x
Učitavanje

3.2 Gibanje i brzina

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Prometni znaci u blizini škole

Primjer 1.

Na satu Tjelesne kulture profesor želi utvrditi tko je najbrži u razredu. Osmislio je dva načina kako će to utvrditi.

Prvi način: Profesor mjeri put koji učenik može pretrčati za 25 sekundi .

Podatci za sljedećih pet učenika dani su u tablici.

ime put
Ivan 162 m
Ana 175 m
Borna 174 m
Tea 180 m
Luka 170 m

Tko je od njih najbrži?

Najbrža je Tea, za jednako vrijeme pretrčala je najdulji put.


Primjer 2.

Nakon uspoređivanja na taj način, brzinu su uspoređivali mjereći vrijeme potrebno da se pretrči 100 m . Rezultati mjerenja za iste učenike prikazani su tablici.

ime vrijeme
Ivan 14,2 s
Ana 13,8 s
Borna 14,0 s
Tea 13,7 s
Luka 14,4 s

Postavimo ponovno isto pitanje:

Tko je od njih najbrži?

Ponovno je najbrža Tea (njezine rezultate objašnjava to što se dulje bavi atletikom).


Promotrimo pozorno ta dva primjera.

Na prvi pogled to su dva različita načina mjerenja. Međutim, ako pozornije analiziramo, vidimo da za određivanje brzine trebamo dva podatka ‒ prijeđeni put i vrijeme. U oba smo načina promatrali omjer prijeđeni put : vrijeme.

Naravno, intuitivno nam je jasno da se brzina mijenjala ‒ nije cijelo vrijeme bila jednaka. Svaki trkač na startu miruje, a nakon starta ubrzava i postiže brzinu kojom trči do cilja. Nakon prolaska kroz cilj, usporava.

Ali ako gledamo samo ukupni pretrčani put i ukupno vrijeme koje je bilo potrebno za utrku, omjer tih dvaju podataka govori samo o srednjoj brzini gibanja. Razmatrajući gibanje na taj način, nećemo dobiti podatak o točnoj brzini u npr. 3 s od početka utrke, samo prosječnu brzinu.

Srednja brzina jednaka je količniku prijeđenog puta i vremena tijekom kojeg je tijelo prešlo taj put.

S r e d n j a b r z i n a = p r e đ e n i p u t v r e m e n s k i i n t e r v a l

v ¯ = Δ s Δ t  

jedinica   brzine= metar sekunda = m s  

Zanimljivost

Najbrža ptica sivi sokol > 360 km h
Najbrža kopnena životinja gepard 120 km h
Najbrža riba Makaira indica
129 km h
Najbrži čovjek Usain Bolt > 45,5 km h
Brzina rasta kose prosječno 1,5 cm mjesec

Pogledajte animaciju i razgovarajte o različitim objektima i njihovim brzinama. Kojom ste se najvećom brzinom kretali? Tko se od vas kretao najbrže i kada? Kakve će u budućnosti biti brzine kojima se ljudi gibaju? Što očekujete?

Ako želimo mjeriti stvarnu brzinu nekoga gibanja, onda mjerenje treba biti u što kraćem vremenskom intervalu.

Već smo spominjali da se za analiziranje nekoga gibanja služimo elektromagnetskim tipkalom.

Zadatak 1.

Promotrite zapis zabilježen na papirnatoj vrpci. Vremenski razmak između dvaju uzastopnih udaraca batića iznosi 0,002 s .

Točkama A , B , C , D , E i F obilježeni su različiti intervali toga gibanja. Između kojih se dviju točaka tijelo gibalo najvećom brzinom?

Zapis gibanja na papirnatoj vrpci

 Tijelo se najbrže gibalo između točaka E i F .


Zadatak 2.

Po čemu to zaključujete?

Po najvećoj udaljenosti među tim točkama.


Zadatak 3.

Na vrpci smo označili udaljenosti.

Koliki je ukupan put tijelo prešlo gibajući se od točke A do točke B ?

Zapis gibanja na papirnatoj vrpci

  2 cm  


Zadatak 4.

 Koja je srednja brzina gibanja između točaka A i E ?

g Δ s = 13 cm

Δ t = 0,08 s

v - = Δ s Δ t

v - = 13 cm 0,08 s

v - = 162,5 cm s


Kutak za znatiželjne

Najbrža vojna letjelica

Brzina svjetlosti iznosi približno 300 000 km/s ( 299 792,458 km/s ) . Za brzinu svjetlosti upotrebljavamo i posebnu oznaku c .

U ​zrakoplovstvu se često brzina izražava u jedinici mah . Brzina od 1 maha   jednaka je brzini zvuka u zraku ( 331 m/s p r i 0 ° C ). Najveća brzina u letjelici kojom je upravljao čovjek iznosi 6,7 maha   (vojna letjelica X-15).

Primjer 3.

Automobil se giba brzinom od 100 km h . Gdje će biti za dva sata?

Naravno, možemo samo pogađati.  Nemamo dovoljno podataka za bilo kakav smisleni odgovor.

Ako imamo samo podatak o brzini nekog tijela, to neće biti dovoljno da odredimo budući položaj tog tijela u prostoru.

Uz iznos brzine, za točno određivanje budućeg položaja tijela potrebni su nam i pravac po kojem se tijelo giba te smjer gibanja.

To nam govori da je brzina vektorska veličina, za razliku od srednje brzine tijela koja je skalarna veličina.

Primjer 4.

Skupina mladih turista unajmila je  5 -metarski čamac i zaputila se na obližnji otok udaljen 10 nautičkih milja sjeverno. Srednja brzina čamca iznosi 5 čvorova . Usmjerili su čamac najkraćim putom prema otoku i zaboravili da u tom dijelu postoji morska struja između kopna i otoka čija je brzina 0,5 čvorova . Morska struja je okomita na smjer gibanja čamca, a teče istočno od luke isplovljivanja. Na čamcuu je bila vesela atmosfera, a onda je nakon dva  sata netko konačno opazio da su daleko od luke na otoku.

 Što se dogodilo?

Brodom na otok

Pogledajmo sliku

Plava točka je luka isplovljivanja, a crvena točka je luka na otoku, luka u koju su se mladi zaputili.

Najkraća strelica iz luke isplovljivanja predstavlja brzinu, pravac i smjer morske struje. Strelica srednje duljine, koja leži na najkraćoj udaljenosti između luka, brzina je čamca. Najdulja strelica je vektorski zbroj tih dvaju brzina.

Dakle, kako vidimo na slici, stvarna brzina čamca vektorski je zbroj brzine čamca i brzine morske struje. Zbog toga pravac i smjer gibanja čamca, u zadanim uvjetima, nije najkraćim putom od kopna prema otoku. Putnici su trebali voditi računa o morskim strujama.


Zadatak 5.

Možete li odrediti stvarnu brzinu čamca iz prethodnog zadatka?

Primijenimo Pitagorin poučak:

v 2 = ( 5 čv ) 2 + ( 0,5 čv ) 2

Nakon jednostavnog računa imamo

v = 5,024 čv .

Izrazimo ovu brzinu u m/s.

5,024 čv = 5,024 · 0,514 m/s = 2,58 m/s​


Kutak za znatiželjne

Hrvatska ima dugu pomorsku tradiciju.

Kada smo na kopnu, za brzinu automobila upotrebljavamo km h , no mjernu jedinicu km h   ne upotrebljavamo u plovidbi. Za brzinu plovila koristimo se mjernom jedinicom čvor.

No, prije nego što objasnimo što je čvor, moramo uvesti još jednu jedinicu koju upotrebljavamo u pomorstvu ‒ nautičku milju. Nautička milja ( N M ) iznosi 1852 m   i predstavlja jednu minutu meridijana. N M   se koristi za mjerenje udaljenosti u pomorstvu.

1 čvor = 1 nautička milja / sat = 1,852 km/h  

Čvor (knots) izraz je u pomorstvu kojim se označava brzina broda, brzina morskih struja, brzina plovidbe i slično.

Mjerne jedinice za brzinu

Već znamo osnovnu mjernu jedinicu za brzinu. Međutim, brzinu katkad izražavamo i na druge načine. Uobičajeno je brzinu automobila izražavati u kilometrima na sat ( km h ), brzinu svemirske letjelice u kilometrima po sekundi ( km s ) i slično.

Pogledajmo kako brzinu preračunavati iz jedne mjerne jedinice u drugu.​

Primjer 5.

Izrazimo brzinu 36 km h u m s .

36 km h = 36 1 000m 3 600s nakon skraćivanja imamo 1 1 000m 100s = 10 m s

Na sličan način dobivamo da je 72 km/h = 20 m/s .

Izrazimo sada brzinu od 5 m s u km h .

5 m s = 5 1 1 000 km 1 3 600 h = 5 3 600km 1 000h = 5 36km 10h = 5 · 3,6 km h = 18 km h

Jednakim postupkom dobivamo da je 10 m/s jednako 36 km/h .

Pogledaj tablicu.

m s km h
5
18
10 36
15
54
20 72
25 90

Podatke iz tablice možete koristiti kao pomoć prilikom pretvorbe mjernih jedinica za brzinu. Prije nego napravite pretvorbu, napravite procjenu brzine, a prilikom procjene koristite se vrijednostima iz tablice.

Zadatak 6.

 Izrazi brzinu od 108 km h m s .

108 km h = 108 1 000 m 3 600 s = 108 10 36 m s = 3 · 10 m s = 30 m s


Zadatak 7.

Utrka formule 1, na slici su dva bolida formule 1
Bolidi formule 1 postižu velike brzine

Dva bolida formule utrkuju se na stazi. U jednom su trenutku njihove brzine bile 300 km h i 84   m s .

Koji bolid ima veću brzinu?

Kako bismo usporedili te dvije brzine, mormo ih izraziti u istoj mjernoj jedinici.

  1. način

    Iskažimo brzine u km/h:

    prvi bolid 300 km h

    drugi bolid 84 m s , što je

    84 m s = 84 · 3,6   km h = 302,4   km h .

    Dakle, brži je drugi bolid.

  2. način

    Iskažimo brzine u m/s:

    prvi bolid 300 km h , što je

    300   km h = 300 : 3,6   m s = 83,3   m s

    drugi bolid 84 m s .

    Dakle, na oba načina dobivamo isti rezultat.


Pretvaranje km/h u m/s i obrnuto

Budući da najčešće upotrebljavamo brzinu izraženu u m s i km h , korisno je zapamtiti sljedeću relaciju:

...i na kraju

U uvodnom smo primjeru promatrali sliku na kojoj je znak za ograničenje brzine. Takvi su znakovi obvezno postavljeni blizu škola ili sličnih ustanova u kojima borave djeca. Služe kao upozorenje vozačima da prilagode brzinu. Djeca su u blizini!

Srednja je brzina jednaka količniku prijeđenog puta i vremena tijekom kojeg je tijelo prešlo taj put.

S r e d n j a b r z i n a =   pređeni put vremenski interval

v ¯ = Δs Δt

Osnovna mjerna jedinica za brzinu je metar u sekundi ( m s )​.

U pomorstvu za brzinu upotrebljavamo mjernu jedinicu čvor.

1 čvor = 1,852 km h

Uz iznos brzine, za točno određivanje budućeg položaja tijela potrebni su nam pravac po kojem se tijelo giba te smjer gibanja.

Brzina je vektorska veličina, a srednja brzina tijela je skalarna veličina.

Idemo na sljedeću jedinicu

3.3 Jednoliko i nejednoliko pravocrtno gibanje