Jeste li bili u situaciji kao Dian i Dana? Imate li USB memorijski štapić? Upotrebljavate li ga za pohranu radova koji vam trebaju za školu kako biste sadržaje mogli pokazati kolegama i nastavnicima? Jeste li dogradili svoj mobitel dodajući mu memorijsku karticu? Zašto ste to učinili?
USB (Universal Serial Bus) je standardna prijemosnica za spajanje vanjskih jedinica na računalo.
Sve što radimo na računalu privremeno se pohranjuje u radni spremnik – RAM (Random Access Memory). Tek kada za unesene podatke odaberemo mjesto gdje ćemo ih pohraniti, te ih pohranimo u taj odabrani spremnik, oni su trajno pohranjeni (dok ih ne izbrišemo).
Kad idete u trgovinu, ponesete vrećicu kako biste u nju spremili kupljene namirnice. To je vaš spremnik. Je li vam se kad dogodilo da ste poželjeli još jednu vrećicu jer vam u jednu ne stane sve kupljeno? Ili vam se vrećica potrgala od previše stvari u njoj? Što je sa školskom torbom i stvarima u njoj? Ni u nju, katkad, ne može stati oprema za TZK pa ju nosite u posebnoj vrećici. Sve te namirnice i stvari su podatci. Dakle, ne možemo u spremnike pohraniti više podataka od onoga što je prema njihovoj veličini predviđeno.
Svaki spremnik ima svoju veličinu koju nazivamo kapacitet spremnika. On određuje koliko najviše podataka spremnik može primiti.
Kapacitete spremnika mjerimo u mjernim jedinicama.
Kratice mjernih jedinica povežite s njihovim nazivima.
Postoje li neke mjerne jedinice za koje ste tek sada prvi puta čuli? To su vjerojatno posljednje tri jedinice. Zasad se one koriste kad govorimo o velikim računalima.
Osim navedenih mjernih jedinica, postoji još jedna grupa mjernih jedinica i ona se rjeđe koristi.
Kratice mjernih jedinica povežite s njihovim nazivima.
Te su mjerne jedinice novijeg datuma i one se sve češće upotrebljavaju i stoga je dobro poznavati ih.
Podatci imaju svoju veličinu i zato pri pohranjivanju u spremnik zauzimaju određeni prostor. Tu veličinu koju podatci imaju nazivamo količina podataka.
Količinu podataka mjerimo u jednakim mjernim jedinicama kao kapacitete spremnika!
Kojim su mjernim jedinicama najčešće iskazane veličine tvojih uradaka, odnosno domaće zadaće za školu? Jesu li ti podatci veliki ili nisu?
Podsjetimo se jedinica za duljinu i masu. Koliko kilometar ( sadržava metara ( Koliko kilogram ( sadržava grama (
Na odgovarajućem mjestu odaberite tisućicu mjerne jedinice. Mjerne jedinice su poredane od najmanje do najveće.
Učinite to i za druge mjerne jedinice. No, veća jedinica ima neposredno manjih jedinica.
Možda ćete čuti ili pronaći na internetu da sadržava odnosno da sadržava itd. No, prefiks kilo označava jedinica, prefiks mega itd. Zato a uvedene su nove jedinice itd. pri čemu svaka veća jedinica sadržava neposredno manje jedinice.
Sada se koncentrirajte i odigrajte igru.
Ubacite novčiće u kasicu kako bi se točno napunila. Pogledajte ispod kasice kolika vrijednost je zadana.
Kapaciteti spremnika i veličina podataka mjere se u jednakim mjernim jedinicama. Postoje dvije grupe mjernih jedinica i obje su za tu namjenu. U objema je grupama najmanja jedinica bajt. Sljedeće veće jedinice tvore se tako da riječima koje označavaju jedinicu dodajemo prefiks (npr. prefiks u riječi kilogram je kilo i dodaje se na riječ gram).
Prva grupa ima poznate prefikse Otud su izvedene kratice: Veća jedinica ima uvijek onih manjih.
Drugoj su grupi prefiksi izvedeni iz gornjih tako da se koristi prvi slog i na njega dodaje „bi” Zato su kratice nastale umetanjem „i” između slova gornjih kratica: Veća jedinica ima uvijek one manje.