Stanični metabolizam – znati, razumjeti i primijeniti
- analizirati procese fotosinteze, staničnoga disanja i vrenja
- opisati važnost razumijevanja procesa fotosinteze, staničnoga disanja i vrenja za primjenu u svakodnevnome životu
- promatrati i prikupljati podatke te donositi zaključke tijekom učenja i poučavanja
- postaviti hipotezu razlikujući zavisnu i nezavisnu varijablu
- odabrati primjerenu metodologiju i vrste uzoraka prema postavljenim ciljevima pravilno odabirući kontrolne skupine u istraživanju
- odabrati primjerene metode za prikupljanje i prikaz podataka
- obraditi i prikazati rezultate istraživanja
- na osnovi dobivenih rezultata izvesti primjerene zaključke
- analizirati antropogeni utjecaj na dinamičku ravnotežu u prirodi te raspraviti o načinima sprečavanja i/ili saniranja onečišćenja.
Uvod
- Prisjetite se nekih svojih aktivnosti tijekom prošlih nekoliko dana.
- Napravite popis u kojem ćete poredati te aktivnosti od one za koju pretpostavljate da ste utrošili najviše energije do one za koju pretpostavljate da ste utrošili najmanje energije.
- Usporedite međusobno svoje popise.
- Zatim pretpostavite tijekom kojih je aktivnosti vašemu organizmu bilo potrebno više kisika.
- Obrazložite svoje pretpostavke.
- Objasnite na koje načine organizam omogućuje bolju opskrbu stanica kisikom kad im je to potrebno.
- Zašto je mozak jedan od organa koji troši najviše energije?
- Zašto vaš organizam troši energiju i kad spavate?
Uvod
Prisjetite se nekih svojih aktivnosti tijekom prošlih nekoliko dana.
Napravite popis u kojemu ćete poredati te aktivnosti od one za koju pretpostavljate da ste utrošili najviše energije do one za koju pretpostavljate da ste utrošili najmanje energije.
Usporedite međusobno svoje popise.
Zatim pretpostavite tijekom kojih je aktivnosti vašemu organizmu bilo potrebno više kisika.
Obrazložite svoje pretpostavke.
Objasnite kako organizam omogućuje bolju opskrbu stanica kisikom kad im je to potrebno.
Zašto je mozak jedan od organa koji troši najviše energije? Zašto vaš organizam troši energiju i kad spavate?
Zašto u staklenicima svijetle žarulje?
- Pogledajte fotografiju uzgoja biljaka u stakleniku.
- Razmislite i postavite hipotezu na istraživačko pitanje Kako svjetlost djeluje na intenzitet fotosinteze?
- Pomoć kod postavljanja hipoteze:
Pretpostavka ili hipoteza je mogući odgovor na istraživačko pitanje.
Hipotezu postavljamo na temelju prethodnoga znanja koje imamo o problemu koji istražujemo.
Hipotezu treba postaviti tako da bude znanstveno utemeljena, precizna, provjerljiva.
Zašto u staklenicima svijetle žarulje?
Razmislite o uzgoju biljaka u stakleniku. Postavite hipotezu na istraživačko pitanje Kako svjetlost djeluje na intenzitet fotosinteze?.
Provedite virtualni pokus kako biste provjerili točnost svoje hipoteze, a zatim riješite zadatke.
Provedite virtualni pokus kako biste provjerili točnost svoje hipoteze, a zatim riješite zadatke.
Zadatci:
1. Odredite nezavisnu i zavisnu varijablu u ovome pokusu.
2. U laboratorijima se pokusi ponavljaju više puta kako bi se dobili što točniji rezultati.
Kad biste u školi ili kod kuće proveli ovaj pokus nekoliko puta, koji bi uvjeti trebali biti isti prilikom svakoga ponavljanja?
Objasnite odgovor.
3. Izradite graf koji prikazuje rezultate virtualnoga pokusa.
Graf možete izraditi, primjerice, alatom Meta-Chart.
4. Što možete zaključiti o djelovanju svjetlosti na intenzitet fotosinteze iz rezultata provedenoga pokusa?
Potvrđuju li rezultati vašu hipotezu?
5. Kako se rezultati ovoga pokusa mogu primijeniti na uzgoj biljaka u staklenicima?
6. Prilikom uzgoja biljaka u staklenicima moguće je regulirati određene uvjete koje nije moguće regulirati u prirodi.
Navedite još neke čimbenike koji imaju utjecaj na intenzitet fotosinteze, a moguće ih je kontrolirati pri uzgoju biljaka u staklenicima.
7. Pretpostavite kako bi povećanje količine ugljikova(IV) oksida utjecalo na intenzitet fotosinteze.
Obrazložite svoju pretpostavku.
8. Predložite pokus kojim biste mogli istražiti djelovanje ugljkova(IV) oksida na intenzitet fotosinteze.
Navedite sav potreban pribor i materijale.
Zadatci:
- Odredite nezavisnu i zavisnu varijablu u ovome pokusu.
- U laboratorijima se pokusi ponavljaju više puta kako bi se dobili što točniji rezultati. Kad biste u školi ili kod kuće proveli ovaj pokus nekoliko puta, koji bi uvjeti trebali biti isti prilikom svakoga ponavljanja? Objasnite odgovor.
- Izradite graf koji prikazuje rezultate virtualnoga pokusa. Graf možete izraditi, primjerice, digitalnim alatom Meta-Chart.
- Što možete zaključiti o djelovanju svjetlosti na intenzitet fotosinteze iz rezultata provedenoga pokusa? Potvrđuju li rezultati vašu hipotezu?
- Kako se rezultati ovoga pokusa mogu primijeniti na uzgoj biljaka u staklenicima?
- Prilikom uzgoja biljaka u staklenicima moguće je regulirati određene uvjete koje nije moguće regulirati u prirodi. Navedite još neke čimbenike koji imaju utjecaj na intenzitet fotosinteze, a moguće ih je kontrolirati pri uzgoju biljaka u staklenicima.
- Pretpostavite kako bi povećanje količine ugljikova(IV) oksida utjecalo na intenzitet fotosinteze. Obrazložite svoju pretpostavku.
- Predložite pokus kojim biste mogli istražiti djelovanje ugljkova(IV) oksida na intenzitet fotosinteze. Navedite sav potreban pribor i materijale.
Koja je najbolja temperatura vode za pripremu tijesta za kruh?
Pogledajte sliku i prisjetite se kako vaše mame ili bake pripremaju dizano tijesto.
Navedite sastojke potrebne za pripremu dizanoga tijesta.
Učenici jedne škole proveli su jednostavan pokus.
Pripremili su 4 staklenke jednakih veličina i u svaku su dodali 200 mL vode i 15 g šećera.
Otopine šećera u staklenkama su zatim stavili u 4 vodene kupelji sljedećih temperatura: 20 ℃, 30 ℃, 40 ℃, i 50 ℃.
Nakon 10 minuta u sve 4 otopine dodali su po 10 g razmrvljenoga svježeg kvasca i promiješali staklenim štapićem.
Ravnalom su svake dvije minute tijekom idućih 10 minuta mjerili koliko se podigla razina pjene koju kvasac stvara iznad razine vode u staklenci.
Rezultati toga pokusa prikazani su u tablici.
- Proučite rezultate i riješite zadatke.
| vrijeme (min) | visina pjene u saklenci (cm) pri 20 ℃ | visina pjene u saklenci (cm) pri 30 ℃ | visina pjene u saklenci (cm) pri 40 ℃ | visina pjene u saklenci (cm) pri 50 ℃ |
|---|---|---|---|---|
| 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 2 | 0 | 1 | 1,5 | 1 |
| 4 | 0,5 | 2 | 3 | 2,5 |
| 6 | 1 | 2,5 | 5 | 4 |
| 8 | 1,5 | 3 | 7 | 5 |
| 10 | 2 | 3,5 | 10 | 6,5 |
Učenici jedne škole proveli su jednostavan pokus. Pripremili su 4 staklenke jednakih veličina i u svaku su dodali 200 mL vode i 15 g šećera. Otopine šećera u staklenkama zatim su stavili u 4 vodene kupelji sljedećih temperatura: 20 ℃, 30 ℃, 40 ℃, i 50 ℃. Nakon 10 minuta u sve 4 otopine dodali su po 10 g razmrvljenoga svježeg kvasca i promiješali staklenim štapićem. Ravnalom su svake dvije minute tijekom idućih 10 minuta mjerili koliko se podigla razina pjene koju kvasac stvara iznad razine vode u staklenci. Rezultati toga pokusa prikazani su u tablici. Proučite rezultate i riješite zadatke.
| vrijeme (min) | visina pjene u saklenci (cm) pri 20 ℃ | visina pjene u saklenci (cm) pri 30 ℃ | visina pjene u saklenci (cm) pri 40 ℃ | visina pjene u saklenci (cm) pri 50 ℃ |
|---|---|---|---|---|
| 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| 2 | 0 | 1 | 1,5 | 1 |
| 4 | 0,5 | 2 | 3 | 2,5 |
| 6 | 1 | 2,5 | 5 | 4 |
| 8 | 1,5 | 3 | 7 | 5 |
| 10 | 2 | 3,5 | 10 | 6,5 |
Zadatci:
- Koji se proces događao u staklenkama?
- Koji se plin nalazio u pjeni koja je nastajala iznad otopine?
- Što uzrokuje podizanje tijesta?
- Koju je ulogu imala glukoza u pokusu?
- Koju su ulogu imale vodene kupelji u pokusu?
- Zašto je trebalo pričekati 10 minuta prije nego što je dodan kvasac u pripremljene otopine?
- Što se može zaključiti iz rezultata pokusa? Koja temperatura najviše pogoduje aktivnosti kvasca?
- Pretpostavite što bi se događalo kad bi otopine bile izložene temperaturama višim od 50 ℃? Obrazložite svoje pretpostavke.
- Navedite koji su nedostatci i moguće pogreške u mjerenju kod izvedbe ovoga pokusa.
- Osmislite vlastiti pokus u kojemu biste ispitali djelovanje različitih koncentracija šećera ili različitih vrsta šećera na aktivnost kvasca. Odredite zavisnu, nezavisnu i kontrolne varijable u tome pokusu.
Za kraj…
Povećana količina ugljikova(IV) oksida u atmosferi nastala je djelovanjem čovjeka.
To je jedan od uzroka efekta staklenika i globalnoga zatopljenja koje ima mnoge štetne posljedice za okoliš.
- Pogledajte galeriju slika.
- Objasnite kako postupci prikazani na slikama smanjuju količinu ugljikova(IV) oksida.
Za kraj…
Povećana količina ugljikova(IV) oksida u atmosferi nastala čovjekovim djelovanjem jedan je od uzroka efekta staklenika i globalnoga zatopljenja koje ima mnoge štetne posljedice za okoliš.
Pogledajte galeriju slika i objasnite kako postupci prikazani na slikama smanjuju količinu ugljikova(IV) oksida.
Čuvajmo okoliš!
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Koja je tvrdnja o fotosintezi i staničnome disanju u biljaka točna?
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Zašto se reakcija nastanka vinskoga octa ne smatra vrenjem u doslovnome smislu?
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Koja molekula ima ulogu prijenosa energije po stanici?
Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.
Odaberite sve točne odgovore.
Koje su dvije molekule produkti staničnoga disanja?
Želite li pokušati ponovo?