slušalice. U tim je vijestima vidljiva osoba koja vijesti pokazuje na jeziku za gluhe osobe. Jeste li što razumjeli? Možete li dekodirati vijesti? Hodajući od kuće do škole obratite pozornost na prometne znakove. Znate li za svaki znak što znači? Možete li svaki dekodirati?
Svi podatci koje zapisujemo na računalu moraju se negdje spremiti. Naučili smo da je to posljednja od četiriju operacija koje računalo obavlja – pohrana podataka. Podatci se spremaju u spremnike i to u obliku nula i jedinica.
Što prikazuje gornja animacija? Gdje se podatci pohranjuju? Je li to stvarno oblak na nebu koji možemo vidjeti? Onaj iz kojeg pada kiša? Naravno da nije!
To je udaljeno računalo koje sprema podatke u svoje spremnike.
Računalo poznaje samo dvije znamenke:
i
Sve što na njemu radimo zapisuje se pomoću njih. Zapis koji se sastoji od nula i jedinica nazivamo kôd.
Pri pohranjivanju podataka u spremnike, računalo, također, upotrebljava samo nule i jedinice. Spremnici mogu biti blizu nas ili u udaljenim računalima.