European Union flag

2.2. Mutacije

Uvod

Navedite neke primjere kad su se živa bića mijenjala u evoluciji dobivajući neka za to vrijeme nadnaravna obilježja poput mogućnosti korištenja kisika za disanje ili hodanja po kopnu. Što je bio preduvjet za te promjene?

  • Navedite neke promjene živih bića u evoluciji kojima su ona dobivala obilježja nadnaravnoga poput mogućnosti korištenja kisika za disanje ili hodanja po kopnu.
  • Što je bilo preduvjet za te promjene?

Korisne i štetne mutacije

Mutacije su promjene genskoga materijala stanice. Stanica majka prilikom diobe će prenijeti mutaciju i na stanice kćeri koje od nje nastaju. Ako do mutacije dođe u jednostaničnome organizmu koji se razmnožava nespolno, ta mutacija prenosi se na njegove potomke.

Mutacije su promjene genskoga materijala stanice.

  • Stanica majka diobom će prenijeti mutaciju i na stanice kćeri koje od nje nastaju.
  • Mutacije u jednostaničnome organizmu koji se nespolno razmnožava prenijet će se na njegove potomke.


Prisjetite se spolnoga i nespolnoga načina razmnožavanja višestaničnih organizama. Prenosi li se svaka mutacije do koje dođe u višestaničnome organizmu na njegove potomke?

Mutacije nastale u spolnim stanicama ili u tjelesnim stanicama od kojih nastaju spolne stanice prenose se na potomke, a mutacije nastale u tjelesnim stanicama ne prenose se na potomke. U slučaju da se organizam razmnožava nespolno, tada se i mutacija nastala u tjelesnoj stanici može prenijeti na potomke ako upravo od te mutirane stanice mitozama započinje razvoj novih jedinki.

Mutacije su uglavnom štetne za organizam, a često mogu biti i smrtonosne. Ipak neke su mutacije bitne kao čimbenik koji omogućuje evoluciju. Mutacije su  razlog zašto jedinke iste vrste nisu potpuno identične, već se razlikuju po nekim obilježjima. Ta raznolikost omogućuje preživljavanje barem nekih jedinki kad se uvjeti u okolišu promijene i tako omogućuju postupnu evoluciju. Razmislite što još osim mutacija doprinosi raznolikosti organizama i omogućuje evoluciju.

Pogledajte slike nekih albino vrsta: albino-jelena i albino-krokodila u njihovu prirodnom staništu. Objasnite je li ta mutacija korisna ili štetna i obrazložite svoj odgovor.

Mutacije su uglavnom štetne za organizam.

Često mutacije mogu biti i smrtonosne.

Neke su mutacije bitne kao čimbenik koji omogućuje evoluciju.

Mutacije su razlog zašto jedinke iste vrste nisu potpuno identične, već se razlikuju po nekim obilježjima.

Raznolikost istovrsnih jedinki omogućuje preživljavanje nekih jedinki:

  • u promjenjivim uvjetima okoliša
  • evoluciju vrsta.

 

Razmislite:

  • Što osim mutacija doprinosi raznolikosti organizama i omogućuje evoluciju?
  • Pogledajte slike nekih albino vrsta: albino-jelena i albino-krokodila u njihovu prirodnom staništu.
  • Objasnite je li ta mutacija korisna ili štetna.
  • Obrazložite svoj odgovor.
Albinizam
albino-jelen
albino-krokodil

Što uzrokuje mutacije

Mutacije mogu biti spontane, što znači da su uzrokovane pogreškama u biološkim procesima poput replikacije molekule DNA. Mutacije mogu biti uzrokovane i različitim vanjskim čimbenicima. Te čimbenike nazivamo mutageni, a mutacije koje nastaju pod djelovanjem mutagena nazivamo induciranim mutacijama. Mutageni su, primjerice, različite kemijske tvari poput nekih pesticida i duhanskoga dima te zračenja poput rendgenskoga i ultraljubičastoga zračenja.

Slika 2.2.1.: Rendgenska snimka zuba

Mutacije mogu biti:

  • spontane mutacije
  • mutacije uzrokovane raznim vanjskim čimbenicima.

Spontane mutacije uzrokovane su pogreškama u biološkim procesima.

  • Primjerice, spontana je mutacija replikacija molekule DNA.

.
Vanjske čimbenike koji uzrokuju mutacije nazivamo mutageni.
Mutacije nastale djelovanjem mutagena nazivamo inducirane mutacije.

  • Mutageni su:
    • različite kemijske tvari:
    • neki pesticidi
    • duhanski dim
    • različita zračenja:
      • rendgensko zračenje
      • ultraljubičasto zračenje.

Na fotografiji vidimo stomatologa kako pacijentici pokazuje rendgenski snimak njezina zubala na ekranu računala. Na plavkastoj snimci vidljiva je ovalna čeljust unutar koje razaznajemo gornji i donji red zuba.

Slika 2.2.1.: Rendgenska snimka zuba

 

 

Koja je uloga rendgenskoga zračenja u medicini i u stomatologiji?
Zašto se trudnicama ne preporučuje ići na rendgensko snimanje?

 

  • Koja je uloga rendgenskoga zračenja u medicini i u stomatologiji?
  • Zašto se trudnicama ne preporučuje ići na rendgensko snimanje?

Mutacije gena

Mutacije gena nazivamo točkastim mutacijama jer zahvaćaju samo jedan nukleotid u molekuli DNA-a. Razlikujemo tri tipa mutacija gena:

  • deleciju – gubitak jedne dušične baze
  • adiciju – dodatak jedne dušične baze
  • supstituciju – zamjena jedne dušične baze.

 

Mutacije gena nazivamo točkastim mutacijama jer zahvaćaju samo jedan nukleotid u molekuli DNA-a. Razlikujemo tri tipa mutacija gena:

  • deleciju – gubitak  jedne dušične baze
  • adiciju – dodatak jedne dušične baze
  • supstituciju – zamjena jedne dušične baze.

 

ODSJEČAK DNA

Iznad je prikazana sinteza dijela proteina iz dijela DNA molekule. Ispod je prikazan taj isti lanac DNA koji se prepisuje u mRNA tijekom procesa sinteze proteina, ali na njemu možete uzrokovati mutacije. Istražite što će se dogoditi ako dođe do mutacije u trećemu tripletu toga lanca. Možete uzrokovati mutacije u tome tripletu tako da ubacujete, brišete ili zamjenjujete dušične baze.

ODSJEČAK DNA

transkripcija

ODSJEČAK mRNA

translacija

ODSJEČAK PROTEINA

1. Objasnite kakvi proteini mogu nastati kao posljedica supstitucije.
2. Koji će tip mutacije u pravilu imati značajnije posljedice na organizam: adicija, delecija ili supstitucija? Obrazložite svoj odgovor.

 

Srpasta anemija primjer je nasljedne bolesti uzrokovane supstitucijom jedne dušične baze u genu za hemoglobin drugom dušičnom bazom. Zbog te mutacije nastaje hemoglobin koji u svome proteinskome dijelu umjesto jedne aminokiseline ima ugrađenu drugu aminokiselinu, što pak dovodi do srpastoga oblika eritrocita koji slabije prenose kisik, što uzrokuje anemiju.

Slika 2.2.2.: Eritrocit srpastoga oblika snimljen elektronskim mikroskopom

 

 

Zadatci:
1. Objasnite kakvi proteini mogu nastati kao posljedica supstitucije.
2. Koji će tip mutacije u pravilu imati značajnije posljedice na organizam: adicija, delecija ili supstitucija?
    Obrazložite svoj odgovor.


Srpasta anemija primjer je nasljedne bolesti.
Bolest je uzrokovana supstitucijom:

  • jedne dušične baze u genu za hemoglobin
  • drugom dušičnom bazom.

Zbog te mutacije nastaje hemoglobin koji u svome proteinskom dijelu umjesto
jedne aminokiseline ima ugrađenu drugu aminokiselinu.
Ta mutacija dovodi do srpastoga oblika eritrocita koji slabije prenose kisik, što uzrokuje anemiju.

Crveni eritrocit srpastoga oblika snimljen elektronskim mikroskopom

Slika 2.2.2.: Eritrocit srpastoga oblika snimljen elektronskim mikroskopom

 

Mutacije broja kromosoma

Ljudi u svojim tjelesnim stanicama imaju 46 kromosoma (2n = 46), odnosno 23 para kromosoma (23 kromosoma naslijeđeno je od majke, a 23 od oca). Od tih 46 kromosoma, 44 kromosoma su autosomi (možemo ih označiti slovom A), a dva su spolni kromosomi. O genima na spolnim kromosomima ovisi spol čovjeka, a autosomi ne nose gene koji određuju spol. Žene imaju dva X-kromosoma, a muškarci jedan X-kromosom i jedan spolni Y-kromosom. U spolnim stanicama nalazi se upola manje kromosoma (n = 23). Svaki će spermij tako sadržavati 22 autosoma i jedan X-kromosom ili Y-kromosom, a svaka će jajna stanica sadržavati 22 autosoma i jedan X-kromosom. Brojnost i struktura kromosoma neke stanice odnosno organizma naziva se kariotip. Grafički prikaz kromosoma neke stanice poslaganih po veličini naziva se kariogram. Pretraga koja omogućuje izradu kariotipa fetusa naziva se amniocenteza, a provodi se tako da se od trudnice uzima uzorak plodove vode koja okružuje fetus. U plodovoj vodi, između ostaloga, nalaze se i stanice zametka čiji se kromosomi analiziraju. Analizom kariotipa moguće je vidjeti promjene u broju i u strukturi kromosoma.

Slika 2.2.3.: Amniocenteza

 

Ljudi u svojim tjelesnim stanicama imaju 46 kromosoma (2n = 46) odnosno 23 para kromosoma:

  • 23 kromosoma naslijeđeno je od majke
  • 23 kromosoma naslijeđeno je od oca.

Od tih 46 kromosoma:

  • 44 kromosoma su autosomi (možemo ih označiti slovom A); ne nose gene koji određuju spol
  • dva su spolni kromosomi.

O genima na spolnim kromosomima ovisi spol čovjeka:

  • žene imaju dva X-kromosoma
  • muškarci imaju jedan X-kromosom i jedan spolni Y-kromosom.

U spolnim stanicama nalazi se upola manje kromosoma (n = 23).

  • Svaki će spermij sadržavati 22 autosoma i jedan X-kromosom ili Y-kromosom.
  • Svaka će jajna stanica sadržavati 22 autosoma i jedan X-kromosom.

Brojnost i struktura kromosoma neke stanice, tj. organizma naziva se kariotip. Pretraga koja omogućuje izradu kariotipa fetusa naziva se amniocenteza.

  • Amniocentezom se od trudnice uzima uzorak plodove vode koja okružuje fetus.
  • U plodovoj vodi nalaze se i stanice zametka čiji se kromosomi analiziraju.
  • Analizom kariotipa moguće je vidjeti promjene u broju i u strukturi kromosoma.

Vidimo presjek trudničina trbuha. Unutar maternice, nalazi se plod skvrčenih nožica okruženo plodovom vodom i obavijeno posteljicom. Vidljiva je ruka liječnika koji ultrazvučnim aparatom položenim na trudničin trbuh prati djetetov položaj. Nedaleko od ruke vidimo iglu kojom se iza glavice bebe povlači plodova voda u ampulu injekcije.

Slika 2.2.3.: Amniocenteza

 

Mutacije kromosoma mogu zahvatiti jedan kromosomski par ili sve kromosomske parove. Trisomija (2n + 1) jest promjena u broju kromosoma kod koje se umjesto dva kromosoma u jednome paru nalaze tri kromosoma. Najpoznatija i najučestalija trisomija u ljudi jest Downov sindrom koji nastaje kao posljedica trisomije 21. kromosoma. Osobe s Downovim sindromom imaju karakteristične crte lica, smanjenih su intelektualnih sposobnosti, a često imaju i urođene srčane mane. Svjetski dan osoba s Downovim sindromom obilježava se na simboličan datum, 21. ožujka, kako bi se podigla svijest zajednice o osobama s Downovim sindromom, njihovim problemima i mogućnostima njihova uključivanja u svakodnevni društveni život.

 

Mutacije kromosoma mogu zahvatiti:
jedan kromosomski par
sve kromosomske parove.

Trisomija (2n + 1) jest promjena u broju kromosoma.
U toj se promjeni umjesto dva kromosoma u jednome paru nalaze tri kromosoma. Najpoznatija i najučestalija trisomija u ljudi jest Downov sindrom.
Downov sindrom nastaje kao posljedica trisomije 21. kromosoma.
Osobe s Downovim sindromom:
-  imaju karakteristične crte lica

  • smanjenih su intelektualnih sposobnosti
  • često imaju i urođene srčane mane.

Dan 21. ožujka jest Svjetski dan osoba s Downovim sindromom koji se obilježava:

  • kako bi se podigla svijest zajednice o osobama s Downovim sindromom
  • kako bi se upozorilo na probleme tih osoba
  • omogućilo uključivanja tih osoba u svakodnevni društveni život.
Downov sindrom
kariogram muškarca s Downovim sindromom
Rasparene šarene čarape simbol su Svjetskoga dana osoba s Downovim sindromom.  
dvije sestre s Downovim sindromom
Neke osobe sa Downovim sindromom sposobne su samostalno skrbiti o sebi i raditi

Gubitak jednoga kromosoma iz kromosomskoga para naziva se monosomija (2n -1). Primjer monosomije u ljudi jest Turnerov sindrom koji nastaje kao posljedica gubitka jednoga spolnog X-kromosoma. Osobe s Turnerovim sindromom su neplodne žene sa slabije razvijenim ženskim spolnim obilježjima.

Slika 2.2.4.: Kariogram žene s Turnerovim sindromom

 

Gubitak jednoga kromosoma iz kromosomskoga para naziva se monosomija (2n - 1).

  • Primjer monosomije u ljudi jest Turnerov sindrom.

Turnerov sindrom nastaje kao posljedica gubitka jednoga spolnog X-kromosoma. Osobe s Turnerovim sindromom su neplodne žene sa slabije razvijenim ženskim spolnim obilježjima.

Vidljiv je karotip s 22 para autosoma i samo jednim X-kromosomom iz potrebnoga para.

Slika 2.2.4.: Kariogram žene s Turnerovim sindromom

 

Pred vama se nalaze uzorci stanica fetusa iz plodne vode sedam različitih trudnica. Uzorci su označeni slovima od A do G. Odaberite neke uzorke i izradite njihove kariotipe. Analizom kromosoma odredite je li došlo do mutacije kromosoma. U padajućemu izborniku odaberite spol i prisutnost neke kromosomske mutacije u pojedinim uzorcima. Podatke o nepoznatim kromosomskim mutacijama potražite na mrežnim stranicama.

Izaberite uzorak

Vidno polje mikroskopa polje za pregled kromosoma usporedite kromosom iz polja za pregled sa svim kromosomima te ga postavite na njegovo mjesto
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
XY
Analizom kariograma odredite spol
×
i pristunost neke kromosomske mutacije
×

Na slici je prikazano pet novorođenčeta od kojih neki boluju od sindroma uzrokovanih promjenom broja kromosoma. Do svakog novorođenčeta odvucite odgovarajuću jajnu stanicu i zatim joj pridružite spermij koji ju je oplodio čime je omogućen razvitak novorođenčeta.

 

Poliploidije su promjene koje zahvaćaju sve kromosomske parove. Razlikujemo triploidiju (3n), tetraploidiju (4n), pentaploidiju (5n), heksaploidiju (6n) itd. U ljudi i ostalih sisavaca one su smrtonosne, no u biljaka su česta i normalna pojava. Čovjek uzgaja poliploidne biljke, primjerice jagode, koje kao posljedicu te mutacije imaju puno veće plodove.

Slika 2.2.5.: Šumske jagode

 

 

Poliploidije su promjene koje zahvaćaju sve kromosomske parove.

Razlikujemo:

  • triploidiju (3n)
  • tetraploidiju (4n)
  • pentaploidiju (5n)
  • heksaploidiju (6n) itd.

U ljudi i ostalih sisavaca poliplodije su smrtonosne.
Poliplodije u biljaka česta su i normalna pojava.
Čovjek uzgaja poliploidne biljke, primjerice jagode, koje kao posljedicu te mutacije imaju veće plodove.

Na slici vidimo duguljaste stabljike na kojima se nalaze jagode. Dvije su krupne jagode crvene, tj. zrele, a dvije su nezrele, zelenkaste su i manjih veličina. Plodovi jagoda ovalnoga su oblika.

Slika 2.2.5.: Šumske jagode

 

Mutacije strukture kromosoma

Pogledajte videozapis koji prikazuje promjene u strukturi kromosoma.

 

Pogledajte videozapis koji prikazuje promjene u strukturi kromosoma.

Prikazane su mutacije strukture kromosoma. DELECIJA - Mali dio središnjeg dijela kromosoma se izreže van i uništi. Rubni dijelovi kromosoma koji su zaostali, vežu se zajedno. Kromosom je sad kraći. INVERZIJA - Mali dio kromosoma u sredini izreže se van i okrene, zatim se takav obrnut vrati nazad. TRANSLOKACIJA - Rubni dio jednog kromosoma se otkine i veže se za rub sasvim drugog kromosoma. DUPLIKACIJA - Rubni dio jednog kromosoma se kopirao i stoji kraj tog kromosoma. Taj duplicirani dio se zatim veže za taj isti kromosom i kromosom sad sadrži dva takva rubna dijela vezana u jedan niz.

Za kraj...

Pred vama se nalazi grafički organizator koji prikazuje bitne pojmove o mutacijama u čovjeka.

Pred vama se nalazi grafički organizator koji prikazuje bitne pojmove o mutacijama u čovjeka.

 

Ispunite grafički organizator koji prikazuje vrste mutacija sljedećim pojmovima: mutacije kromosoma, Downov sindrom, duplikacija, inverzija, delecija, supstitucija, adicija, mutacije gena, Turnerov sindrom, translokacija, delecija, monosomija, trisomija.

1/5

Koliko kromosoma ima žena s Turnerovim sindromom?

2/5

Koliko autosoma ima spermij koji je oplodio jajnu stanicu s normalnim brojem kromosoma pri čemu je začeto dijete s Downovim sindromom? Odgovor upišite brojkom. ×

Ispravan odgovor:

Koliko autosoma ima spermij koji je oplodio jajnu stanicu s normalnim brojem kromosoma pri čemu je začeto dijete s Downovim sindromom? Odgovor upišite brojkom.

3/5

Odredi točnost sljedeće tvrdnje.
Srpasta anemija posljedica je delecije jedne baze u genu za hemoglobin.

4/5

Koja se mutacija dogodila u stanicama jagode (n = 7), ako je u stanici promotrenoj pod mikroskopom izbrojeno 42 kromosoma?

 

5/5

Navedene opise spoji s odgovarajućom promjenom strukture kromosoma.

 

dodatni geni na kromosomu koji se inače ne nalaze na tome kromosomu
×
1delecija
obrnuti poredak gena na kromosomu
×
2duplikacija
smanjen broj gena na kromosomu
×
3inverzija
udvostručen broj nekih gena na kromosomu
×
4translokacija
Ispravni parovi:
smanjen broj gena na kromosomu → delecija
udvostručen broj nekih gena na kromosomu → duplikacija
obrnuti poredak gena na kromosomu → inverzija
dodatni geni na kromosomu koji se inače ne nalaze na tome kromosomu → translokacija
2.1. Nasljeđivanje na razini stanice 2.3. Geni, fenotip i okoliš 2.2. Mutacije