Novosti
  • Ograničen pristup Edutoriju

    4. 9. 2023.

    Obavještavamo korisnike Edutorija da će zbog prelaska na novi sustav, Edutorij u razdoblju od 9. do 29. rujna 2023. godine biti djelomično dostupan.

    Korisnici će moći pristupati materijalima i moći će ih koristiti bez ograničenja, ali neće biti moguće mijenjanje postojećih niti postavljanje novih materijala. Također će biti onemogućeno registriranje novih korisnika.

    Ispričavamo se zbog eventualnih neugodnosti.

  • Otvorene prijave za sudjelovanje na Jedanaestome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata

    13. 4. 2022.

    Jedanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održat će se virtualno 12. i 13. svibnja 2022. godine.

    Ovogodišnji Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata okuplja značajan broj stručnjaka iz područja digitalizacije građe i izgradnje digitalnih zbirki koji će predstaviti rezultate rada u prethodnoj godini, podijeliti svoje spoznaje iz područja upravljanja digitalnom građom kao i njezinom interpretacijom, kontekstualizacijom i okupljanjem kroz suradničke projekte.

    U središtu 11. D-festa bit će predstavljanje dosadašnjih aktivnosti i rezultata nacionalnoga projekta e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine u trećoj godini njegove provedbe kao i planovi za nastavak provedbe digitalizacije kulturne baštine.

    Na D-festu ćemo imati priliku, kroz izlaganja i predstavljanja postera, saznati više i o suradnji ustanova u digitalizaciji građe, radu na domaćim i međunarodnim projektima, izradbi virtualnih izložbi, o digitalnoj humanistici i mogućnostima korištenja digitalnih zbirki u obrazovanju. Preliminarni program dostupan je na mrežnim stranicama D-festa, a prijaviti se možete preko poveznice http://dfest.nsk.hr/registracija.

  • Rječnik hrvatskoga knjižničarskog nazivlja

    22. 3. 2022.

    Ovih je dana u nakladi Hrvatske sveučilišne naklade objavljen je Rječnik hrvatskoga knjižničarskog nazivlja. Riječ je o jednom od rezultata nastojanja Komisije za knjižničarsko nazivlje HKD-a.

    Vrijednosno najvažniji dio Rječnika hrvatskoga knjižničarskog nazivlja je sadržajna i pojmovna rječnička struktura i analiza pojmova, koja ne donosi samo značenje pojedinih termina iz oblasti bibliotekarstva, već široko obuhvaća pojmovno područje informacijskih znanosti, povijesti knjige i tipografije, kao i što podupire epistemologiju, odnosno teoriju znanja, jer predstavlja relevantan okvir za razumijevanje i spoznavanje fenomena i njihovih odnosa u polju informacijskih i komunikacijskih nauka.

    Rječnik obuhvaća 2034 naziva/pojma poredana abecednim redom. Svaki je naziv u pravilu popraćen engleskom i njemačkom istovrijednicom koje mogu pomoći pri jedinstvenoj identifikaciji pojma, a mogu koristiti i prevoditeljima stručnih, ali i drugih vrsta tekstova. Rječnik je opremljen i pojmovnim kazalom na engleskom i njemačkom jeziku. U rječnik su uvršteni i prijeko potrebni nazivi iz srodnih struka koji čine integralni dio knjižničarskog nazivlja.

  • Upozorenje: e-Dnevnik phishing URL

    14. 1. 2022.

    U tijeku je phishing kampanja koja cilja korisnike e-Dnevnika. Poruka je poslana s e-adrese: e.dnevnik.potvrde@gmail.com, a sadrži phishing URL koji vodi na formu za krađu korisničkih podataka.

    Phishing URL – http://e-dnevnik-potvrde.c1.biz/ je uklonjen, ali upozoravamo korisnike ako dobiju poruku ovakvog sadržaja da ne otvaraju poveznicu te da poruku ignoriraju i obrišu.

    E-poruka koja kruži izgleda ovako:

    Uvijek provjeravajte izvor poruke i poveznice, CARNET vas nikad neće tražiti korisničke podatke sa stranih adresa elektroničke pošte i slati vam neslužbene obrasce i poveznice.

    Više o phishingu i kako se od njega zaštiti pročitajte na stranicama Nacionalnog CERT-a.

  • Stručno usavršavanje u suradnji s Europskim centrom za moderne jezike Vijeća Europe

    5. 11. 2021.

    U suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i Europskog centra za moderne jezike Vijeća Europe (ECML), 25. i 26. studenoga 2021. godine, održat će se dvodnevna radionica Supporting Multilingual Classrooms.

    Cilj je radionice poboljšati kvalitetu poučavanja jezika i podržati razvoj višejezičnih kompetencija za sve učenike u višejezičnim razredima nadograđujući jezičnu i kulturnu raznolikost učenika i potičući ih da se oslanjaju na vlastito iskustvo i vještine.

    Prijava za odgojno-obrazovane radnike bit će omogućena na ettaedu.azoo.hr, a radionica će biti objavljena pod nazivom Supporting Multilingual Classrooms – stručno usavršavanje u suradnji s Europskim centrom za moderne jezike Vijeća Europe. Poveznica za pristup radionici biti će dostavljena elektroničkom poštom svim prijavljenim sudionicima, neposredno prije održavanja radionice.

  • CARNET obilježava 30 godina i razvija “Nove prilike”

    27. 10. 2021.

    Primjena umjetne inteligencije u obrazovanju samo je jedna od zanimljivih tema CARNET-ove trodnevne, 23. konferencije za korisnike koja se ove godine održava pod nazivom “CUC 2021: Nove prilike” i u srijedu, 27. listopada 2021. svečano je otvorena u Konvencijskom centru Šibenik.

    Tim događajem Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET ujedno obilježava 30 godina uspješnog djelovanja u poticanju primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju.

    Program otvorenja konferencije svojim dolaskom uveličao je prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja, te pritom izjavio: “Danas je praktički nezamislivo funkcioniranje obrazovnog sustava bez potpore CARNET-a i svega onoga što CARNET čini. Htio bih vam zahvaliti za ta velika postignuća kojima ste omogućili prošlogodišnje odvijanje školske godine koju smo uspješno priveli kraju. Sada smo na početku ove školske godine ponovno suočeni s razmahivanjem pandemije gdje ćemo sigurno u nekim trenucima trebati prelaziti i na online nastavu. Od ravnatelja smo čuli da je CARNET spreman i da je već unaprijedio neke mogućnosti, pa ćemo onda svi zajedno sigurno uspjeti uspješno prebroditi i ovu situaciju.”

    Okupljenima se obratio Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a: “Kako bismo stavili naglasak na pozitivne aspekte svega novoga što nas je zadesilo u protekle skoro dvije godine – i sve one izazove koje smo prepoznali i ostvarili kao prilike – ovogodišnju smo konferenciju s pravom nazvali „Nove prilike“! Fokusirat ćemo se na sve one izazove koje smo na neki način pretvorili sada već u trendove u području učenja i poučavanja – kazao je Puljiz.

    Osvijestit ćemo važnosti i dobre prakse poučavanja usmjerenog na učenika u online i hibridnom okruženju. Istaknut ćemo načine i korištenja novih tehnologija, ali i ulogu umjetne inteligencije u obrazovanju. Razgovarat ćemo o važnosti odgojno-obrazovnih radnika u ulozi stručnjaka u osmišljavaju i implementaciji digitalnih tehnologija u proces učenja i poučavanja. Po prvi puta na konferenciji se bavimo i temom održivoga razvoja, odnosno odgovornog korištenja tehnologije u službi zelene škole.

    Značajan dio konferencije posvetili smo i našem projektu e-Škole. Nakon uspješnog pilot projekta i pune tri godine provedbe druge faze projekta, predstavit ćemo vam trenutni status provedbe. Važno nam je ovdje istaknuti brojne projektne aktivnosti koje slijede u nadolazećem razdoblju a iznimno su bitne za kontinuiran razvoj digitalne zrelosti škola – i poćenito za cilj samog projekta, a to su digitalno zrele škole.

    Kao ravnatelj CARNET-a, mogu vam obećati da ćemo (će CARNET) i dalje sustavno, i vjerujem kao i do sada, uspješno poticati digitalnu transformaciju obrazovnoga sustava i biti potpora digitalnim promjenama u društvu. To u prvome redu znači razvoj dobre mreže i niza usluga u skladu s potrebama svih skupina naših korisnika, pružanje različitih oblika obrazovanja i podrške za korištenje novih tehnologija u obrazovanju te zaštitu hrvatskoga digitalnog identiteta i prostora.

    Ove godine slavimo i 30. godina CARNET-a te se ovim putem želim zahvaliti svim dionicima koji su ugradili svoje znanje i trud u razvoj CARNET-a kako bi danas bio ono što je, a to je strateška institucija hrvatskog obrazovnog sustava”, rekao je ravnatelj CARNET-a.

    Otvaranju konferencije prisustvovali su i Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika, te Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva i bivši “CARNET-ovac”. “Digitalno društvo mora biti sigurno, a to osigurava upravo CARNET”, istaknuo je među ostalim Bernard Gršić.

    Pokrovitelji konferencije su Ured predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nakon prošlogodišnjeg online formata uvjetovanog epidemiološkom prilikama, konferencija je ove godine organizirana u hibridnom izdanju, pa se može pratiti putem platforme za virtualne konferencije ili uživo u Šibeniku uz posjedovanje EU digitalne COVID potvrde.

    Ove godine konferencija nosi naziv „Nove prilike“ pa je tako i program fokusiran na teme vezane uz prilike koje pruža informacijsko-komunikacijska tehnologija – na primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju, hibridno i fleksibilno obrazovanje. Ove godine prvi puta konferencija obrađuje i temu održivog razvoja, odnosno primjene tehnologije za zeleni i održivi razvoj u školi.

    Konferenciju samo putem online platforme prati oko 1500 sudionika – učitelja, nastavnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, profesora s fakulteta, CARNET-ovih sistem inženjera i koordinatora, članova znanstveno-istraživačke zajednice, te informatičkih stručnjaka i gospodarstvenika iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije. Za njih i sudionike koji fizički pristustvuju konferenciji je tijekom tri dana organizirano 50 radionica, niz interaktivnih izlaganja, tri pozvana predavanja, tri panel rasprave i dva okrugla stola.

    Kako postati bolji učitelj, Koliko sam uspješan u provođenju online nastave, Vodič za obrazovne influencere – učitelje nomade, Učiteljica kakva želim biti, Budućnost obrazovanja je multidisciplinarna, samo su dio predavanja održanih prvog dana konferencije “CUC 2021: Nove prilike”, koje je pratila velika posjećenost i dobra atmosfera.

    Predavanje na engleskom jeziku o obrazovanju učenika za njihovu budućnost, a ne za našu prošlost u srijedu je održao Andreas Schleicher iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i inicijator Programa za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika. Više od 20 godina radio je s ministrima i čelnicima obrazovanja na poboljšanju obrazovnog sustava.

    Predavač Andreas Schleicher govorio je o budućnosti obrazovanja na koje će utjecati i umjetna inteligencija. No, lako je reći, a teško je napraviti – dodao je, te napomenuo da je prije društvo trebalo nekolicinu izvanrednih ljudi, a danas treba sve. Tu se, naravno, postavlja i pitanje rizika od automatizacije – gubitka posla zbog robota, no što ljudi imaju više znanja i vještina, to su manje šanse od gubitka posla – rekao je. “Danas se učenike educira za zanimanja koja više neće postojati. Škole nemaju osjećaj za budućnost, već učenike educiraju za našu prošlost” – kazao je Andreas Schleicher i napomenuo kako nije dovoljno znati kemiju i fiziku, već treba razmišljati kao znanstvenik. Inovacija je spajanje točaka u veliku ideju. Moderni svijet više ne nagrađuje za ono što znaš, već za ono što možeš napraviti s tim znanjem – kazao je predavač i naveo primjere kako tehnologija pomaže u učenju: “Snaga tehnologije je u tome da može pratiti napredak učenika i učitelj koji tada može bolje znati kada krenuti dalje s gradivom. Upotreba tehnologije za učenike s poteškoćama daje im supermoći. Možemo pratiti kako različiti ljudi različito uče. Istaknuo je da se tehnologija upotrebljava kako bi ljudi dobili supersposobnosti.”

    Predavanja stranih stručnjaka se nastavljaju u četvrtak kada će Marco Neves, stručnjak za primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju, također na engleskom jeziku, govoriti o dobroj praksi uvođenja umjetne inteligencije u obrazovni sustav Portugala, te odgovoriti na pitanje kako se umjetna inteligencija može koristiti u okviru personaliziranog učenja.

    Zadnji dan konferencije rezerviran je za predavanje Fengchun Miaoa, direktora Jedinice za tehnologiju i umjetnu inteligenciju u obrazovanju u UNESCO-u. Fengchun Miao je zadužen za vođenje programa o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju, razvoju digitalnih vještina za nastavnike i učenike, otvorenim obrazovnim resursima (OER), mobilnom učenju i budućim e-školama, o čemu će biti riječi i na njegovom predavanju.

    Povodom 30 godina CARNET-a o događajima koji su obilježili povijest Hrvatske akademska i istraživačke mreže, te o planovima za budućnost, govorili su prof. dr. sc. Predrag Pale, jedan od osnivača CARNET-a, prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta od 2003. do 2009., Jasenka Gojšić, ravnateljica CARNET-a od 1998. do 2004. godine i Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a.

  • Uživajte u prikazu lektira i lajkanjem odaberite najbolju videonajavu

    19. 10. 2021.

    CARNET-ovo natjecanje za izbor najbolje lektirne videonajave „Kamera, ton, e-lektira!“ ulazi u posljednju fazu tijekom koje biramo one najbolje.

    Da učenici i dalje vole čitati lektirna djela dokazao je i veliki broj pristiglih prijava na natjecanje, ukupno njih 178. Osnovne kriterije i pravila natjecanja zadovoljilo je pak 77 videonajava, a upravo za njih ćete moći glasati na CARNET-ovom Youtube kanalu od danas, 18. listopada od 16 sati do utorka, 26. listopada 2021. godine do ponoći.

    Pozivamo sve učenike osnovnih i srednjih škola, njihove nastavhttps://www.youtube.com/channel/UC7bVARtHjmXcmk-u5BU0dmwnike te sve ljubitelje lektire i dobrog štiva da posjete CARNET-ov You Tube kanal te lajkom glasaju za videonajavu koja po njima zaslužuje pobjedu. Nagradu publike osvojit će videonajava s najviše vaših lajkova, jedna u kategoriji osnovnih i jedna u kategoriji srednjih škola.

    Podsjećamo da je cilj ovog natjecanja motivirati učenike na čitanje pa prilikom pregleda videonajava pokušajte otkriti kome je to uspjelo najviše.

    Pohvale za digitalnu kreativnost, također u dvije prethodno navedene kategorije, dodijelit će CARNET-ov Odjel za podršku obrazovanju.

    Pobjednici natjecanja bit će proglašeni na 23. CARNET-ovoj konferenciji za korisnike CUC 2021 koja će se pod nazivom “Nove prilike!” održati od 27. do 29. listopada 2021. godine u Šibeniku.

  • Edutorij nedostupan sat vremena

    8. 10. 2021.

    U ponedjeljak 11. listopada 2021. godine od 21 do 22 sata Edutorij će zbog redovitog održavanja i nadogradnje sustava biti nedostupan. Zahvaljujemo na razumijevanju.

  • CARNET webinari: Izazovi provedbe akcijskih istraživanja i e-Laboraratorij

    8. 10. 2021.

    U proteklim tjednima smo predstavili bogatstvo dostupnih e-Škole digitalnih obrazovnih sadržaja i prikazali smo praktične primjere nastavnih aktivnosti koje uključuju njihovo korištenje u odabranim predmetima: Engleski jezik, Sociologija i Politika i gospodarstvo u webinaru “e-Škole digitalni sadržaji za učenje i poučavanje u mojoj nastavi“.

    Također, odgovorili smo na najčešće postavljana pitanja vezana za MS Teams: kreiranje timova, osnovne operacije s timovima, kako osigurati i pratiti odvijanje nastave u različitim modelima nastave.

    Sljedeći tjedan pozivamo vas da ponovite osnove provedbe akcijskog istraživanja, ali i da upoznate pet zanimljivih zanimljivih digitalnih alata koji će unijeti dodatnu dozu kreativnosti i obogatiti izvođenje online i mješovitom modelu nastave.

    Webinar: Izazovi provedbe akcijskih istraživanja u školi

    U utorak, 12. listopada 2021. godine, u 13 sati nastavljamo edukaciju korisnika s četvrtim webinarom u nizu pod nazivom „Izazovi provedbe akcijskih istraživanja u školi“.

    Upoznati se s metodologijom akcijskog istraživanja, ali niste se sami još usudili provesti svoje ili koordinirati provedbu istraživanja u školi? Ovo je webinar u kojem ćete ponoviti osnove provedbe akcijskog istraživanja, upoznati se s dosadašnjim primjerima provedenih istraživanja vezano za digitalne tehnologije u Hrvatskoj i vidjeti koji su najčešći izazovi u provedbi akcijskih istraživanja u školi.

    Pridružite se webinaru i upoznajte se dublje s metodologijom akcijskog istraživanja, kako je izgledala provedba akcijskih istraživanja na CARNET-ovom projektu Škole 2.0, za vrijeme nastave na daljinu tijekom proljeća 2020. godine i koje sve prepreke postoje u provedbi kvalitetnog akcijskog istraživanja, a što su sve (provjereni) recepti za uspješnu provedbu. Webinar je namijenjen ravnateljicama i ravnateljima, učiteljicama i učiteljima, nastavnicama i nastavnicima i stručnoj službi škole.

    Svi zainteresirani za sudjelovanje na webinaru trebaju:

    1. Prijaviti se putem aplikacije , najkasnije do početka webinara.
    2. Na dan održavanja webinara, prijaviti se u MS Teamse sa svojim elektroničkim identitetom u sustavu AAI@EduHr i potom pristupiti webinaru putem Microsoft Teams live events alata.

    Webinar: Pet digitalnih alata s e-Laboratorija za inovativnu nastavu

    U srijedu, 13. listopada 2021. godine, u 13 sati nastavljamo edukaciju korisnika s petim webinarom u nizu pod nazivom “ Pet digitalnih alata s e-Laboratorija za inovativnu nastavu“.

    e-Laboratorij portal je gdje korisnici mogu saznati sve informacije o alatima, sustavima i aplikacijama za uporabu na području e-učenja. Portal e-Laboratorij bavi se istraživanjem, testiranjem i odabirom dostupnih digitalnih alata za korištenje u nastavi i drugim procesima koji se održavaju u školi (izvannastavne aktivnosti, stručno usavršavanje nastavnika, određena područja poslovanja škole itd.). Kao takav, prava riznica digitalnih alata koja vam stoji na raspolaganju za istraživanje i otkrivanje vrijednih alata koji vam uvelike mogu doprinijeti u izvođenju nastave, ali i u brojnim drugim prilikama.

    Kako bismo vam malo olakšali pronalazak zanimljivih alata, naš voditelj i urednik portala e-Laboratorij izabrao je za vas pet zanimljivih alata koji će vam obogati izvođenje nastave i unijeti dozu inovativnosti. Stoga, ne propustite priliku čuti nešto o e-Laboratoriju, ali i o alatima koje smo izabrali za vas.

    Svi zainteresirani za sudjelovanje na webinaru trebaju:

    1. Prijaviti se putem aplikacije EMA, najkasnije do početka webinara.
    2. Na dan održavanja webinara, prijaviti se u MS Teamse sa svojim elektroničkim identitetom u sustavu AAI@EduHr i potom pristupiti webinaru putem Microsoft Teams live events alata.

    Nakon prijave u MS Teamse sa svojim elektroničkim identitetom i sudjelovanjem u webinaru, sudionici ostvaruju pravo na potvrdu o sudjelovanju.

    Na portalu CARNET Meduza možete pogledati kratku videouputu za prijavu u MS Teams/MS Live Event/Web.

    Ako ste propustili prethodne webinare, snimke možete pogledati na CARNET Meduza.

  • Nova serija CARNET-ovih webinara za učitelje i nastavnike

    28. 9. 2021.

    U potrazi ste za informacijama kako osigurati i pratiti odvijanje nastave u različitim modelima nastave? Niste sigurni kako kreirati timove ili trebate li ih brisati timove na kraju školske godine? Zanimaju vas osnovne operacije s timovima Zanima vas osnovno uređivanje timova – dodavanje članova, dodavanje vlasnika tima? Poslušajte nas u četvrtak, 7. listopada 2021. godine, na webinaru „MS Teams - priprema, pozor, timovi su tus početkom u 13 sati.

    U webinaru „Izazovi provedbe akcijskih istraživanja u školi“ ćete ponoviti osnove provedbe akcijskog istraživanja i vidjeti koji su najčešći izazovi u provedbi akcijskih istraživanja u školi. Webinar je namijenjen ravnateljicama i ravnateljima, učiteljicama i učiteljima, nastavnicama i nastavnicima i stručnoj službi škole. Ne propustite utorak, 12. listopada 2021. godine.

    U ovom ciklusu ćemo predstaviti i e-Laboratorij, mjesto na kojem možete saznati sve informacije o alatima, sustavima i aplikacijama za uporabu na području e-učenja. Ne propustite četvrtak, 14. listopada i webinar „Pet digitalnih alata s e-Laboratorija za inovativnu nastavu“.

    Želite li učinkovitiju komunikaciju s učenicima i ostalim nastavnicima i stručnim suradnicima? Poslušajte naše prijedloge za primjenu digitalnih alata putem kojih se učenicima mogu pružiti učinkovite informacije o njihovom radu. Ne propustite utorak, 19. listopada i webinar „Dvosmjerna komunikacija u virtualnom okruženju“.

    Potičemo vas i da svoje vrijeme uložite u praćenje webinara “Informativno o implementiranoj mrežnoj infrastrukturi“ jer će se predstaviti aktualnosti i do sada odrađene aktivnosti koje se vežu uz unapređenje mrežne infrastrukture na školama. Ovaj webinar se održava u četvrtak, 21. listopada s početkom u 13 sati, a namijenjen upravo nastavnicima i ravnateljima. Nadamo se da ćete upravo na ovom webinaru pronaći odgovore na pitanja koja vas zanimaju već duže vrijeme, a niste znali kome ih uputiti.

    U nastavku donosimo i digitalne sadržaje za Hrvatski jezik s kojima se nadamo da će vaša kreativnost dodatno zasjati. Webinar „Podržite kreativnu nastavu multimedijskim i interaktivnim sadržajima za Hrvatski jezik“ održat će se u četvrtak, 4. studenoga, s početkom u 13 sati. Nastojat ćemo pomoći da u nastavnim aktivnostima primijenite kvalitetne i pouzdane digitalne sadržaje i svojim učenicima omogućite aktivno učenje.

    Nakon listopada kada se obilježava i Europski mjesec kibernetičke sigurnosti, uz CERT-ovu kampanju Veliki hrvatski naivci, pozivamo Vas da i u studenom nastavite dobru praksu i dodatno uronite u zemlju društvenih mreža i virtualnog identiteta. U utorak, 9. studenoga, saznajte tajne sigurnog korištenja društvenih mreža u webinaru „Alisa u zemlji TikToka (Sigurnost na društvenim mrežama)“. I dodatno u utorak, 16. studenoga, pozivamo vas da dodatno pokrenete proces promišljanja o vašem digitalnom tragu u webinaru „Daj pet za netiket“ zajedno s „Tragom u beskraju“. Nakon zanimljivih i nadasve korisnih tema, vjerujemo da ćete uspjeti pokazati učenicima kako digitalni trag može biti saveznik u njihovom odgojno-obrazovnom putu.

    I za željne dodatnog motiviranja učenika organiziramo i webinar „Učimo kroz igru“ gdje ćemo prikazati primjenu alata Puzzel. Za korištenje alata nije potrebno imati predznanje, već samo dobru volju i dozu kreativnosti. Različite vrste edukativnih igara i zagonetki koji su dio ovog alata omogućava njegovu primjenu u svim područjima i oblicima nastave. Pratite nas u četvrtak, 11. studenoga u 10 sati.

    Ako niste zbog ostalih obveza stigli pogledati webinar, ne brinite, snimke će biti dostupne na CARNET Meduzi, a svakako vas pozivamo da pogledate i mrežnu stranicu Nastava na daljinu jer smo na jednom mjestu saželi najbitnije informacije o proteklim webinarima ali i drugim korisnim temama.

  • Uskoro započinju radionice za unaprjeđenje digitalnih kompetencija učitelja i nastavnika u 1321 školi u Hrvatskoj

    17. 9. 2021.

    Cjelodnevnom radionicom za osposobljavanje predavača započeo je Program obrazovanja za unaprjeđenje digitalnih kompetencija odgojno-obrazovnih radnika u sklopu druge faze programa “e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola za 21. stoljeće”.

    Radionice iz Programa obrazovanja osmišljene su tako da obuhvaćaju niz različitih sadržaja, od kojih je većina sadržaja tematski osmišljena za učitelje i nastavnike, a dio je specifično osmišljen za ravnatelje. Riječ je o ukupno 5244 radionica koje će se održavati uživo u svim školama u Hrvatskoj s ciljem razvoja digitalnih kompetencija odgojno – obrazovnih radnika potrebnih za svakodnevni rad u školskom okruženju.

    Provedba radionica započet će krajem rujna, a obuhvatit će 26 obrazovnih sadržaja, pomoću kojih će nastavnici i učitelji moći saznati više o primjeni digitalne tehnologije kao podrške u praćenju i vrednovanju rada učenika, uključivom i pristupačnom obrazovanju, te kolaboraciji i komunikaciji u nastavnom i poslovnom procesu. Ujedno će imati priliku upoznati se sa sigurnosnim aspektom korištenja digitalne tehnologije te naučiti kako osmisliti digitalne obrazovne sadržaje za učenje i poučavanje i primijeniti ih u svojem nastavnom satu.

    Na osposobljavanju su sudjelovali brojni vanjski stručnjaci koji će imati ulogu predavača u školama te predstavnici CARNET-a i Školske knjige kao izvršitelja usluge za organizaciju i provedbu radionica u sklopu projekta e-Škole.

    Tom prigodom, ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz, svim okupljenim stručnjacima zaželio je uspješan rad, kako sada na osposobljavanju tako i u održavanju budućih radionica sa željom ostvarivanja zacrtanih ciljeva i pozitivne povratne informacije od svih naših korisnika.

    Pozdravnim riječima obratila se i izvršna direktorica Školske knjige Matilda Bulić koja je svim polaznicima zaželjela puno uspjeha u budućem radu.

    Polaznicima osposobljavanja predstavljen je projekt e-Škole te aktivnosti koje će se provoditi u sklopu Programa obrazovanja, a upoznali su se i s konceptom digitalnih kompetencija.

    U sklopu Programa obrazovanja, svi odgojno-obrazovni radnici će osim navedenih radionica, imati priliku pohađati i radionice u virtualnom obliku te organizirane oblike online učenja – e-tečajeve i webinare, ali i obrazovati se kroz video-lekcije i EduBliceve kao objekte samostalnog mikroučenja.

    Više o tome pročitajte na mrežnim stranicama programa e-Škole.

  • Ciklus online radionica na temu informacijske pismenosti

    12. 8. 2021.

    Goethe-Institut u suradnji s organizacijom Tactical Tech organizira ciklus online-radionica na temu informacijske pismenosti. Radionice su namijenjene knjižničarima i knjižničarkama u narodnim i školskim knjižnicama, a vodi ih Maja Lesinger iz Gradske knjižnice Prelog

    Radni jezik je hrvatski i radi se s materijalima koji su nastali kao dio projekta Data Detox Kit, a bave se različitim aspektima podataka i privatnosti, prvenstveno u odnosu na svakodnevni život.

    Cilj ovog ciklusa je predstaviti radionice i materijale sudionicima i sudionicama te ih osposobiti za njihovo korištenje u radu s drugim kolegicama i kolegama u struci (train-the-trainers) ili s drugim ciljnim skupinama.

    Sastavni dio spomenutog projekta je i Data Detox komplet osmišljen za The Glass Room u Londonu, interaktivnu izložbu koja u fokusu ima globalni dijalog o podacima i privatnosti. Komplet u obje svoje verzije, digitalnoj i tiskanoj, korisnicima nudi jednostavne savjete i tehnike kojima mogu kontrolirati svoju digitalnu privatnost. Besplatno je na raspolaganju na 35 jezika. Goethe-Institut je u suradnji s Tactical Techom osigurao prijevod Data Detox kompleta na hrvatski jezik i stavit će svakom zainteresiranom sudioniku i sudionici radionice na raspolaganje određen broj tiskanih primjeraka.

    Detaljnije informacije, način prijave i datume radionica možete pronaći na mrežnim stranicama Goethe Instituta Kroatien.

  • Anketa o knjižničarskim kompetencijama

    20. 7. 2021.

    Pozivaju se zainteresirani na anketu Komisije za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje Hrvatskoga knjižničarskog društva, a kojom se želi steći uvid u poslove na kojima hrvatski knjižničari rade te kako knjižničari procjenjuju svoje kompetencije za obavljanje tih poslova.

    Anketa je namijenjena knjižničarima iz svih vrsta knjižnica te svih razina stručnih zvanja iz knjižničarske struke.

    Svrha ankete je ispitati u kojim segmentima postoji potreba za razvojem obrazovanja, dodatnim obrazovanjem te usavršavanjem znanja i vještina knjižničara u Hrvatskoj. Poseban dio ankete odnosi se na promjene i krizu uzrokovanu bolesti COVID-19.

    Anketa je potpuno anonimna, a prikupljeni rezultati koristit će se isključivo u istraživačke svrhe. Rezultati istraživanja bit će objavljeni javno na mrežnim stranicama Hrvatskoga knjižničarskog društva.

    Anketu možete ispuniti ovdje.

    Anketa ostaje otvorena do 10. 9. 2021. godine. Iako je anketa prvenstveno upućena članovima Hrvatskog knjižničarskog društva, mogu ju ispuniti svi knjižničari, neovisno o članstvu u nacionalnoj strukovnoj udruzi. Poveznicu na anketu slobodno podijelite sa svojim kolegama.

    Sva pitanja mogu se uputiti Jasenki Pleško, predsjednici Komisije za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje na e-adresu jasenka.plesko@kgz.hr.

  • Otežan rad sustava

    29. 6. 2021.

    Poštovani korisnici Edutorija,

    svjesni smo da u posljednje vrijeme sustav radi otežano pa intenzivno radimo na otklanjanju problema.

    Molimo vas za razumijevanje i ispričavamo se zbog neugodnosti koje vam ovi problemi uzrokuju.

  • Nadogradnja Edutorija

    17. 6. 2021.

    Obavještavamo korisnike Edutorija da će sustav Edutorij biti nedostupan u ponedjeljak 21. lipnja od 9 do 13 sati zbog nadogradnje sustava. Zahvaljujemo korisnicima na razumijevanju.

  • Utjecaj COVID-19 na visoko obrazovanje: Pregled novih podataka

    7. 6. 2021.

    Mreža stručnjaka za socijalnu dimenziju obrazovanja (NESET) Europske komisije objavila je analitičko izvješće Utjecaj COVID-19 na visoko obrazovanje: pregled novih podataka.

    Autori izvješća su Thomas Farnell, Ninoslav Šćukanec Schmidt i Ana Skledar Matijević iz Instituta za razvoj obrazovanja, a izvješće daje sintezu novih podataka koji proizlaze iz 64 ankete, članka i izvješća o utjecaju pandemije COVID-19 na visokoškolsku nastavu, obrazovne nejednakosti i studentsku mobilnost. Izvješće završava preporukama za javne politike i aktivnosti koje bi trebalo provesti na razini sustava visokog obrazovanja i samih visokih učilišta. Sažetak ove publikacije dostupan je na engleskom jeziku na sljedećoj poveznici.

    Analitičko izvješće mreže NESET bavi se trenutnim utjecajem pandemije COVID-19 na visoko obrazovanje, ali i njezinim mogućim srednjoročnim utjecajem (do 2025). Zaključuje se da bi trebalo provesti sljedeće aktivnosti na razini sustava visokog obrazovanja (od strane transnacionalnih, nacionalnih i regionalnih vlasti), kako bi se odgovorilo na izazove koje predstavlja COVID-19:

    • Pružiti podršku visokim učilištima pri unapređivanju i prilagodbi studijskih programa online nastavi, kao i pri osiguravanju potrebne infrastrukture
    • Postaviti sustavna rješenja za pružanje daljnje podrške pristupu, nastavku i dovršetku obrazovanja podzastupljenim, ranjivim i marginaliziranim skupinama u visokom obrazovanju.
    • Poticati međunarodnu suradnju u visokom obrazovanju preusmjeravanjem sredstava koja su prvotno bila namijenjena fizičkoj mobilnosti u nova rješenja, kao što su npr. strategije „internacionalizacije od kuće“ i kvalitetne virtualne mobilnosti.

    Izvješće predlaže i aktivnosti koje bi se trebale provoditi na razini visokih učilišta (od strane vodstva, nastavnika i studentskih službi):

    • Pružiti podršku i akademskom osoblju i studentima kako bi se bolje prilagodili nastavi u online okruženju: osigurati više fleksibilnosti kako bi se studentima omogućilo da uspješno dostignu ishode učenja.
    • Pružiti dodatnu akademsku, psihološku i financijsku podršku ranjivim skupinama studenata kako bi se spriječio gubitak interesa i odustajanje od studija.
    • Provoditi mjere podrške za međunarodne studente kako bi im se osigurala dostupnost adekvatne akademske i psihološke podrške te jednak pristup alatima za online učenje tijekom nastave.

    Sažeci izvješća dostupni su na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na sljedećoj mrežnoj stranici.

    Za više informacija o izvješću, molimo obratite se Institutu za razvoj obrazovanja putem e-adrese iro@iro.hr

  • Otvorene su prijave radova na CUC 2021: Nove prilike

    26. 5. 2021.

    CARNET-ova konferencija za korisnike pod nazivom „CUC 2021: Nove prilike” održat će se od 27. do 29. listopada u Šibeniku u hibridnom formatu.

    Drugim riječima, autori i sudionici će moći prisustvovati uživo ili putem platforme za virtualne konferencije. Fizički dio konferencije bit će organiziran u skladu s epidemiološkim prilikama i preporukama Stožera civilne zaštite RH.

    Ovogodišnja CARNET-ova konferencija za korisnike obrađuje tri teme:

    • Tehnologija na rubu obrazovanja
    • Hibridno i fleksibilno obrazovanje
    • Održivi razvoj – tehnologija u službi zelene škole

    Pozivamo korisnike da s nama podijele svoju viziju i iskustva s visokim tehnologijama i umjetnom inteligencijom u temi “Tehnologija na rubu obrazovanja”, kroz neku od sljedećih podtema:

    • korištenje najnovijih tehnologija u školama – blockchain, mbotovi, VR, dronovi, roboti i dalje od toga
    • kako pripremiti učitelje za poučavanje s/za AI
    • stvaranje umjetne inteligencije (kako ja kao učitelj mogu pripremiti učenike da stvaraju umjetnu inteligenciju u budućnosti)
    • umjetna inteligencija u vrednovanju.

    Pokažite nam gdje nas vodi i što možemo očekivati od hibridnog i fleksibilnog obrazovanja kroz aspekte:

    • trendovi u poučavanju i učenju
    • lekcije iz pandemije – nove prilike?
    • kako motivirati buduće generacije učenika i studenata
    • obrazovanje usmjereno na učenike u online i hibridnom obrazovanju
    • učitelji novoga doba – digitalni nomadi?
    • interaktivna učionica u online i hibridnom obrazovanju.

    Svoja iskustva upotrebe tehnologije za dobrobit društva i okoliša podijelite u temi “Održivi razvoj – tehnologija u službi zelene škole” s podtemama:

    • primjena tehnologija za zeleni i održivi razvoj u školi – npr. škole meteorolozi, primjeri dobre prakse
    • odgovorno iskorištavanje tehnologije
    • škole – proizvođači energije?
    • mreže “zelenih” škola
    • održivost i tehnologija u međupredmetnim temama
    • održivi razvoj i Uporaba IKT-a – iskustva iz nastave i šire.

    Prijedloge možete obraditi kroz interaktivno izlaganje, konferencijski rad ili radionicu. Upute za svaki format pogledajte u Pozivu za autore na službenim mrežnim stranicama konferencije.

    Na istoj poveznici nalazi se i prijavni obrazac putem kojeg možete učitati svoje prijedloge. Prijave se zatvaraju 20. lipnja 2021. godine.

  • Održan deseti Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest

    11. 5. 2021.

    Digitalno objedinjavanje građe i podataka, izgradnja suradničkih sustava te promocija i daljnji razvoj digitalizacije građe u RH, bili su središnja tema desetog Festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-festa.

    Festival je u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održan 6. i 7. svibnja 2021. godine u online okruženju.

    D-fest su u četvrtak 6. svibnja prigodnim obraćanjima otvorili državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

    Festival je u svojem obljetničkom izdanju ponovno uspostavio prostor za druženje, učenje, raspravu i razmjenu ideja povezanih s aktualnim temama u području digitalizacije, uz prisjećanje na početke skupa pokrenutog 2011. godine, upravo s ciljem učenja i dijeljenja znanja u području digitalizacije građe baštinskih ustanova.

    Prvi dan Festivala bavio se pregledom dvaju desetljeća rada na normativnim i strukturalnim pretpostavkama za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice te trideset godina provedbe projekata digitalizacije građe u Hrvatskoj, a dan je i pregled aktivnosti prve godine projekta e-kultura – Digitalizacija kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i partnerskih ustanova. Održana su i izlaganja na temu digitalnog objedinjavanja i promoviranja digitalnih zbirki te su predstavljeni konkretni projekti i sustavi.

    Drugi dan Festivala razmatrao je pitanja odnosa digitalizacije i novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a predstavljeni su i projekti u kojima je uređivanje pravnih odnosa s autorima bilo važno za njihovu provedbu. Aktualna je bila i tema digitalne humanistike u predavanjima o korištenju građe za provedbu istraživanja i interpretaciju baštine te su predstavljeni projekti kojima je cilj zaštita i dostupnost građe za edukacije i za širu javnost.

    Na Festivalu su predstavljene čak četiri nove virtualne izložbe.

    Detaljnije informacije o temama zastupljenim na ovogodišnjem Festivalu potražite u Programskoj knjižniciFestivala te u prezentacijama ovogodišnjih izlagača koje su dostupne na poveznici Program.

  • Dan hrvatske knjige u Godini čitanja

    29. 4. 2021.

    Dan hrvatske knjige simbolična je prilika za okupljanje oko Judite, kapitalnog nacionalnog teksta kojeg je Marko Marulić završio, kako je zapisao “na dvadeset i dva dni miseca aprila, u Splitu gradu” 1501. godine.

    Titulu oca hrvatske književnosti Marulić je zaslužio nadahnut biblijskom pričom ‘u versih harvacki složenu’ o hrabrosti i domoljublju Judite kako bi svoj narod ohrabrio i motivirao u otporu tadašnjem neprijatelju.

    Taj prvi umjetnički ep spjevan na hrvatskome jeziku, ne podsjeća nas danas samo na nacionalnu povijest opstanka u raznim izazovima. U Godini čitanja, Judita nas alegorijski upućuje i na otpornost knjige koja je preživjela mnoštvo novih i „naprednijih“ tehnologija. Marulićevi hrvatski stihovi Judite, za nas su danas i metafora književnosti, stotine tisuća paralelnih svjetova koje ta umjetnost riječi budi u čitateljima i daje potrebno duhovno utočište od svih suvremenih opasnosti, potresa, pandemije i raznih vrsta izolacije.

    Proglasivši 2021. Godinom čitanja, Vlada Republike Hrvatske upravo na Dan hrvatske knjige i nastavkom u Noći knjige, intenzivira nacionalnu kampanju promicanja kulture čitanja i poticanja navika čitanja među građanima svih dobi te široku dostupnost kulturnim i umjetničkim sadržajima vezanim uz književnost.

  • Otvorene prijave za sudjelovanje na Desetome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata

    20. 4. 2021.

    Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održat će se virtualno 6. i 7. svibnja 2021. godine.

    U bogatome i raznovrsnome programu u kojem sudjeluju domaći i inozemni stručnjaci saznat ćete novosti iz područja digitalizacije građe u knjižnicama i ostalim baštinskim ustanovama, dobiti uvid u najnovije digitalizacijske projekte te imati priliku poslušati zanimljiva obljetnička izlaganja kojima se daje uvid u normativni okvir koji određuje razvoj područja digitalizacije i izgradnje digitalnih zbirki u Republici Hrvatskoj kao i pregled devet dosad održanih festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata koji su sustavno pratili, promicali i podupirali razvoj digitalizacije.

    Zanimljiv program u kojem ćete pronaći predavanja o temama digitalnoga objedinjavanja, predstavljanja digitalnih zbirki i njihove kreativne nadgradnje te nizu drugih tema koje su sadržane u dvama danima izlaganja kao i u posterskome bloku izlaganja dostupan je na mrežnim stranicama Festivala. Prijaviti se možete preko poveznice.

  • Scenariji poučavanja u Edutoriju

    1. 4. 2021.

    Ovog vas puta podsjećamo na još jedan izuzetno vrijedan sadržaj predstavljen u Edutoriju. Riječ je o scenarijima poučavanja razvijenim u sklopu pilot projekta "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola". Tos u materijali koji nastavnicima pružaju pomoć u pronalaženju ideja za pripremu nastave uz IKT i suvremene metode poučavanja. Uz njih nastavnici mogu istražiti mogućnosti koje im pruža IKT u cilju postizanja ishoda učenja i zadovoljavanja obrazovnih potreba svojih učenika.

    Svaki od scenarija kroz opise nastavnih aktivnosti predlaže niz inovativnih ideja za provedbu specifičnih nastavnih tema na način da predlaže suvremenu pedagošku metodu (npr. obrnuta učionica, istraživačko učenje, timski rad, igrifikacija i sl.) te prikladnu tehnologiju, digitalni nastavni materijali ili digitalni alat za provedbu aktivnosti.

    Svi scenariji poučavanja obuhvaćaju tri razine (početnu, srednju i naprednu) kako bi bili što prikladniji za nastavnike, odnosno kako bi odgovarali razini njihove digitalne kompetencije.

  • Korištenje knjižnica tijekom epidemije

    17. 3. 2021.

    Radi sigurnog korištenja knjižnica, Knjižnice grada Zagreba donijele su više odluka u skladu s epidemiološkim preporukama Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu u cilju sprječavanja širenja zaraze koronavirusom.

    • Prilikom dolaska u knjižnicu obavezno je korištenje maske za lice preko usta i nosa
    • Korisnici obvezno dezinficiraju ruke prilikom ulaska u knjižnicu
    • Broj osoba u zatvorenom prostoru ograničen je prema kvadraturi. Nakon izlaska jedne osobe, u prostor može ući iduća
    • Moguće je kretanje korisnika po prostoru slobodnog pristupa knjižnice uz obavezno poštivanje razmaka od dva metra i što kraće zadržavanje u prostoru
    • Usluge čitaonica i korištenja interneta mogu koristiti isključivo članovi Knjižnica grada Zagreba
    • U prostoru čitaonice/knjižnice prilikom čitanja dnevnog i tjednog tiska članovi se smiju zadržavati najviše jedan sat
    • Članove i korisnike se upućuje na korištenje online rezervacija i provjera statusa kako bi ih željena građa čekala prilikom dolaska u knjižnicu
    • Broj knjiga koji se može posuditi povećan je s tri na pet knjiga odjednom.

    Prije dolaska provjerite radno vrijeme pojedine knjižnice jer se zbog epidemioloških prilika ono može mijenjati!

  • Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige

    5. 3. 2021.

    Ukupno će se 18 hrvatskih književnih naslova natjecati za titulu najljepše oblikovanih knjiga svijeta međunarodnog sajma knjiga u Leipzigu, odabranih među rekordnih 210 izdanja prijavljenih na natječaj Hrvatska lijepa knjiga 2020. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

    Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zaključila je natječaj Hrvatska lijepa knjiga za 2020. godinu, koji je raspisala na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj “Best Book Design from all over the World” te za izložbu Book Art International.

    Sajam u Leipzigu zbog epidemiološke situacije ove se godine neće održati, no natječaj “Best Book Design from all over the World” bit će upriličen te će međunarodni ocjenjivački sud odabrati najljepše oblikovane knjige svijeta, za što će se natjecati i knjige hrvatskih nakladnika.

    Na ovogodišnji je natječaj pristiglo rekordnih 210 izdanja, a ocjenjivački sud, u čijemu su sastavu bili akademski slikar – grafičar i akademski snimatelj Luka Gusić, akademski slikar – grafičar Danijel Srdarev, izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević te viša kustosica Maja Karić, djelatnica Grafičke zbirke NSK, izabrao ih je 18.

    Za titulu najljepše oblikovane knjige svijeta natjecat će se, tako, romani “Sinovi, kćeri” Ivane Bodrožić (Corto Literary d.o.o, Hermes naklada, dizajn/grafičko oblikovanje/Ilustracije: Ivana Pamuković) i “Vošicki” Marka Gregura (Hena com, dizajn/grafičko oblikovanje/Ilustracije: Jasna Goreta), te zbirke poezije “Cetinjski rukopis” Branka Čegeca (Meandar media, dizajn/grafičko oblikovanje: Božidarka Brnas) i “Divlje i tvoje” Olje Savičević Ivančević (Fraktura, dizajn/grafičko oblikovanje/Ilustracije: Danijel Žeželj), kao i knjige “Heimweh / Domotužje” Hermana Hessea (Školska knjiga, dizajn/grafičko oblikovanje: Danijela Karlica-Žilić) i “Dalma od tisuću kamenčića” Silvije Šesto (Semafora, dizajn/grafičko oblikovanje: Nina Ivanović).

    Odabrane su i po dvije knjige Umjetničke organizacije Oaza, “Kućni duhovi” Dubravke Ugrešić (dizajn/grafičko oblikovanje: Ivana Borovnjak) i “Mama, mogu sama!” Dine Pešuta (dizajn/grafičko oblikovanje: Nina Bačun i Roberta Bratović), Sandorfa – “Glasgow” Thanosa Gogosa (dizajn/grafičko oblikovanje: Nikša Eršek) i “Nasmijati psa i sedam novih priča” Olje Savičević Ivančević (dizajn/grafičko oblikovanje: Nikša Eršek), te Malih zvona, “Muha u ateljeu Ivana Kožarića” Sanje Lovrenčić (Mala zvona i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, dizajn/grafičko oblikovanje: Ivana Čukelj i Korina Zbukvić) i “Svjetlana i sni o letu” Dominika Vukovića (dizajn/grafičko oblikovanje: Ivana Čukelj i Korina Zbukvić).

    Najljepšima u 2020. ocijenjena su i izdanja “ARS ET VIRTUS. Croatia-Hungary: 800 years of shared cultural heritage” Marine Bagarić, Dragana Damjanovića i Petre Vugrinec (Galerija Klovićevi dvori, dizajn/grafičko oblikovanje: Studio Bilić_Müller), “MADE IN: Crafts and Design Narratives”, (OAZA, MUO, MAO, Nova Iskra, Mikser, Werkraum Bregenzerwald, dizajn/grafičko oblikovanje: Ivana Borovnjak, Ana Marija Poljanec), “The Collegiate Church of St Blaise in Dubrovnik” grupe autora (ArTresor naklada, Dubrovačka biskupija, Zborna crkva sv. Vlaha, Institut za povijest umjetnosti, dizajn/grafičko oblikovanje: Franjo Kiš), “Predi predi hći moja, Vodič za djecu” Mirjane Margetić (Etnografski muzej Istre/Museo etnograico dell’Istria, dizajn/grafičko oblikovanje: Tina Erman Popović – Lastik studio), “Sinagoge – Studije o arhitekturi sinagoga u Hrvatskoj / Studies on the architecture of synagogues in Croatia” Zlatka Karača (UPI-2M PLUS, Arhitektonski fakultet Zagreb, dizajn/grafičko oblikovanje: Nedeljko Špoljar) i “Slikar u kazalištu – Zlatko Kauzlarić Atač” Martine Petranović (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – HAZU, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti – ULUPUH, dizajn/grafičko oblikovanje: Mario Aničić).

    Nakon međunarodnog natječaja “Best Book Design from all over the World” i izlaganja na sajmu u Frankfurtu u okviru izložbe Book Art International, odabrane knjige postat će dio fonda Njemačkog muzeja za knjigu i pismo (Deutsches Buch- und Schriftmuseum) u Leipzigu, koji djeluje u sklopu Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

  • Završeno deseto pobiranje hrvatske nacionalne internetske domene

    10. 2. 2021.

    Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce) od 22. prosinca 2020. do 7. siječnja 2021. godine provela je deseto pobiranje (harvestiranje) hrvatske nacionalne internetske domene. Prikupljeni su i pohranjeni javno dostupni sadržaji svih mrežnih sjedišta na vršnoj .hr domeni, uključujući from.hr i com.hr.

    Uspješno je obrađeno 180 379 532 upita i pobiranjem preuzeto 19 TB sadržaja spremljenoga u format WARC. Datoteke u ovome formatu komprimirane su te zauzimaju 11 TB diskovnoga prostora.

    Korišten je popis aktivnih domena koji je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavila služba Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNET) za upravljanje nacionalnom domenom Republike Hrvatske, a pobiranje je provedeno pomoću alata otvorenoga koda Heritrix. Robot koji je provodio pobiranje dolazi s IP adrese 61.53.3.11 i predstavljao se kao Mozilla/5.0 (compatible; heritrix/3.4.x; + https://haw.nsk.hr/cesta-pitanja/).

    Sadržaji prikupljeni desetim pobiranjem hrvatske nacionalne internetske domene su dostupni na stranicama Hrvatskoga arhiva weba, na kojima se mogu pregledavati i sadržaji pohranjeni u prethodnih devet pobiranja, tematske zbirke, kao i sadržaji prikupljeni selektivnim pobiranjima.

  • Objavljeni novi CARNET-ovi e-Škole digitalni sadržaji

    21. 1. 2021.

    Da neki predmeti poput fizike i matematike ne moraju uvijek biti teški i nerazumljivi dokazuju e-Škole digitalni sadržaji. Izrađeni su kako bi učenicima i nastavnicima olakšali učenje i poučavanje te ga učinili zanimljivijim i kreativnijim.

    E-Škole digitalni sadržaji za učenje i poučavanje razvijeni su u sklopu CARNET-ovog programa “e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće“. Oni su besplatni i dostupni svima – učenicima i nastavnicima, roditeljima i drugim zainteresiranim korisnicima, a nalaze se u Edutoriju.

    Iako se mogu koristiti kao dopuna učioničkoj nastavi, idealni su i za uspješnu organizaciju te provođenje nastave na daljinu u novim okolnostima, kao i učenje kod kuće. Nastavnicima pomažu u pripremi i provedbi inovativnih nastavnih aktivnosti. Učenicima omogućavaju učenje na lagan i zabavan način potičući ih na istraživanje, samostalno zaključivanje i povezivanje nastavnog gradiva sa svakodnevnim životnim situacijama dok roditelji uz pomoć digitalnih sadržaja lakše mogu motivirati djecu na učenje i pomoći im pri savladavanju gradiva izvan učionice.

    e-Škole DOS-ovi za lakše savladavanje nastavnog gradiva za učenike viših razreda osnovne škole i opće gimnazije

    Za učenje 15 različitih nastavnih predmeta, od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda opće gimnazije, učenicima je dostupno 47 e-Škole DOS-ova – digitalnih obrazovnih sadržaja koji omogućavaju samostalno učenje i samoprovjeru znanja kod kuće, ali se mogu koristiti i uz podršku učitelja ili nastavnika na nastavnom satu. Do kraja programa e-Škole planira se izraditi njih sveukupno 90.

    e-Škole DOS-ovi sadrže interaktivne i multimedijalne elemente, a njihova dodatna prednost je što se mogu koristiti u punom opsegu, za cijeli predmet i razred, ali i u manjim samostalnim dijelovima, odnosno modulima. Moduli su podijeljeni na još manje logičke cjeline – jedinice. Tako koncipiran DOS ostavlja slobodu učenicima i nastavnicima da ga koriste na različite maštovite načine omogućujući im da odaberu dio sadržaja koji prati gradivo ili im je pak najzanimljiviji.

    Nastavno gradivo je tako u e-Škole DOS-u prikazano sustavno i didaktički primjereno, na učeniku razumljiv način s naglaskom na multimediju, interakcije, simulacije i vizualizacije procesa koristeći prednosti digitalnih tehnologija.

    e-Škole scenariji poučavanja nastavnicima štede vrijeme potrebno za pripremu nastavnog sata

    E-škole scenariji poučavanja nude brojne ideje, ali i konkretne alate, poveznice i primjere dobre prakse. Oni štede vrijeme nastavnicima, koji obično sami traže dodatne i kreativne materijale za osuvremenjivanje i podizanje kvalitete svoje nastave.

    Naglasak je pri tome uvijek na ideji odnosno aktivnosti, a nastavniku i učenicima ostavlja se sloboda u njihovoj primjeni na različite i maštovite načine, kako uživo u učionici, tako i u online nastavi.

    Digitalni alati se u scenarijima poučavanja koriste svrhovito i u funkciji su ostvarivanja ishoda poučavanja nastavnog sadržaja. Osnovni je cilj scenarija poučavanja staviti učenika u središte nastavnoga procesa i potaknuti ga na aktivno sudjelovanje, kritičko razmišljanje, rješavanje problema te povezivanje nastavnog gradiva s prethodno stečenim znanjima ili doživljajima.

    Do sada je u sklopu programa e-Škole izrađeno ukupno 440 scenarija poučavanja za općeobrazovne predmete te 7 međupredmetnih tema, od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda gimnazije. Scenariji poučavanja za općeobrazovne predmete sadržajno se nadovezuju na e-Škole DOS-ove kroz ostvarivanje istih odgojno-obrazovnih ishoda te nude brojne ideje za njihovu primjenu u nastavi. Scenarije poučavanja za međupredmetne teme prate i interaktivni sadržaji. Oni su namijenjeni učenicima za samostalno ili vođeno korištenje u sklopu nastave ili samostalno korištenje kod kuće.

    Svi sadržaji digitalno pristupačni

    U izradi e-Škole digitalnih sadržaja, koji se temelje na kurikulumima nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, sudjelovali su brojni stručnjaci iz različitih područja.

    Iznimna pažnja je posvećena i digitalnoj pristupačnosti i inkluzivnosti pa su svi sadržaji izrađeni tako da ih je moguće prilagoditi učenicima s teškoćama. Korisnici mogu povećavati ili smanjivati veličinu slova, jednim klikom sav tekst prebaciti u font pogodan za osobe s disleksijom ili podesiti kontrast.

  • Kako najlakše pronaći materijal u Edutoriju?

    4. 12. 2020.

    Iako je repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja Edutorij moguće pretraživati na nekoliko različitih načina, donosimo detaljnije upute kako pronaći materijal kroz strukturu predmeta i razreda (kroz stablo nastavnog plana i programa ili predmetnog kurikuluma).

    Na stranici Svi materijali nalazi se stablo svih materijala smještenih u kategorije razreda i predmeta:

    Potrebno je odabrati kategoriju “Obrazovni sadržaji“ klikom na znak + pored tog pojma. Klikajući na isti način na znak + moguće se kretati kroz strukturu, koja prvo otvara odabir između osnovnih škola, srednjih škola, strukovnih škola, umjetničkih škola, visokih učilišta ili pak cjeloživotnog učenja:

    Nakon toga možemo odabrati razred koji nas zanima, pa predmet koji nas zanima:

    Sljedeće, na razini predmeta možemo odabrati želimo li pronaći materijal koji je vezan uz nastavni plan i program ili predmetni kurikulum, te dalje pretraživati po podkategorijama istih:

    Važno je napomenuti da se klikom na znak + krećemo dublje u strukturu, dok klikom na naziv kategorije odmah dobivamo rezultate za tu kategoriju i sve što je unutar nje. Odabirom jednog pojma i klikom na njegov naziv on mijenja svoju boju:

    Tako nam npr. klikom na pojam “osnovne škole“ sustav prikazuje popis svih materijala namijenjenih za osnovne škole i vidimo da se radi o većem broju materijala:

    Klikom na pojam dublje u strukturi, npr. na 4. razred osnovne škole, broj materijala je vidno smanjen:

    Zalazeći dublje u strukturu smanjuje se i broj dostupnih materijala i lakše pronalazimo što nas zanima, pa odabirom npr. domene “brojevi“ za predmetni kurikulum matematike za 4. razred OŠ dobili smo rezultat od 3 materijala:

    Dobivene rezultate pretraživanja možemo dodatno filtrirati po nekim metapodacima:

    te sortirati po nekom od željenih kriterija:

    Video s uputama o pretraživanju na ovaj način dostupan je na naslovnici Edutorija:

    Ono što je važno znati je da smještanje materijala u strukturu razreda i predmeta vrši autor materijala prilikom objave materijala u sustavu, i ovisno o tome koliko se potrudi detaljno smjestiti materijal toliko ga se lakše može i naći. Ukoliko je materijal npr. smješten samo u kategoriju “osnovne škole“, bit će ga moguće pronaći samo u toj kategoriji, dok u slučaju kada je materijal smješten duboko u strukturu kao što je npr. domena “brojevi“ za predmetni kurikulum matematike za 4. razred OŠ, taj materijal će biti moguće pronaći na najdubljoj razini ali i svima iznad – i na materijalima za matematiku 4. razreda OŠ, i na popisu materijala za 4. razred i na popisu materijala za OŠ. Stoga, preporučujemo svim autorima da svoje materijale smjeste što točnije u strukturu kako bi bili dohvatljiviji korisnicima!

  • Poziv za sudjelovanje na Okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama

    27. 11. 2020.

    Jubilarni, 20. Okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama u organizaciji Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskog knjižničarskog društva i Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se 10. prosinca 2020. godine pod naslovom Dva desetljeća Okruglih stolova o slobodnom pristupu informacijama.

    S obzirom na epidemiološku situaciju, Okrugli stol održat će se u mrežnom izdanju, korištenjem platforme Zoom.

    Hrvatsko je knjižničarsko društvo po uzoru na Odbor za slobodni pristup informacijama i slobodu izražavanja Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA FAIFE) 1998. godine osnovalo vlastitu Komisiju za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja. Komisija je među prve svoje zadaće uvrstila organizaciju stručnog skupa posvećenog temi slobodnog pristupa informacijama, a istu je zadaću ispunila 2001. godine, kada je održan prvi Okrugli stol.

    Njegov uspjeh potaknuo je Društvo da nastavi s njegovom organizacijom kao godišnjeg stručnog okupljanja, slijedom koje odluke je dosad održano ukupno devetnaest njegovih izdanja. Svaki je okrugli stol posvećen posebnoj temi vezanoj uz osiguranje slobodnog pristupa informacijama i slobodi izražavanja u hrvatskim knjižnicama, s ciljem utvrđivanja prepreka tom pristupu i ukazivanja na moguće načine njihova uklanjanja.

    Program 20., jubilarnog Okruglog stola ponajprije će pružiti osvrt na dosad održane skupove, a njegovi sudionici pokušat će procijeniti koliko se koncept slobodnog pristupa informacijama uspjelo udomaćiti u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici, ustanoviti koje su se prepreke njegovu ostvarenju dosad utvrdile i naglašavale, a poželjno i ublažile, je li se i u kojoj mjeri u tom kontekstu uspjelo pripremiti knjižničare za svakodnevne promjene u digitalnom okruženju u kojem djeluju te u kojem neprestano moraju održavati ravnotežu između slobodnog pristupa informacijama i očuvanja prava pojedinca na zaštitu osobnih podataka i ostalih osobnih sadržaja.

    Cilj je programa Okruglog stola utvrditi promjene u poimanju samog koncepta slobodnog pristupa informacijama koje proizlaze iz načina na koji se društvo razvijalo proteklih dvadeset godina te pokušati naznačiti kako se knjižnice i knjižničari danas mogu i trebaju odnositi prema slobodnom pristupu informacijama, osiguravanje kojeg spada u njihove temeljne zadaće.

    Prijave za sudjelovanje u programu 20. Okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama HKD-a.

  • Predstavljen projekt "Knjiga svima i svuda"

    13. 11. 2020.

    Na predstavljanju projekta "Knjiga svima i svuda", koji će od 10. do 15. studenoga 2020. godine prenijeti otkazane sajamske aktivnosti na online platformu te u knjižare diljem Hrvatske, sudjelovala je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

    S obzirom da je otkazan ovogodišnji Interliber, tradicija prvog tjedna u studenom kada se knjige kupuju po sajamskim cijenama nastavlja se projektom „Knjiga svima i svuda“ koji je osmislila Zajednica nakladnika i knjižara HGK. Projekt će se provodit putem online platforme na kojoj su zastupljeni nakladnici određenim izborom izdanja i u više od 120 knjižara u cijeloj Hrvatskoj. Pripremljen je i poseban Premium program kroz koji će birani autori predstavljati svoje aktualne naslove na trećem programu HRT-a i Youtube kanalu ZNK.

    Ministrica se osvrnula na cijeli niz mjera potpore sektoru kulture koje Ministarstvo provodi od početka pandemije s ciljem što učinkovitijeg odgovora na krizu i kako bi kulturni život ostao dostupan svima. Ministrica je, pozvavši sve da iskoriste sajamske popuste te da kupuju i daruju knjige, kako bi oplemenili svoje vrijeme i time pomogli nakladničko-knjižarskoj industriji u Hrvatskoj, podsjetila da je prvi paket mjera usvojen u razdoblju obustave svih kulturnih aktivnosti te da se mjerama obuhvatilo sve umjetnike i kulturne djelatnike koji su izgubili mogućnost svojega djelovanja. Dodala je kako se drugim paketom mjera omogućilo poticanje i ponovno pokretanje kulturnog života kao i proizvodnje i distribucije sadržaja, a pokrenuti su i novi programi potpore koji će se realizirati do kraja godine.

    Predstavivši program predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Slavko Kozina zahvalio se na potpori Ministarstvu kulture i medija i Gradu Zagrebu. Na predstavljanju projekta kratko su se obratili i predsjednik HGK Luka Burilović i zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje Katarina Milković.

    Čitatelji i kupci knjiga tijekom cijeloga tjedna imat će priliku pogledati atraktivnu i zanimljivu ponudu starijih i novih naslova po povoljnim cijenama, a posebna pozornost bit će posvećena naslovima domaćih autora. Virtualni prostor kroz stranicu ZNK i kroz pojedinačne nakladničke web knjižare bit će ispunjen ponudama knjiga, a knjižare će uživo u skladu s epidemiološkim uvjetima prilagođenim očuvanju zdravlja posjetitelja i kupaca nuditi nove naslove s popustom, ali i starije po povoljnim cijenama.

    Premium program projekta počinje u ponedjeljak, 9. studenoga na trećem programu HRT-a i Youtube kanalu Zajednice nakladnika i knjižara HGK, a gledatelji će do ponedjeljka, 16. studenoga svakodnevno imati priliku vidjeti predstavljanja i premijere najzanimljivijih naslova domaćih autora po izboru urednika Ivice Prtenjače, Sanje Baković i Krune Lokotara.

    Od ovogodišnjih noviteta međunarodnih hitova i knjiga koje su dobile važne međunarodne nagrade, a prevodili su ih naši najvrsniji prevoditelji, mogu se izdvojiti nova djela domaćih priznatih književnih imena kao što su Zoran Ferić, Ivana Bodržić, Nada Gašić, Mihaela Gašpar, Ivica Prtenjača, Jurica Pavičić…, kao i djela autora koja su ove godine već dobila važne književne nagrade kao što su zbirke poezije Monike Herceg i Eveline Rudan ili romani Ene Katarine Haler i Damira Karakaša.

    Projekt „Knjiga svima i svuda“ provodi se u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara HGK uz potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba kao suorganizatora.

  • CUC stavlja naglasak na digitalnu transformaciju i AI u obrazovanju

    3. 11. 2020.

    CARNET-ova konferencija za korisnike (CUC) pod nazivom „Izazov prihvaćen!“ održat će se 22. godinu zaredom, ovaj put u cijelosti u online formatu. Zbog trenutne situacije izazvane koronavirusom sudionici će, od 4. do 6. studenoga, pratiti bogati program putem platforme za virtualne konferencije.

    Glavne teme konferencije su „Ovo nam je škola“ i „AI u obrazovanju i obrazovanje za AI“ koje će se obraditi kroz više od 70 interaktivnih izlaganja, 39 radionica, dvije panel rasprave, nekoliko prezentacija istraživanja i okrugle stolove.

    Konferenciju će otvoriti predavanje dr. Wayne Holmesa, glavnog istraživača u inovacijskom programu za obrazovanje u britanskoj zakladi za inovacije Nesta. Na CUC-u će dr. Holmes govoriti o upotrebi umjetne inteligencije u obrazovanju te trebaju li nastavnici započeti rane rasprave sa stručnjacima i poduzetnicima na području umjetne inteligencije, a sve kako bi se osiguralo da uporaba umjetne inteligencije u učionicama bude istinski korisna i da uvijek započinje i završava učenjem.

    Prvi dan konferencije obilježit će i prezentacija provedenih i budućih aktivnosti te dosadašnjih rezultata druge faze programa e-Škole koju će održati zamjenica ravnatelja CARNET-a i voditeljica projekta, Andrijana Prskalo Maček.

    O umjetnoj inteligenciji drugi dan će govoriti dr. Markus Schatten, izvanredni profesor s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Predavanjem pod nazivom: “Hoće li roboti ukrasti moj posao? Kratka povijest umjetne inteligencije i što iz nje možemo naučiti za budućnost” pokazat će se da je ovo što doživljavamo na području AI zapravo treći val umjetne inteligencije. Tijekom predavanja pokušat će odgovoriti i na pitanja hoće li se povijest ponoviti ili ćemo ovaj puta naučiti nešto? Što bismo trebali naučiti i koja nam znanja i vještine mogu pomoći u tome da mirno dočekamo novo doba koje je na pomolu?

    Sudionici CUC-a će u okviru teme „Ovo nam je škola“ predstaviti kako su svoju nastavu prilagodili online okruženju, kako su kreirali vlastite sadržaje ili koristili online resurse, kako su surađivali i komunicirali s učenicima, studentima i kolegama, kako su vrednovali njihova postignuća te koje su izazove savladali i što treba raditi drugačije.

    Konferenciju će zaključiti pozvano predavanje Ace Momčilovića na temu „Nacionalni AI kapital – prvi rezultati globalnog istraživanja (Što trebate znati ako ste u edukacijskom sektoru?)“. U predavanju će govoriti o najvećim razlikama između zemalja i pojedinaca, kako bi razvoj AI mogao utjecati na te razlike u budućnosti te što je to nacionalni AI Capital kao koncept, je li važan, što stručnjaci misle o NAIC-u i koliko imamo vremena da reagiramo. Jedno od glavnih pitanja predavanja Ace Momčilovića je i budućnost AI projekata u obrazovnom segmentu.

    22. CARNET-ova konferencija za korisnike održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

    Više informacija pronađite na mrežnoj stranici CARNET-ove konferencije za korisnike.

  • Otvorene su prijave na 22. CARNET-ovu konferenciju za korisnike

    26. 10. 2020.

    Prijave na 22. CARNET-ovu konferenciju za korisnike CUC 2020 otvorene su u petak, 23. listopada u 20 sati i traju do 2. studenoga 2020. godine u 12 sati.

    Prijaviti se možete putem online registracijskog obrasca. Prijava na konferenciju putem online obrasca moguća je samo za jednog sudionika. Postupak prijave mora se završiti u roku od 45 minuta.

    Molimo vas da obratite pažnju na unos podataka u prijavni obrazac, jer će uneseni podaci biti korišteni za izdavanje potvrda o sudjelovanju. Molimo sve sudionike koji posjeduju valjani elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr, da ga koriste za pristup prijavnom obrascu.

    Svaki sudionik konferencije može odabrati do tri radionice koje se održavaju u različitim terminima.

    Detaljne informacije o svakoj radionici možete pronaći u programu konferencije. Molimo sudionike da obrate pozornost na tehničke preduvjete za održavanje radionica koje će odabrati. U rasporedu programa konferencije pogledajte postoji li potreba za instaliranjem dodatnog softvera ili pripremu dodatnih radnih materijala prije same radionice.

  • Novi ciklus edukacija za djelatnike knjižnica, arhiva i muzeja

    19. 10. 2020.

    Od 13. listopada 2020. započeo je novi, treći ciklus edukacije za primjenu Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima. Tema ovogodišnjeg ciklusa je implementacija Pravilnika u informacijskim sustavima.

    Kao i prošle godine, ciklus će se održati u suradnji s Centrom za stalno stručno usavršavanje knjižničara i obuhvatit će deset cjelina. Novost je da će se ove jeseni, zbog nepredvidljive epidemiološke situacije, sve cjeline održati u obliku webinara.

    Prva cjelina bit će uvod u Pravilnik, s posebnim naglaskom na njegovu primjenu u pojedinim metapodatkovnim formatima i sustavima, kao i na preporuke za izradu plana implementacije. Cjeline koji slijede bavit će se promjenama koje Pravilnik donosi u opisu pojedinih vrsta građe i mogućnostima integracije ovih promjena u sadašnju praksu.

    Posljednja cjelina u ciklusu bit će posvećena budućim praksama, odnosno objavljivanju Pravilnika u obliku ontologije kako bi se mogao rabiti u okruženju povezanih podataka.

    Raspored održavanja webinara može se pronaći ovdje.

    Točan sat bit će objavljen nekoliko dana uoči održavanja pojedinog tečaja, kad će se otvoriti i mogućnost prijave.

  • Objavljen Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj

    25. 9. 2020.

    Temeljem Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019, 98/2019) i Pravilnika o Upisniku knjižnica (NN 78/2020) Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske od rujna 2020. godine u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj.

    Upisnik sadrži temeljne podatke o svim knjižnicama u Republici Hrvatskoj, bilo da djeluju kao pravne osobe ili u sastavu drugih pravnih osoba. Sadrži imenik s abecednim popisom knjižnica koje su dio Upisnika i obrazac za unos podataka prilikom prijave knjižnice u sustav, kao i u slučaju potrebe za izmjenom podataka knjižnica koje su već uvrštene u Upisnik. Svi javno dostupni podaci Upisnika objedinjeni su u jedinstvenoj datoteci, koju je moguće preuzeti.

    Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve knjižnice koje još nisu uvrštene u Upisnik da se radi uključivanja u njega obrate nadležnoj županijskoj odnosno sveučilišnoj matičnoj službi, a knjižnice uvrštene u Upisnik da provjere podatke kojima su u njemu zastupljene te ih prema potrebi posuvremene.

  • Online upis u Knjižnice grada Zagreba

    27. 8. 2020.

    I dalje se članstvo u Knjižnicama grada Zagreba može ostvariti ili obnoviti i online putem. Za online upis ili obnovu članstva potrebno je na e-adresu upisi@kgz.hr poslati elektronički ispunjenu pristupnicu, nakon čega slijede upute za uplatu članarine prema važećem cjeniku.

    Usluga je dostupna za sve s prebivalištem ili boravištem u Gradu Zagrebu, Zaprešiću te gradovima i općinama u Zagrebačkoj županiji gdje se nalaze stajališta zagrebačkog bibliobusa, ali i sve građane koji se u Gradu Zagrebu školuju ili su u njemu zaposleni, uz predočenje dokaza.

    Korisnici i članovi moraju elektronički ispuniti pristupnicu te izvršiti uplatu članarine prema uputama koje će zaprimiti putem e-pošte.

    Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba.

  • Proputujte Europu na stranicama Europeane

    3. 8. 2020.

    Europeana, digitalna knjižnica, muzej i arhiv koji okuplja baštinu više od 3000 kulturnih ustanova Europe, 15. lipnja 2020. godine predstavila je stranicu Discovering Europe, koja okuplja izložbe, zbirke digitaliziranih umjetničkih slika, razglednica i fotografija, blogove te raznovrsne poučne sadržaje za djecu i mlade osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta namijenjene istraživanju bogate europske prirodne i kulturne baštine.

    Među izložbama predstavljenim na ovoj stranici uključena je i virtualna izložba Picture this!, pripremljena 2017. godine kao kruna projekta Zbirke iz južne i istočne Europe u Europeani, čiji je koordinator bila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i kojeg je tijekom 2016. godine uspješno provela u suradnji s Europskom knjižnicom (The European Library – TEL).

    Izložbom je predstavljena zbirka starih razglednica iz fondova nacionalnih knjižnica Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Moldavije, Slovenije i Srbije, a iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izdvojene su stare razglednice Pule, Splita i Dubrovnika.

    S obzirom na još uvijek prisutne mjere suzbijanja epidemije bolesti COVID-19 te s njima povezane preporuke o putovanjima na odredišta unutar državnih granica, sadržaj ove izložbe sjajan je poziv za sigurno ljetno istraživanje raznovrsne kulturne baštine jugoistočne Europe i koristan vodič za sve one koji će ove godine biti u mogućnosti posjetiti ga.

  • Projekt e-Škole u finalu natjecanja za nagradu Europske komisije – RegioStars

    10. 7. 2020.

    CARNET-ov pilot-projekt „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ jedan je od pet finalista RegioStars natjecanja u kategoriji Vještine i obrazovanje za digitalnu Europu, na koje je ukupno bilo prijavljeno 206 projekata u pet kategorija.

    Nagradu RegioStars Europska komisija svake godine dodjeljuje projektima financiranima iz sredstava Europske unije koji pokazuju izvrsnost i nove pristupe u području regionalnog razvoja, a usredotočeni su na pet područja koja su ključna za budućnost regionalne politike EU-a.

    O pobjedniku RegioStars natjecanja odlučit će glasovi građana na europskoj razini, stoga pozivamo sve koji prepoznaju važnost nacionalnog projekta e-Škole da do 15. rujna glasaju na adresi https://regiostarsawards.eu/.

    Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je kako su ove godine zaprimili najveći broj prijava ikad te dodala: „To pokazuje rastuću vrijednost ovoga natjecanja koje najbolje prakse EU kohezijske politike stavlja u središte pozornosti i nagrađuje predane korisnike projekta za njihovu izvrsnu implementaciju EU sredstava.”

    Pilot projekt „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ provodio se od 2015. do kraja kolovoza 2018. godine, a njegov glavni rezultat je povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola. U digitalno zrelim školama nastavnici koriste tehnologiju kako bi unaprijedili nastavu, razvijaju vlastite digitalne sadržaje te pružaju podršku samostalnom učenju i razvoju kritičkih vještina kod učenika koji su u središtu nastavnog procesa. Učenici tako aktivno sudjeluju u nastavi s povećanom motivacijom za učenje i nastavak školovanja te samim time postaju i konkurentniji na tržištu rada. Upravljanje e-Školama je učinkovito i transparentno, a komunikacija i razmjena e-dokumenata između škole, njenih dionika i osnivača znatno jednostavnija.

    Na temelju iskustava i rezultata pilot-projekta CARNET je u rujnu 2018. godine krenuo s provedbom druge faze programa „e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola (II. faza)” u vrijednosti od 1,3 milijarde kuna. Odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja do 31. prosinca 2022. godine digitalno će se transformirati nastavni i poslovni procesi u svim školama u Republici Hrvatskoj financiranima iz državnoga proračuna.

  • Otvorene prijave radova na CARNET-ovu konferenciju za korisnike

    6. 7. 2020.

    Otvaranjem poziva za autore započele su pripreme programa 22. CARNET-ove konferencije za korisnike, koja će se pod nazivom “CUC 2020: Izazov prihvaćen!” održati od 4. do 6. studenoga 2020. godine u Šibeniku.

    Program konferencije sastoji se od dvije teme – Ovo nam je škola i AI u obrazovanju, obrazovanje za AI.

    Pozivamo vas da podijelite s nama svoja iskustva iz sudjelovanja u projektu e-Škole te iskustvo digitalne transformacije nastave u temi Ovo nam je škola kroz neku od sljedećih podtema:

    • Sve što nas povezuje
    • Izazovi virtualnog vrednovanja
    • Izvori sadržaja.

    Pokažite nam kako umjetna inteligencija mijenja naš život i rad na temu AI u obrazovanju, obrazovanje za AI (AI = artificial intelligence) kroz sljedeće aspekte:

    • Razvoj vještina potrebnih za život i rad u doba umjetne inteligencije
    • Najnoviji AI trendovi i njihov utjecaj na preoblikovanje obrazovanja i učenja
    • Praksa i primjeri korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju.

    Pozivamo vas da ih prema uputama u Pozivu za autore obradite kroz interaktivno izlaganje ili radionicu.

    Svoje nam prijedloge pošaljite popunjavanjem prijavnog obrasca, a u Pozivu za autore pogledajte i savjete kako učiniti svoju prijavu što uspješnijiom i kvalitetnijom.

    Rok za prijavu interaktivnih izlaganja i radionica je 15. kolovoza 2020. godine. Do navedenog datuma moguće su i izmjene prijavljenih radova na ovoj stranici, odabirom opcije “Uređivanje prijave“. Nakon toga se sustav za prijavu radova zatvara te slijedi recenzija, dok će obavijest o rezultatima recenzije biti objavljena 4. rujna 2020. godine.

    Ista osoba može na konferenciji prijaviti najviše dva rada kao prvi autor.

    Službeni jezik konferencije je hrvatski te će se od autora, čiji radovi budu prihvaćeni, očekivati da svoje interaktivno izlaganje ili radionicu prezentiraju na hrvatskom jeziku. Predavanja stranih pozvanih predavača bit će održana na engleskom jeziku.

    Autori svih vrsta radova ostvaruju pravo na povlaštenu kotizaciju koja iznosi 400 kn (50 % od cijene pune kotizacije).

    Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama CARNET-ove konferencije za korisnike – CUC 2020.

  • Otvorene prijave radova na CARNET-ovu konferenciju za korisnike

    6. 7. 2020.

    Otvaranjem poziva za autore započele su pripreme programa 22. CARNET-ove konferencije za korisnike, koja će se pod nazivom “CUC 2020: Izazov prihvaćen!” održati od 4. do 6. studenoga 2020. godine u Šibeniku.

    Program konferencije sastoji se od dvije teme – Ovo nam je škola i AI u obrazovanju, obrazovanje za AI.

    Pozivamo vas da podijelite s nama svoja iskustva iz sudjelovanja u projektu e-Škole te iskustvo digitalne transformacije nastave u temi Ovo nam je škola kroz neku od sljedećih podtema:

    • Sve što nas povezuje
    • Izazovi virtualnog vrednovanja
    • Izvori sadržaja.

    Pokažite nam kako umjetna inteligencija mijenja naš život i rad na temu AI u obrazovanju, obrazovanje za AI (AI = artificial intelligence) kroz sljedeće aspekte:

    • Razvoj vještina potrebnih za život i rad u doba umjetne inteligencije
    • Najnoviji AI trendovi i njihov utjecaj na preoblikovanje obrazovanja i učenja
    • Praksa i primjeri korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju.

    Pozivamo vas da ih prema uputama u Pozivu za autore obradite kroz interaktivno izlaganje ili radionicu.

    Svoje nam prijedloge pošaljite popunjavanjem prijavnog obrasca, a u Pozivu za autore pogledajte i savjete kako učiniti svoju prijavu što uspješnijiom i kvalitetnijom.

    Rok za prijavu interaktivnih izlaganja i radionica je 15. kolovoza 2020. godine. Do navedenog datuma moguće su i izmjene prijavljenih radova na ovoj stranici, odabirom opcije “Uređivanje prijave“. Nakon toga se sustav za prijavu radova zatvara te slijedi recenzija, dok će obavijest o rezultatima recenzije biti objavljena 4. rujna 2020. godine.

    Ista osoba može na konferenciji prijaviti najviše dva rada kao prvi autor.

    Službeni jezik konferencije je hrvatski te će se od autora, čiji radovi budu prihvaćeni, očekivati da svoje interaktivno izlaganje ili radionicu prezentiraju na hrvatskom jeziku. Predavanja stranih pozvanih predavača bit će održana na engleskom jeziku.

    Autori svih vrsta radova ostvaruju pravo na povlaštenu kotizaciju koja iznosi 400 kn (50 % od cijene pune kotizacije).

    Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama CARNET-ove konferencije za korisnike – CUC 2020.

  • Objavljen Pravilnik o obveznom primjerku

    16. 6. 2020.

    U Narodnim novinama 5. lipnja 2020. godine objavljen je Pravilnik o obveznom primjerku (NN 66/2020), a njegova primjena počinje osmog dana od dana njegove objave, odnosno 13. lipnja 2020. godine.

    Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je odgovorna za prihvat i podjelu građe obveznog primjerka. Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra, izrade nacionalne bibliografije, vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji, pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima, izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki te zbirki službenih publikacija, kao i u svrhu izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice.

    Sukladno članku 39. stavku 2. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kojim se omogućava primanje suženog obujma vrsta publikacija prema potrebama knjižnica u sustavu obveznog primjerka te temeljem članka 8. Pravilnika, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavlja se:

    – devet primjeraka knjiga, časopisa i zbornika financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima,
    – četiri primjerka knjiga, časopisa i zbornika koji nisu financirani ili sufinancirani javnim sredstvima,
    – šest primjeraka ostale vrste građe, prema članku 8. stavku 4. Pravilnika, te
    – mrežna (online) građa, prema članku 10. Pravilnika.

  • Novi digitalni obrazovni sadržaji za učenike i nastavnike za nastavne predmete i međupredmetne teme

    3. 6. 2020.

    Pored dosadašnjih digitalnih obrazovnih sadržaja – e-Škole DOS-ova i e-Škole scenarija poučavanja nastalih u pilot projektu specifično za prirodoslovne predmete i matematiku, tijekom svibnja su objavljeni novi e-Škole DOS-ovi za različite nastavne predmete te scenariji poučavanja i interaktivni sadržaji za međupredmetne teme. Novi sadržaji namijenjeni su učenicima od 5. do 8. razreda osnovne škole i 1. do 4. razreda srednje škole te učiteljima i nastavnicima koji predaju u tim razredima.

    Scenariji poučavanja za međupredmetne teme namijenjeni su učiteljima i nastavnicima koji u svoju nastavu žele integrirati sedam međupredmetnih tema koristeći pri tome inovativne i kreativne ideje primjene IKT-a i suvremenih nastavnih metoda i pristupa. Scenarije poučavanja prate i interaktivni sadržaji za međupredmetne teme. Oni su namijenjeni učenicima za samostalno ili vođeno korištenje u sklopu nastave ili samostalno korištenje kod kuće.

    Radi se o kratkim (5-10 minuta) digitalnim obrazovnim sadržajima usmjerenima na međupredmetnu temu koja je obrađena kroz multimediju, interakciju, simulaciju i vizualizaciju procesa te druge oblike digitalnih tehnologija. Interaktivni sadržaji za međupredmetne teme dostupni su u dvije varijante – za učitelje i nastavnike integrirani su unutar scenarija poučavanja za međupredmetne teme, a učenicima su dostupni kao samostalni sadržaj neovisan od scenarija poučavanja.

    Za učenje različitih nastavnih predmeta učenicima su dostupni i novi e-Škole DOS-ovi, digitalni obrazovni sadržaji koji omogućavaju samostalno učenje i samoprovjeru znanja kod kuće, ali i uz podršku učitelja ili nastavnika na nastavnom satu. Usklađeni su s kurikulumom nastavnog predmeta na kojeg se odnose te pokrivaju one dijelove kurikuluma koji su prikladni za obradu i prikaz kroz digitalne tehnologije. Nastavno gradivo je u e-Škole DOS-u prikazano na učeniku razumljiv način s naglaskom na multimediju, interakcije, simulacije i vizualizacije procesa te druge oblike digitalnih tehnologija.

    Scenariji poučavanja i interaktivni sadržaji za međupredmetne teme te e-Škole DOS-ovi prikladni su za korištenje na računalu, tabletu, mobilnom uređaju, interaktivnoj ploči ili pametnom ekranu.

    Opisane digitalne obrazovne sadržaje možete pronaći na repozitoriju digitalnih obrazovnih materijala Edutorij na dvije zasebne stranice:

  • Omogućena besplatna posudba 1,4 milijuna digitalnih knjiga

    29. 5. 2020.

    Neprofitna udruga Internet Archive za vrijeme trajanja pandemije bolesti COVID-19 pokrenula je novu uslugu, digitalnu knjižnicu nazvanu National Emergency Library koja u svojem fondu čuva 1,4 milijuna digitalnih knjiga.

    Navedene su knjige na engleskome jeziku, a mogu se čitati u cijelome svijetu, obuhvaćajući i Hrvatsku. Odabrane se knjige posuđuju na 14 dana, a mogu se čitati na mrežnoj stranici digitalne knjižnice ili preuzeti na računalo u formatu PDF ili ePub.

    National Emergency Library spomenutu će uslugu prema dostupnim podatcima pružati dok se ne smiri globalna pandemija koju je izazvala bolest COVID-19.

    Internet Archive neprofitna je organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine utemeljio Brewster Kahle. Bavi se održavanjem online knjižnice i arhive mrežnih i multimedijalnih sredstava. Članica je Udruge američkih knjižnica (American Library Association).

  • Otvoreni novi termini radionica na temu Google Classroom i G Suite for Education alata

    11. 5. 2020.

    Google će održati nove radionice na temu Google Classroom i G Suite for Education alata na kojima će biti predstavljene značajke alata i mogućnosti njihove primjene u nastavi na daljinu. Prva Google Classroom radionica na rasporedu je već sutra, 12. svibnja u 13 sati.

    Registrirati se možete na mrežnoj stranici Edukacije za nastavu uz Google G Suite for Education klikom na gumb Registracija (Register). Poveznicu za pristup radionici dobit ćete putem e-pošte na dan održavanja radionice za koju ste se prijavili.

    Svaka radionica će trajati dva školska sata, gdje je prvi dio predviđen za predstavljanje alata, a drugi dio za postavljanje pitanja. Raspored i termine radionica možete pronaći niže.

    Raspored radionica

    12.5 (utorak) u 13 sati: Google Classroom

    14.5 (četvrtak) u 13 sati: Google Classroom

    19.5 (utorak) u 13 sati: G Suite for Education alati i Hangouts Meet

    19.5 (utorak) u 15 sati: G Suite for Education alati i Hangouts Meet

    O radionicama

    Radionica Google Classroom:

    G Suite for Education skup je alata koji omogućuje učiteljima i učenicima učenje na daljinu i trenutno ga u obrazovne svrhe koristi više od 80 milijuna korisnika u svijetu. Na radionici Google Classrooma predstavit će se značajke ovog alata kako bi ga mogli koristiti u nastavi. Teme koje će se pokriti su:

    • korištenje Google Classrooma u nastavi
    • kreiranje učionice i dijeljenje informacija s učenicima
    • kreiranje kvizova u Google obrascima te provjeru riješenih zadataka te njihovo vrednovanje.

    Radionica G Suite for Education alati:

    G Suite for Education skup je alata koji omogućuje učiteljima i učenicima učenje na daljinu i trenutno ga u obrazovne svrhe koristi više od 80 milijuna korisnika u svijetu. Na radionici G Suite for Education alata predstavit će se značajke alata kako bi ga mogli koristiti u nastavi. Teme koje će se pokriti su:

    • korištenje Google diska i njegovih značajki u nastavnom procesu
    • korištenje Google obrazaca, prezentacija, dokumenata, tablica
    • kolaboracija, stvaranje i dijeljenje sadržaja
    • korištenje Hangouts Meeta u nastavi.

  • Novost u Edutoriju

    6. 5. 2020.

    Središnje mjesto za pohranu, objavu, razmjenu, ocjenjivanje i dohvat digitalnih obrazovnih materijala - Edutorij kontinuirano se razvija i prilagođava svojim korisnicima. Od posljednjih novosti realiziranih početkom svibnja 2020. godine vrijedi izdvojiti dodavanje novih kategorija u nastavni plan i program te predmetni kurikulum.

    Tako po novome autori mogu smještati svoje digitalne obrazovne materijale u kategoriju Manjinski jezik za mađarski, slovački, srpski, talijanski i češki jezik te u kategorije vezane uz umjetničke škole: glazbene, likovne i plesne škole.

    Edutorij nastavljamo razvijati i dalje a vas pozivamo da se upoznate s njegovim mogućnostima i iskoristite sve prednosti koje vam nudi tijekom pohrane i pretraživanja digitalnih obrazovnih materijala.

  • Online izložba povodom Dana Europe

    4. 5. 2020.

    U povodu Dana Europe koji se obilježava 9. svibnja 2020. godine, Europski dokumentacijski centar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pripremio je online izložbu publikacija i dokumenata na temu europskoga zelenog plana, jedne od šest glavnih strategija Europske komisije za razdoblje 2019. – 2024. Riječ je o publikacijama u nakladi Ureda za publikacije Europske unije.

    Iako je trenutačno sva pozornost usmjerena na borbu s pandemijom koronavirusa, postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. godine, neizmjerno je bitan izazov i prilika našega doba. U tu je svrhu Europska komisija predstavila europski zeleni plan – pomno razrađen paket mjera koji bi građanima i tvrtkama u Europi trebao omogućiti koristi od održive zelene tranzicije. Mjere i popratni okvirni plan usmjereni su na klimu, čistu energiju, mobilizaciju industrije, učinkovitu uporabu resursa i pravednu tranziciju.

    Sa željom da se šira javnost pobliže upozna s tom vrijednom strategijom te pronađe načine na koje se može uključiti u njezino ostvarivanje, Europski dokumentacijski centar NSK ovom izložbom predstavlja informativne publikacije i dokumente koji su dostupni u cjelovitome tekstu.

    Kako bi javnost dodatno uključila u klimatsku politiku te potaknula pojedince na razmjenu informacija, prijedloga, ideja i kreativnosti na temu klimatske politike, Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o budućem europskom sporazumu o klimi.

    U savjetovanju je moguće sudjelovati do 27. svibnja 2020. godine.

  • Prijavite se na radionice na temu Google Classrooma i G Suite for Education alata

    8. 4. 2020.

    Uz vodiče i video tutorijale za korištenje G Suite for Education, Google je pripremio i radionice na temu Google Classrooma i G Suite for Education alata. Svaka radionica će trajati dva školska sata, gdje je prvi dio predviđen za predstavljanje alata, a drugi dio za postavljanje pitanja.

    Jednoj radionici moguće je pristupiti 250 polaznika pa vas molimo da se prijavite na jednu radionicu po danu kako bi bilo mjesta i za druge sudionike, a ako se niste uspjeli prijaviti ne brinite, organizirat će se još radionica.

    Registrirati se možete na mrežnoj stranici Google for Education - Nastava od kuće klikom na gumb Register.

    Raspored radionica

    Google Classroom

    • 9.4. (četvrtak) u 13 sati
    • 9.4. (četvrtak) u 15 sati
    • 14.4. (utorak) u 13 sati
    • 14.4. (utorak) u 15 sati.

    G Suite for Education alati i Hangouts Meet

    • 10.4. (petak) u 13 sati
    • 10.4. (petak) u 15 sati
    • 16.4. (četvrtak) u 13 sati
    • 16.4. (četvrtak) u 15 sati.

    O radionicama

    Radionica Google Classroom:

    G Suite for Education skup je alata koji omogućuje učiteljima i učenicima učenje na daljinu i trenutno ga u obrazovne svrhe koristi više od 80 milijuna korisnika u svijetu. Na radionici Google Classrooma predstavit će se značajke ovog alata kako bi ga mogli koristiti u nastavi.

    Teme koje će se obraditi su:

    • korištenje Google Classrooma u nastavi
    • kreiranje učionice i dijeljenje informacija s učenicima
    • kreiranje kvizova u Google obrascima te provjeru riješenih zadataka te njihovo vrednovanje.

    Radionica G Suite for Education alata:

    G Suite for Education skup je alata koji omogućuje učiteljima i učenicima učenje na daljinu i trenutno ga u obrazovne svrhe koristi više od 80 milijuna korisnika u svijetu. Na radionici G Suite for Education alata predstavit će se značajke alata kako bi ga mogli koristiti u nastavi.

  • Nova aplikacija dostupna za instalaciju na tablete iz projekta Škola za život

    8. 4. 2020.

    U Mobile Device Management sustav (MDM) je dodana nova aplikacija – Cisco Webex Meetings. Webex je alat za organiziranje virtualnih predavanja koji uključuje video, audio, chat i whiteboard komunikaciju.

    Idealan je za održavanje nastave na daljinu jer ima i funkciju snimanja predavanja koje učenici mogu naknadno pogledati. Webex se može koristiti i na računalima putem web preglednika.

    Kako bi ga učenici mogli koristiti na svojim tabletima, školski administrator treba instalirati Cisco Webex Meetings aplikaciju na tablete putem MDM sustava. Upute za instalaciju aplikacija na tablete dostupne su na mrežnim stranicama Škola za život.

    Napominjemo kako učenici ne trebaju kreirati korisničke račune za Webex, već samo nastavnici koji učenicima, odnosno sudionicima predavanja šalju poveznicu na predavanje ili Meeting number (Access code) kako bi mogli sudjelovati na predavanju.

    Upute za korištenje Cisco Webex Meetinga možete preuzeti na sljedećim poveznicama:

  • Upute za korištenje Google alata u nastavi na daljinu

    30. 3. 2020.

    U sklopu G Suite for Education usluge svim učiteljima, nastavnicima i učenicima dostupni su brojni alati za učinkovitiju komunikaciju i online suradnju.

    Osnovni paket G Suite usluga, između ostaloga, uključuje i alate za izradu i dijeljenje dokumenata, proračunskih tablica i prezentacija te alate za izradu različitih obrazaca, anketa, upitnika. Svim navedenim uslugama možete pristupiti svojim elektroničkim identitetom u sustavu AAI@EduHr na skole.hr domeni, uz prethodnu aktivaciju usluge.

    Kako bismo vam olakšali njihovo korištenje u nastavku donosimo detaljne upute:

    Više informacija o usluzi možete pronaći na stranicama G Suite for Education, a na stranici Udaljeno učenje dostupan je pregled svih CARNET-ovih rješenja i dostupnih usluga sa @skole.hr korisničkim računom za škole koje žele koristiti učenje na daljinu.

  • Obavijest nakladnicima

    23. 3. 2020.

    Sukladno Odluci o privremenoj organizaciji rada – Epidemija COVID-19 Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 19. ožujka 2020., zaposlenici Odjela Bibliografsko središte, Ureda za izradu CIP zapisa, Ureda za ISBN, ISSN i ISMN te Ureda za DOI svoje poslove obavljaju od kuće te uredi nisu telefonski dostupni.

    Stoga iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu upućuju nakladnike da svoje upite šalju putem elektroničke pošte. Zahtjevi i upiti rješavaju se u redovnom roku, a za moguće tehničke probleme pri ispunjavanju obrazaca ili produljenje roka rješavanja zahtjeva, mole za razumijevanje.

  • Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK u Zagrebu

    3. 2. 2020.

    Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu otvara vrata korisnicima Knjižnice, građanima te ostaloj zainteresiranoj javnosti.

    Želite li razgledati prostor i opremu Digitalnoga laboratorija NSK, upoznati se s njegovim uslugama, donijeti svoj digitalni 3D model, samostalno modelirati i/ili nešto izraditi pomoću 3D pisača, možete doći svakoga drugog utorka u razdoblju od 10 do 15 sati.

    U veljači će se Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK održati 4. veljače i 18. veljače 2020. godine u razdoblju od 10 do 15 sati, a svi zainteresirani mogu se prijaviti preko obrasca dostupnoga na mreži.

  • Što je ISMN i čemu služi

    8. 1. 2020.

    ISMN je akronim engleskog naziva International Standard Music Number (Međunarodni standardni broj notirane glazbe) i jedinstveni je identifikator notirane glazbe. Hrvatski ured za ISMN nacionalni je ured koji učlanjuje i popisuje hrvatske nakladnike notirane glazbe. Ured djeluje prema pravilima međunarodnog sustava ISMN-a, sustava brojčanog označivanja, čijom se primjenom jednoznačno identificira notirana građa.

    Pojam notirana glazba odnosi se na grafički prikaz glazbe, obuhvaća partiture, dionice itd.

    Primjena sustava ISMN-a olakšava poslovanje u nakladničkoj, knjižarskoj i knjižničarskoj djelatnosti. ISMN je sastavljen od akronima ISMN i trinaest znamenaka raspoređenih u četiri skupine međusobno odvojene spojnicom.

    ISMN se dodjeljuje jedinicama notirane glazbe na svim medijima koje se objavljuju i raspačavaju zasebno:
    1. partiture (npr. džepne, vokalne itd.)
2. dionice
3. zbirke skladbi
4. antologije
5. tekstovi pjesama koji se objavljuju s notiranom glazbom(ako se prodaju odvojeno)
6. komentari uz notiranu glazbu (ako se prodaju odvojeno).

    Publikacije kojima se ne dodjeljuje ISMN su:

    1. Knjige o glazbi (obratite se Hrvatskom uredu za ISBN).
    2. 
Tonski zapisi i videozapisi, uključujući i zapise na računalnom mediju.

    3. Serijske publikacije (obratite se ISSN uredu za Hrvatsku).

    Detaljne informacije o ISMN sustavu potražite na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

  • Eurydice publikacije o strukturi europskih obrazovnih sustava i obveznom obrazovanju

    18. 11. 2019.

    Europska mreža Eurydice objavila je dvije publikacije s ažuriranim podacima o strukturi europskih obrazovnih sustava i obveznom obrazovanju za školsku i akademsku godinu 2019./2020.

    Publikacija o strukturi europskih obrazovnih sustava pruža uvid u strukturu obrazovanja u europskim državama od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja prikazujući svaki obrazovni sustav dijagramom.

    U publikaciji o obveznom obrazovanju možete pronaći informacije o trajanju obveznog obrazovanja i osposobljavanja u Europi te o starosnoj dobi djece kada započinju obvezno obrazovanje i kada završavaju obvezno obrazovanje. Informacije su dostupne za 43 europska obrazovna sustava u 38 država koje sudjeluju u programu Erasmus+.

    Publikacije možete preuzeti na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe EU.

  • Radionice o znanstvenome objavljivanju

    16. 10. 2019.

    Nakladnik znanstvenih izvora Emerald Publishing u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu organizira autorsku radionicu o znanstvenome objavljivanju koja će se održati 21. listopada 2019. godine u 11.30 u seminarskoj dvorani na polukatu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

    Na radionici će biti predstavljene suvremene teme povezane sa znanstvenim istraživanjem i objavljivanjem radova, kao i nova platforma Emerald Insight preko koje je hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici dostupan pristup na pretplaćeni sadržaj Emerald eJournals Premier. Radionica je namijenjena znanstvenicima, doktorandima, studentima i knjižničarima te svima koje zanimaju teme povezane sa znanstvenim istraživanjem i objavljivanjem znanstvenih radova. Sudionici će naknadno dobiti potvrdu o sudjelovanju na radionici.

    Informacijska tvrtka ProQuest u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu 22. listopada 2019. godine u 9.30 u predvorju Sveučilišta održat će radionicu pod nazivom ProQuest One Academic Day. Na radionici će se predstaviti mogućnosti tijeka istraživanja i objavljivanja radova, kao i mogućnosti korištenja platforme ProQuest One Academic koja objedinjuje multidisciplinarne sadržaje različitih platformi i baza podataka. Predstavit će se i suradnja tvrtke s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu te Sveučilištem u Zagrebu.

    U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, objavljen je i raspored edukacijskih radionica za listopad 2019. godine. Edukacijske radionice održavaju se u elektroničkoj učionici na polukatu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Radionica Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti održat će se 23. listopada od 13.30 do 15 sati, dok će se 30. listopada 2019. godine od 13.30 do 15 sati održati radionica Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija.

    Prijave na radionicu nakladnika znanstvenih izvora Emerald Publishing.

    Program radionice ProQuest One Academic Day.

    Prijave na radionicu ProQuest One Academic Day.

    Pojedinosti o provođenju edukacijskih radionica o dostupnim elektroničkim izvorima za studente diplomskih i poslijediplomskih studija, kao i za znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno i suradničko osoblje u sklopu projekta e-Izvori.

    Prijava na edukacijske radionice za listopad 2019. godine u sklopu projekta e-Izvori.

  • Odabrane publikacije NSK dostupne u elektroničkom obliku

    8. 8. 2019.

    Jedna od temeljnih djelatnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu jest i ona nakladnička: priprema i objavljivanje publikacija, u tiskanom ili elektroničkom obliku, kojima se predstavlja građa iz fonda Knjižnice, znanstvena ili stručna problematika, razne knjižničarske upute i smjernice i dr. Nakladničkom djelatnošću Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uključuje se u znanstveni i kulturni život grada Zagreba i čitave Hrvatske.

    Svaka publikacija podrazumijeva da se s druge strane komunikacijskog kanala nalazi zainteresirani čitatelj, a u slučaju kada je nakladnik najveća hrvatska knjižnica, i njezin korisnik ili pak član knjižničarske zajednice. Imajući u vidu svoju ulogu i značaj, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao krajnju publiku za veliki broj vlastitih publikacija vidi cjelokupnu hrvatsku javnost, a nerijetko čitatelje traži i očekuje i izvan državnih granica. Upravo iz tog razloga Knjižnica je odnedavno svoje besplatne publikacije vezane uz izložbenu i promotivnu/promocijsku djelatnost odlučila učiniti dostupnima i na svojim mrežnim stranicama.

    Katalozi triju velikih izložbi koje je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerskim ustanovama priredila u posljednje dvije godine tako su dostupne za pregled i istraživanje i u elektroničkom obliku, a praksu objave elektroničkih inačica odabranih publikacija Knjižnica će njegovati i dalje – kako bi i na ovaj način, uz već bogati fond digitalnih zbirki, zainteresiranoj javnosti omogućila uvid u vrijednu hrvatsku baštinu te projekte kojima ju nastoji predstaviti.

    Trenutačno su na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupni katalozi izložbi Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča, Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić e la sua eredità europea) i Hrvatska glagoljica/Croatian Glagolitic Script (Kroatų glagolica/Croatian Glagolitic Script).

  • Što je CIP zapis i čemu služi

    22. 7. 2019.

    IP (Cataloguing in publication = Katalogizacija u publikaciji) je program izradbe preliminarnih, skraćenih kataložnih zapisa za publikacije u pripremi za tisak. Program se ostvaruje stalnom suradnjom nakladnika i knjižnica ovlaštenih za izradbu CIP zapisa.

    CIP zapis skraćeni je kataložni opis publikacija koje su u pripremi za tisak. CIP zapis pruža relevantne podatke o publikaciji, kao što su naslov publikacije, ime(na) autora, urednika, ilustratora, fotografa i drugi podatci o odgovornosti, podatke o izdanju, naziv nakladnika, mjesto izdavanja, godina izdavanja, naslov nakladničke cjeline, podatci o materijalnom opisu publikacije (npr. broj stranica, ilustracije, visina knjige i dr.), napomene (npr. o prijevodu), ISBN broj i druge bibliografske podatke.

    CIP zapis izrađuje se na temelju publikacije grafički pripremljene za tisak (prijeloma publikacija), a neposredno prije izlaženja (tiskanja) publikacije. Kataložni zapis izrađuje se u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravilima za formalnu i sadržajnu obradbu. CIP zapis ne služi u svrhu zaštite autorskih prava.

    O svim promjenama koje se izvrše tijekom ili nakon izradbe CIP-a, a prije tiskanja publikacije, nakladnik treba izvijestiti ovlašteni CIP ured. Ako nakladnik odustane od objavljivanja publikacije za koju je prethodno već izrađen CIP zapis, dužan je o tome obavijestiti ovlašteni CIP ured radi brisanja zapisa iz računalnog kataloga. Nakladnik koji neovlašteno izradbi i otisne CIP zapis bit će opomenut.

    CIP zapisi izrađuju se za omeđene publikacije u tiskanom i elektroničkom obliku (knjige na magnetnim i optičkim medijima). To su:

    • knjige (u jednom ili više svezaka, nova, sljedeća ili dopunjena izdanja, pretisci)
    • tiskane muzikalije (note)
    • zemljopisni atlasi, vodiči, planovi
    • brošure (prema izboru)
    • publikacije objavljene na CD-ROM-u, osim audiovizualne građe
    • stripovi (prema izboru).

    CIP se NE IZRAĐUJE za:

    • publikacije koje su već otisnute
    • serijske publikacije (časopisi, novine)
    • posebne otiske (separate)
    • brošure i sitni tisak (slikovnice s vrlo malo ili bez teksta, bojanke, testovi, radni zadatci i listovi, telefonski imenici, adresari, katalozi izložaba opsega manjeg od 16 stranica, presavitci, publikacije za internu uporabu)
    • autokarte, neukoričene vodiče i planove
    • audiovizualne materijale
    • didaktičke materijale (kompleti, slagalice)
    • mrežnu građu
    • grafičke mape.

    CIP zapisi izrađuju se za svako novo izdanje publikacije. Nije dopušteno za novo izdanje koristiti zapis nekog od prethodnih izdanja. Izmijenjenim i dopunjenim izdanjima dodjeljuje se novi ISBN i CIP.
    Svaka knjiga otisnuta u tvrdom i mekom uvezu ima zaseban ISBN i CIP.

    Za mrežnu građu CIP se ne izrađuje, međutim, mrežna građa ulazi u opseg obveznog primjerka pa je potrebno preko obrasca obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu o njezinu izlaženju.

    CIP program utemeljen je u Hrvatskoj 1984. godine otkada ostvaruje svoju višestruku i važnu ulogu u nakladništvu i knjižničarstvu. Uključivanje u CIP program pruža nakladnicima mogućnost sustavne promidžbe novih izdanja koje nakladnik priprema za objavljivanje. Knjižnicama omogućuje brži pristup informacijama o novim izdanjima te se na taj način pospješuje proces nabave i obrade u knjižnicama.
    Svrha je CIP programa omogućiti:

    • pristup cjelovitim informacijama o publikacijama
      koje su u pripremi za tisak
    • brz uvid u produkciju hrvatskih nakladnika
    • promidžbu novih naslova omeđenih publikacija
      i nizova publikacija (nakladničkih cjelina)
    • izobrazbu novih nakladnika o standardima za izradbu knjiga
    • standardiziranu i bržu obradbu publikacija u knjižnicama
    • nabavu publikacija
    • kontrolu pristizanja obveznih primjeraka.

    CIP program u Hrvatskoj organiziran je prema načelu kooperativne katalogizacije. Kooperativni CIP program omogućuje nakladnicima bržu i jednostavniju suradnju s knjižnicom ovlaštenom za regiju u kojoj djeluje nakladnik, a knjižnicama omogućuje praćenje produkcije knjiga u sklopu matične regije. Time se poštuje načelo zavičajnosti na prikupljanju i predstavljanju knjižnične građe.

    Ostale korisne informacije o CIP zapisima možete potražiti na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučiišne knjižnice u Zagrebu.

  • Što je ISSN broj i čemu služi?

    7. 5. 2019.

    ISSN (International Standard Serial Number) je Međunarodni standardni broj serijske publikacije kojim se ona identificira neovisno o zemlji izdavanja, jeziku ili abecedi, učestalosti izlaženja, mediju itd. te neovisno o tome izlazi li ili je prestala izlaziti ili će tek izaći.

    ISSN-L ili povezujući ISSN je ISSN koji određuje Međunarodni ured za ISSN, a omogućuje grupiranje ili povezivanje iste neomeđene građe objavljene na različitim medijima.

    ISSN služi jedinstvenoj identifikaciji serijskih publikacija u sklopu univerzalne bibliografske kontrole.
    Kao jedinstven i postojan identifikator ISSN olakšava obradbu, prijenos i razmjenu podataka o serijskoj građi između knjižnica, sekundarnih službi, dobavljača, nakladnika itd.

    KAKO DOBITI ISSN?

    Za publikacije koje već izlaze (tiskane publikacije i publikacije na CD-ROM-u, DVD-u itd.) potrebno je ispunjenom obrascu priložiti prvi i posljednji sveščić publikacije te ih poslati na poštansku adresu ISSN ureda za Hrvatsku.

    Za publikacije koje još ne izlaze (tiskane publikacije i publikacije na CD-ROM-u, DVD-u itd.) potrebno je ispunjenom obrascu priložiti radnu inačicu naslovne stranice, impresuma i kazala prvog sveščića te ih poslati elektroničkom poštom ili telefaksom.

    Za mrežnu građu potrebno je ispuniti i poslati obrazac (građa mora biti postavljena na stranice).

    Dodjela je ISSN-a besplatna.

    ČEMU SE DODJELJUJE ISSN?

    ISSN se dodjeljuje neomeđenoj građi, odnosno svim serijskim publikacijama i integrirajućoj građi, uređenoj u skladu s Uputama, koja redovito izlazi pod istim, stalnim naslovom koji se ujednačeno i dosljedno navodi na svim mjestima. Dodatni je uvjet za mrežnu građu objavljivanje cjelovitih tekstova i redovito osuvremenjivanje sadržaja.

    Serijska je publikacija neomeđena građa koja izlazi u uzastopnim zasebnim sveščićima ili dijelovima, obično s brojčanim ili kronološkim oznakama, bez unaprijed utvrđenog kraja izlaženja (npr. časopisi, novine, godišnji izvještaji itd.).

    Integrirajuća građa je građa koja se dopunjuje ili mijenja osuvremenjivanjima koja se uključuju u cjelinu i ne ostaju izdvojena (npr. publikacije sa slobodnim listovima i mrežna mjesta koja se osuvremenjuju).

    ISSN se ne dodjeljuje:

  • Tribina: Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori

    29. 3. 2019.

    Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 8. travnja 2019. godine s početkom u 9 sati organizira tribinu pod nazivom Analiza ostvarenih ciljeva projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori. Tribina se održava u sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori.

    U prvome dijelu tribine će o akreditacijama i reakreditacijama institucija u sustavu znanosti i visokog obrazovanja govoriti dr. sc. Josip Hrgović, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, o okretanju politike Sveučilišta u Zagrebu europskoj inicijativi otvorenog pristupa govorit će prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, dok će o otvorenoj znanosti govoriti dr.sc. Jadranka Stojanovski, docentica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

    U drugome će dijelu izlaganja o pristupu elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija održati djelatnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Mr. sc. Alisa Martek i Ivana Čadovska predstavit će hrvatsku znanstvenu produkciju, Sonja Borak korištenje e-izvora dok će Goranka Mitrović govoriti o bibliometrijskim uslugama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

    Tribina je namijenjena, ponajprije korisnicima elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija, a to su znanstvenici, nastavno osoblje u visokoškolskim ustanovama, studenti te knjižničari u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, ali i svim novim, mogućim skupinama korisnika.
    Tribina je otvorena za javnost, a svi zainteresirani mogu se prijaviti do 4. travnja 2019. godine preko obrasca dostupnoga na mreži.

    Program tribine.

  • Što je ISBN broj i čemu služi

    11. 3. 2019.

    ISBN (International Standard Book Number = Međunarodni standardni knjižni broj) jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju. Pojam “knjiga” ovdje se koristi u značenju omeđene publikacije objavljene na bilo kojem mediju.

    ISBN jedinstveni je broj za određeni naslov ili neizmijenjeno izdanje knjige koju je objavio određeni nakladnik. Nakladnik je pravna ili fizička osoba koja pokreće objavljivanje knjige, snosi troškove njezina izdavanja i tiskanja te je odgovorna za proizvodnju i raspačavanje.

    ISBN se sastoji od akronima ISBN i trinaest znamenaka raspoređenih u pet skupina, međusobno odvojenih spojnicom.

    ISBN se dodjeljuje neovisno o mediju:

    • novom naslovu, odnosno prvom izdanju knjige
    • svakom sljedećem izdanju istoga naslova u kojem dolazi do izmjene sadržaja, opsega, uveza ili formata.
      a kod elektroničkih publikacija i:
    • svakom novom formatu
    • svakom novom DRM-u (Digital Rights Management)
    • različitim pravima uporabe (npr. mogućnost ispisa, bilježaka i dr.).

    PUBLIKACIJE KOJIMA SE DODJELJUJE ISBN

    ISBN se ponajprije dodjeljuje knjigama i drugim omeđenim publikacijama na svim medijima:

    • 1. tiskane knjige
    • knjige na drugim medijima (CD-ROM, DVD, mreža, mikrooblik itd.)
    • publikacije na Brailleovu pismu
    • zemljovidi namijenjeni prodaji
    • obrazovni filmovi, videozapisi i programska podrška
    • publikacije na više različitih medija u kojima prevladava tekst.

    PUBLIKACIJE KOJIMA SE NE DODJELUJE ISBN

    • Serijske publikacije (novine, časopisi i sl.) (obratite se ISSN uredu za Hrvatsku)
    • Notna građa (obratite se Hrvatskom uredu za ISMN)
    • Separati iz časopisa
    • Grafički listovi i mape bez naslovne stranice i teksta
    • Reklamni materijali (prodajni katalozi, katalozi knjiga, cjenici, tehničke upute, pozivi)
    • Plakati, zidne novine i letci
    • Programi izložaba i priredaba (kazališni, koncertni)
    • Nastavni programi i planovi rada obrazovnih ustanova
    • Izvještaji i drugi rukopisni materijali obrazovnih ustanova, skripte, radne bilježnice i listovi
    • Bojanke bez teksta, materijali za izrezivanje i nadopunjavanje
    • Razglednice
    • Kalendari, rokovnici
    • Obrasci, formulari, upisni listovi
    • Glazbeni CD-ovi
    • Filmovi i video
    • Mrežne stranice
    • Elektroničke oglasne ploče
    • E-pošta i druge vrste elektroničke korespondencije
    • Tražilice
    • Programska podrška neobrazovnog karaktera
    • Igre i igračke.

    Više informacija

  • Natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola za najbolji videorad, strip, plakat te infografiku na temu: „ Pametno s pametnim tehnologijama- Zaštita potrošača u digitalnom svijetu“

    13. 2. 2019.

    Povodom Svjetskog dana prava potrošača, koji se obilježava svake godine 15. ožujka, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti, Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga, Hrvatskom narodnom bankom, Ministarstvom unutarnjih poslova, Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo te Nacionalnim CERT-om Hrvatske akademske i istraživačke mreže raspisalo je Nagradni natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola za najbolji videorad, strip, plakat te infografiku na temu: „Pametno s pametnim tehnologijama – Zaštita potrošača u digitalnom svijetu“.

    Osnovne informacije o natječaju

    U natječaju „Pametno s pametnim tehnologijama – Zaštita potrošača u digitalnom svijetu“ mogu sudjelovati svi učenici osnovnih škola i srednjih škola Republike Hrvatske.

    Natječajem se želi potaknuti učenike da steknu potrebno znanje i razviju svijest o potrošačkim pravima u svijetu digitalne tehnologije.

    Učenici se pri tome mogu koristiti stručnim brošurama objavljenim na repozitoriju digitalnih obrazovnih sadržaja – Edutoriju u kolekciji pod nazivom Natječaj „Pametno s pametnim tehnologijama – Zaštita potrošača u digitalnom svijetu“.

    Poveznice na stručne brošure dostupne ne Edutoriju:

    1. Sigurnost bežičnih mreža
    2. Sigurnije na internetu
    3. Potrošači na digitalnom tržištu
    4. Vishing- krađa identiteta pozivom
    5. Smishing - krađa identiteta sms-om
    6. Prijevare s računima
    7. Prijevare kod kupovine online
    8. Phishing - mrežna krađa identiteta
    9. Lažne stranice na internetu
    10. Mali savjetnik za potrošače na internetu
    11. STOP krivotvorinama i piratstvu
    12. Krivotvorine – parfemi
    13. Krivotvorine - odjeća
    14. Kako se zaštititi u svijetu interneta i mobilnih telefona
    15. Financijska pismenost
    16. Financijska pismenost- Krediti

    Prijavljeni radovi ne smiju koristiti sadržaj zaštićen autorskim i drugim pravima intelektualnog vlasništva drugih osoba bez njihova odobrenja.

    Na radovima se ne smiju nalaziti imena, prezimena i ostali osobni podaci učenika, već samo naziv i mjesto škole koja prijavljuje predmetni rad na natječaj.

    Natječaj je otvoren za prijavu do zaključno 6. ožujka 2019. godine.

    Natječaj se provodi u četiri kategorije:

    1. videorad
    2. plakat
    3. strip
    4. infografika.

    Prijava radova prema kategorijama

    Za prijavu radova potrebno je prethodno ispuniti i ovjeriti Prijavni obrazac za natječaj „Pametno s pametnim tehnologijama – Zaštita potrošača u digitalnom svijetu“. Potpisani i ovjereni obrazac šalje se na e-adresu wcrd2019@mingo.hr. Svaka škola šalje samo jedan prijavni obrazac. Bez zaprimljenog prijavnog obrasca prijavljeni radovi, neće se moći uzeti u razmatranje.

    Na natječaj se, uz popunjeni, potpisani i ovjereni prijavni obrazac, dostavljaju fotografije plakata (u JPEG, JPG ili PNG formatu), stripovi u PDF formatu, infografika u PDF formatu te videoradovi u uobičajenim formatima (npr. mp4, avi ili mov).

    Upute za prijavu radova

    Videoradovi

    Videoradovi koji se prijavljuju na ovaj natječaj mogu trajati najviše 30 sekundi te moraju biti snimljeni pri dnevnom svjetlu ili ako se snimaju u interijeru, potrebno je korištenje dodatnog osvjetljenja. Ako se videorad snima mobitelom, treba ga snimiti vodoravno, u formatu 16:9, u HD rezoluciji. Videorad se prijavljuje putem poveznice https://www.dropbox.com/request/jcKNgxP7begIdWu5YuW1.

    Na navedenoj poveznici otvara se sučelje na kojem je potrebno učitati odabrani videorad. Nakon odabira datoteke koja se želi učitati, potrebno je unijeti ime i prezime ravnateljice/ravnatelja i elektroničku adresu škole koja prijavljuje videorad. Nakon toga se datoteka može učitati. Svaka škola može prijaviti po jedan rad iz kategorije videoradova. Na upisanu adresu elektroničke pošte stići će potvrda o zaprimanju rada.

    Plakati

    Plakat mora biti izrađen u A0 formatu (841 x 1188 mm), okomitog usmjerenja. Fotografiranje plakata preporučuje se obaviti pri dobrom osvjetljenju (uz dnevno svjetlo) na jednobojnoj površini okomitog usmjerenja. Plakat se prijavljuje putem poveznice https://www.dropbox.com/request/V2eNRxiXDU748fbL5xTb.

    Na navedenoj poveznici otvara se sučelje na kojem je potrebno učitati odabrani plakat. Nakon odabira datoteke koja se želi učitati, potrebno je unijeti ime i prezime ravnateljice/ravnatelja i elektroničku adresu škole koja prijavljuje plakat. Nakon toga se datoteka može učitati. Svaka škola može prijaviti po jedan rad iz kategorije plakata. Na upisanu adresu elektroničke pošte stići će potvrda o zaprimanju rada.

    Stripovi

    Strip može sadržavati najviše četiri (4) A4 stranice, također okomitog usmjerenja. Strip se prijavljuje putem poveznice:

    https://www.dropbox.com/request/HCFMzHY2jcTbJ3PEQVGB

    Na navedenoj poveznici otvara se sučelje na kojem je potrebno učitati odabrani strip. Nakon odabira datoteke koja se želi učitati, potrebno je unijeti ime i prezime ravnateljice/ravnatelja i elektroničku adresu škole koja prijavljuje strip. Nakon toga se datoteka može učitati. Svaka škola može prijaviti po jedan rad iz kategorije stripova. Na upisanu e-adresu stići će potvrda o zaprimanju rada.

    Infografike

    Infografika se prijavljuje putem poveznice u PDF formatu https://www.dropbox.com/request/HCFMzHY2jcTbJ3PEQVGB.

    Na navedenoj poveznici otvara se sučelje na kojem je potrebno učitati odabranu infografiku. Nakon odabira datoteke koja se želi učitati, potrebno je unijeti ime i prezime ravnateljice/ravnatelja i elektroničku adresu škole koja prijavljuje infografiku. Nakon toga se datoteka može učitati. Svaka škola može prijaviti po jedan rad iz kategorije infografike. Na upisanu adresu elektroničke pošte stići će potvrda o zaprimanju rada.

    Vrednovanje radova i objava rezultata natječaja

    Vrednovanje radova izvršit će povjerenstvo od pet članova koje će imenovati Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Radovi će se vrednovati prema sljedećim kriterijima:

    • primjerenost temi
    • kreativnost.

    U svakoj kategoriji dodijelit će se po jedna vrijedna nagrada- pametna ploča za učionicu. Nagradu će ravnateljici/ravnatelju škole uručiti predstavnik Vlade Republike Hrvatske na obilježavanju Svjetskog dana prava potrošača 15. ožujka 2019. godine u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb.

    Odluka o dodjeli nagrada objavit će se na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstva znanosti i obrazovanja 11. ožujka 2019. godine.

    Objava radova

    Sudionici natječaja u cijelosti prihvaćaju i slažu se s uvjetima sudjelovanja te slanjem radova daju suglasnost na njihovo korištenje u nekomercijalne svrhe, uključujući njihovu objavu na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

    Odluka o dodjeli nagrada objavit će se na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstva znanosti i obrazovanja dana 11. ožujka 2019. godine. U svakoj kategoriji dodijelit će se po jedna vrijedna nagrada – pametna ploča za učionicu, a nagradu će ravnateljici ili ravnatelju škole uručiti predstavnik Vlade Republike Hrvatske na obilježavanju Svjetskog dana prava potrošača koji će se održati dana 15. ožujka 2019. godine od 10 do 18 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb.

    Svi pristigli radovi bit će prikazani i u sklopu obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača, 15. ožujka 2019. godine u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb.

  • Godina i pol od pokretanja Edutorija

    17. 1. 2019.

    Tijekom veljače 2019. godine navršit će se godina i pol od pokretanja Edutorija i objave prvih materijala. Od tada se u sustav registrirao 8781 korisnik te je objavljeno 311 kolekcija i 1972 materijala.

    Uz ove impresivne brojke, postojeće i nove korisnike podsjećamo da u Edutoriju mogu:

    • objavljivati i dijeliti vlastite digitalne obrazovne materijale
    • pretraživati sve digitalne obrazovne materijale putem jednostavne i napredne tražilice ili kroz stablastu strukturu aktualnog nastavnog plana i programa
    • pristupati digitalnim obrazovnim sadržajima te ih preuzimati u skladu s pripadajućom licencom
    • ocjenjivati i procjenjivati tuđe sadržaje
    • izrađivati nastavničke pripreme
    • izrađivati vlastite kolekcije materijala te se uključivati u kolekcije drugih korisnika
    • pretplatiti se na sadržaje i kolekcije
    • razmjenjivati digitalne obrazovne sadržaje
    • kreirati interesne zajednice te sudjelovati u njihovim društvenim aktivnostima
    • komunicirati s drugim korisnicima sustava putem poruka
    • klasificirati i preporučivati digitalne obrazovne sadržaje
    • personalizirati sustav prema vlastitim preferencama.

    Pored ovoga, vrijedi istaknuti da Edutorij svojim korisnicima nudi strukturiran i organiziran pristup informacijama zasnovan na ciljanom pronalaženju i korištenju građe, što je omogućeno zahvaljujući opisivanju i indeksiranju uz primjenu suvremenih standarda metapodataka.

    Odlika je to svih modernih i uspješnih digitalnih repozitorija, među koje svakako spada i Edutorij. Stoga, ukoliko još uvijek niste istražili sve njegove funkcionalnosti - svakako to učinite i priključite se ostalim korisnicima koji redovito koriste sve mogućnosti i prednosti Edutorija.

  • Pravna zaštita digitalnih nastavnih sadržaja

    21. 12. 2018.

    U modernom, digitalnom vremenu u kojem autori često koriste online tekstove, slike, dijagrame, lekcije, pa i čitave digitalne nastavne sadržaje, izuzetno je važno poznavanje osnovnih koncepata intelektualnog vlasništva i autorskog prava.

    Također je preporučljivo da se učitelji, nastavnici i profesori upoznaju sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima kako prilikom preuzimanja internetskih materijala ne bi oštetili autora i/ili nositelja autorskog prava. Jednako je važno da se upoznaju i s autorsko-pravnim iznimkama, kako bi mogli što više obogatiti svoju nastavu.

    Prije nego što vlastite digitalne materijale javno objave, autori bi morali znati koja im prava prema zakonu pripadaju te kako ih mogu zaštititi. Creative Commons licence omogućuju različite razine zaštite digitalnih nastavnih sadržaja, ovisno o potrebama korisnika.

    Creative Commons licencijski ugovori pomažu autorima i korisnicima zaštićenih djela da jasno i nedvosmisleno reguliraju upotrebu djela u digitalnom okruženju. Oni ne zamjenjuju klasični autorskopravni okvir zaštite autorskih djela, već unutar zaštite koju pravni poredak priznaje nositelju prava nad autorskim djelom omogućuju brzo i jednostavno raspolaganje autorskopravnim ovlaštenjima. Njihova osnovna svrha jest brže i lakše iskorištavanje zaštićenih djela u digitalnom okruženju.

    Posebnost pokreta Creative Commonsa je ta da autor sam određuje uvjete korištenja svog djela, tj. način na koji će se njegov rad koristiti, hoće li se moći mijenjati te smije li netko drugi za korištenje ili preradbu rada dobiti financijsku nadoknadu. Drugim riječima, autor ili nositelj prava nad imovinskim iskorištavanjem nekog sadržaja može sam postaviti uvjete pod kojima će pristati na korištenje svog autorskog djela.

    Spomenimo i to da je organizaciju Creative Commons osnovao Lawrence Lessig 2001. godine. On je jedan od predvodnika pokreta "copyleft", koji tradicionalnu poruku o autorskom pravu "Sva prava zadržana" (All rights reserved) zamjenjuje porukom "Neka prava zadržana" (Some rights reserved).

    Creative Commons sustav poznaje ukupno šest tipova licencijskih ugovora. Ugovori su nazvani u skladu s njihovim najvažnijim elementima (koji definiraju najvažnija prava i obveze stjecatelja licencije). Te licence primjenjuju se u svim područjima, no naročito su zaživjele u kontekstu osnovnog, srednjeg i visokog školstva te u znanstvenim krugovima.

    To su Attribution licencija (skraćeno: CC BY), Attribution-NoDerivs licencija (CC BY-ND), Attribution-NonCommercial licencija (CC BY-NC), Attribution-ShareAlike licencija (CC BY-SA), Attribution-NonCommercial-NoDerivs licencija (CC BY-NC-ND), Attribution-NonCommercial-ShareAlike licencija (CC BY-NC-SA).

    Svi navedeni licencijski ugovori imaju određene zajedničke elemente, prate sličnu strukturu te na identičan način definiraju u njima korištene pojmove.

    Prilikom odabira Creative Commons licenci autori se mogu poslužiti interaktivnom stranicom na hrvatskom jeziku, a postoji i posebna CC tražilica u kojoj se mogu pronaći radovi objavljeni pod CC licencama.

  • Predstavljanje Edutorija na ovogodišnjem CUC-u

    16. 11. 2018.

    Ovogodišnja CARNET-ova korisnička konferencija CUC 2018, pod nazivom “CUC20: mreža ideja”, održat će se od 21. do 23. studenoga 2018. godine u Konvencijskom centru Šibenik. Tom će prilikom biti predstavljene brojne CARNET-ove usluge i aktivnosti, a jedna od njih svakako je i Edutorij - središnje mjesto za pohranu, objavu, razmjenu, ocjenjivanje i dohvat digitalnih obrazovnih materijala.

    Na radionici pod nazivom "Edutorij - znanje na jednom mjestu", koja će se održati u srijedu 21. studenog u 14.30 u dvorani Šibenik IX, uz općeniti uvod u sustav Edutorij, bit će prezentirane i funkcionalnosti Edutorija namijenjene isključivo nastavnicima - izrada nastavničke pripreme i stručna ocjena.

    Polaznici radionice također će naučiti i kako izraditi nastavničku pripremu unutar Edutorija, kako je podijeliti s kolegama i kako koristiti pripreme od kolega koji su svoje stavili na raspolaganje. Isprobat će i proces stručnog ocjenjivanja, gdje će imati priliku stručno ocijeniti rad od kolega iz tri aspekta: stručnosti, pedagoškog aspekta i korištenja tehnologije, te poslati svoj rad kolegama na stručno ocjenjivanje.

    Autori radionice Jurica Vratarić i Renata Šimunko.

  • Stručno ocjenjivanje u Edutoriju

    18. 10. 2018.

    Stručno ocjenjivanje (eng. Peer Review) podrazumijeva podvrgavanje autorovog rada proučavanju drugih stručnjaka u istome području. Funkcija Stručna ocjena u sklopu Edutorija autoru omogućuje da svoj rad nakon objave pošalje na procjenu drugim stručnjacima iz tog područja odnosno nastavnicima koji su u svojim profilima naveli da predaju te predmete.

    Sudjelovanje u procesu stručnog ocjenjivanja omogućeno je isključivo zaposlenicima škola te nastavnicima koji se registriraju izvan AAI sustava (umirovljeni, nezaposleni).

    Procjenjivači (tzv. peer revieweri) mogu nakon pregleda materijala napisati svoje komentare autoru koji ih može ali i ne mora usvojiti, te materijalu dati svoju ocjenu u zvjezdicama za sljedeća tri područja:

    • stručnost
    • pedagoški aspekt

    • korištenje tehnologije.


    Izdavači, učenici i drugi korisnici sustava ne mogu zatražiti niti dati Stručnu ocjenu.

    Zahtjevi za stručnim ocjenjivanjem šalju se u detaljnom prikazu materijala biranjem opcije Zatražite stručnu ocjenu smještenom u padajućem izborniku AKCIJE.

    U otvorenom dijaloškom prozoru potrebno je upisati komentar te odabrati primatelje kojima će zahtjev biti poslan.

    Status stručnog ocjenjivanja svoga rada moguće je pratiti na stranici Moj Edutorij.

  • Novost u Edutoriju: virtualni nagradni bedževi

    4. 9. 2018.

    Dobro je poznato da autori koji žele da njihovi materijali budu adektvatno predstavljeni, prepoznatljivi i lakše dostupni drugim korisnicima, prilikom unosa moraju unijeti što je moguće više opisnih podataka (metapodataka). Ti se podaci koriste prilikom pretraživanja i najbolji su način da se najbrže i najlakše dođe do onoga što korisnik traži.
    Upravo je stoga za sve korisnike Edutorija osmišljen i uspostavljen jedinstveni sustav dodjele virtualnih nagradnih bedževa koji vizualno dočaravaju koliko je dobro i detaljno pojedini autor opisao svoje radove. Bedževi mogu biti brončani, srebrni i zlatni.
    Sustav dodjele virtualnih bedževa vidljiv je prilikom unosa novog materijala te prikazan u obliku skale označene osvojenim postocima.
    S obzirom da su neki metapodaci automatski unešeni, svi autori započinju s već osvojenih 37%, a za svaki daljnji unešeni podatak, obavezni, preporučeni ili izborni, osvajaju se dodatni bodovi prema sljedećem omjeru:
    • prilaganje materijala i unos obaveznih metapodataka (50%)
    • unos svih preporučenih metapodataka (30%)
    • unos izbornih metapodataka (20%).
    Da bi autor osvojio bročani bedž mora upisati barem 50% metapodataka koji opisuju njegov materijal. Ukoliko upiše više od 70% osvojit će srebrni bedž a za zlatni je potrebno ispunitii više od 90% traženih podataka. Klikom na “Kako ostvariti bodove” moguće je vidjeti koji su podaci već upisani a koje je tek potrebno ispuniti da bi se osvojili bodovi.
    Osvojeni bedž može se vidjeti pored fotografije korisnika u dijelu Moj profil, a broj prikazan u sredini bedža predstavlja broj uspješno objavljenih materijala.
    Vjerujemo da će na ovaj način ispunjavanje podataka biti zabavnije i popularnije, što će u konačnici rezultirati detaljnijim opisima te lakšim i bržim pretraživanjem materijala.

  • Kolekcije i zajednice u Edutoriju

    14. 8. 2018.

    Kako bi korisnici Edutorija mogli grupirati sadržaje prema svojim osobnim željama i potrebama, omogućeno im je kreiranje vlastitih kolekcija sadržaja. U njih je moguće uvrsititi vlastite zanimljive sadržaje ali i korisne materijale drugih korisnika Edutorija.

    Kolekcije mogu biti javne (svi korisnici Edutorija se mogu slobodno pridružiti te mogu vidjeti njezine sadržaje i bez pridruživanja), uređene (zatvorene kolekcije, no svaki korisnik Edutorija može zatražiti pristup kojeg mora odobriti upravitelj kolekcije) te privatne (zatvorene kolekcije kojima se moguće pridružiti samo na poziv njezina upravitelja, te je svaka privatna kolekcija vidljiva na popisu kolekcija samo svojim članovima).

    Do detaljnijih informacija o svakoj kolekciji moguće je doći klikom na njeno ime kolekcije, nakon čega se otvara stranica kolekcije na kojoj se mogu vidjeti njeni članovi, opis sadržaja, aktivnosti vezane uz kolekciju te pregled rasprava.

    Zajednice u Edutoriju podrazumijevaju grupe korisnika koji su okupljeni oko istih interesnih tema. U zajednicama korisnici mogu međusobno komunicirati, surađivati i razmjenjivati znanja, a ovisno o otvorenosti zajednice, mogu i kreirati svoje ili uključivati se u zajednice koje su kreirali drugi korisnici.

    One mogu biti privatne (drugi korisnici se mogu pridružiti samo ako ih upravitelj zajednice pozove), uređene (pridruživanje drugih korisnika mora odobriti upravitelj) te javne (svi korisnici se mogu slobodno pridružiti).

    Zajednice se kreiraju klikom na Kreiraj zajednicu nakon čega slijedi upis naziva zajednice, URL zajednice, opisa zajednice te definiranje njene vidljivosti.

  • Jednostavno i lako do traženih informacija

    10. 7. 2018.

    Jeste li znali da se materijali u Edutoriju mogu pretraživati na čak četiri načina? Pored pretraživanja na naslovnici, jednostavnog i naprednog pretraživanja, korisnicima je omogućeno i pretraživanje putem nastavnog plana i programa. Upravo je ova zadnja mogućnost izuzetno korisna jer ona uključuje jedinstveno pretraživanje po stablu postojećeg nastavnog plana i programa, odnosno vrsti škole, razredu, predmetu i nastavnoj cjelini kojoj materijal pripada, ukoliko je riječ o obrazovnom sadržaju. Spomenimo i to da kod informativno-dokumentarnih tema korisnik može pretraživati među ponuđenim temama. Mogućnosti su brojne, a na vama je da ih iskoristite i da na jednostavan i brz način dođete do traženih informacija. :)

  • Edutorij bogatiji za još jedan vrijedan sadržaj

    22. 5. 2018.

    Edutorij je svakim danom sve bogatiji, kako u broju korisnika tako i u broju zanimljivih i korisnih materijala koji se u njemu pohranjuju. Tako se od sredine svibnja 2018. godine na stranicama Edutorija može pronaći kolekcija u kojoj su sadržani svi brojevi kvartalnog stručnog časopisa qLife, časopisa za liderstvo i organizacijski razvoj. Potražite u Edutoriju stare i nove brojeve časopisa qLife i saznajte zašto za njega kažu da predstavlja jedinstveni izvor znanja liderima i menadžerima na svim organizacijskim razinama, u sva tri sektora: poslovnom, javnom i neprofitnom.

  • Jednostavno i brzo do kvalitetnih obrazovnih materijala

    2. 11. 2017.

    Jednostavno i brzo do kvalitetnih nastavnih materijala Pretraživost materijala i njihovih autora jedna je od glavnih funkcionalnosti Edutorija, stoga je mogućnostima pretraživanja pridana osobita pozornost. U Edutoriju su korisnicima omogućena četiri tipa pretraživanja: pretraživanje s naslovnice, jednostavno pretraživanje, napredno pretraživanje i pretraživanje putem stablastog prikaza svih kategorija iz nastavnog plana i programa. Ovakav je tip pretrage jedinstven jer uvelike olakšava pronalaženje i dohvat materijala strukturiranih prema nastavnom planu i programu. Korisnicima Edutorija omogućen je brz i jednostavan pristup digitalnim obrazovnim materijalima a uz rezultate pretraživanja ponuđeni su im brojni drugi korisni podaci od kojih izdvajamo opis materijala, podaci o autoru i o kategoriji kojoj materijal pripada, veličina i format datoteke, ocjena drugih korisnika Edutorija itd.

  • Nastavničke pripreme kao koristan dio Edutorija

    23. 10. 2017.

    Korisnicima Edutorija nudi se i mogućnost izrade, pohrane i dijeljenja Nastavničkih priprema. Riječ je o materijalu u kojeg nastavnici putem obrasca mogu upisivati sve informacije vezane uz odvijanje nastavnog sata, poput očekivanog znanja, razumijevanja, vještina i sposobnosti koje učenici trebaju usvojiti i razviti na nastavnom satu. Nastavničke pripreme povezane su s jednim ili više ishoda učenja u nastavnom planu i programu pa stoga sučelje u Edutoriju omogućuje i povezivanje putem odabira u stablastoj strukturi nastavnog plana i programa te odabira ishoda učenja na koji se priprema odnosi. Nastavnici mogu steći uvid i u Nastavničke pripreme drugih nastavnika u Edutoriju i to putem strukture nastavnog plana i programa, kao i putem pronalaženja pojma iz tog plana i programa. Nakon uvida, ako licencija to omogućuje, nastavnici mogu napraviti presliku svih informacija s novim nazivom koja će od tada biti dostupna među njihovim pripremama, zadržavajući pritom zapis o inicijalnom autoru.

  • Funkcionalnosti Edutorija

    14. 9. 2017.

    Korisnicima Edutorija nude se brojne mogućnosti unutar sustava. Oni mogu: - objavljivati i dijeliti vlastite digitalne obrazovne sadržaje - pretraživati sve digitalne obrazovne sadržaje putem jednostavne i napredne tražilice ili kroz stablastu strukturu nastavnog plana i programa - pristupiti digitalnim obrazovnim sadržajima te ih preuzeti u skladu s pripadajućom licencom - ocjenjivati i procjenjivati tuđe sadražaje - pretplatiti se na sadržaje i kolekcije - razmijeniti digitalne nastavne materijale - kreirati interesne zajednice i grupe te sudjelovati u njihovim društvenim aktivnostima, te - klasificirati i preporučiti digitalne nastavne materijale. Mogućnosti Edutorija su brojne pa pozivamo i vas da istražite i iskoristite njegove mogućnosti i da se tako pridružite mreži stručnjaka koji predano rade na razmjeni svojih znanja i boljitku suvremenog obrazovanja.

  • Edutorij - repozitorij digitalnih obrazovnih materijala

    12. 9. 2017.

    Edutorij je repozitorij digitalnih nastavnih materijala i informativno-dokumentarnih tema relevantnih za obrazovnu zajednicu, nastao u okviru projekta "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola". Edutorij sadrži materijale nastale prvenstveno od strane nastavnika i učenika hrvatskih osnovnih i srednjih škola, ali i od stručnjaka s ostalih obrazovnih ustanova. Korisnici Edutorija primarno su nastavnici hrvatskih osnovnih i srednjih škola, no sustav je namijenjen i njihovim učenicima, djelatnicima visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta te ostalima koji posjeduju valjan elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr. Pravo korištenja Edutorija mogu dobiti i građani koji nisu nužno članovi akademske zajednice no oni se prethodno moraju registrirati putem online obrasca za registraciju.

  • Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni u projektu “e-Škole“

    6. 9. 2017.

    Na adresi https://edutorij.e-skole.hr/share/page/dos-eskole dostupni su digitalni obrazovni sadržaji za 7. i 8. razred osnovne škole te 1. i 2. razred opće gimnazije za matematiku, kemiju, biologiju i fiziku. Sadržaji pokrivaju cjelovito gradivo za pojedini predmet i razred prema nastavnom planu i programu, a izrađeni su modularno tako da nekoliko modula pokriva program pojedinog razreda. Svaki se modul može preuzeti i koristiti samostalno. Klikom na ikone kraj pojedinog sadržaja odaberite način na koji ga želite koristiti – u online okruženju putem internetskog preglednika ili preuzetog na vlastito računalo. Uz svaki modul dostupan je i Priručnik za nastavnike za primjenu sadržaja u nastavi. U padajućem izborniku odaberite i preuzmite format u kojem želite koristiti priručnik. Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni su u sklopu projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)”.