Kalorijska vrijednost hrane
Što je potrebno za pokretanje ljudskog organizma?
Za pokretanje svega oko nas potrebna je energija.
Primjerice, za pokretanje turbina hidroelektrana potrebna je snaga vode.
Za pokretanje vjetrenjača snaga vjetra, a za pokretanje automobila gorivo.
Što je potrebno za pokretanje ljudskoga tijela?
I za svaku našu aktivnost potrebno je utrošiti energiju.
Sva energija u tijelu dolazi iz hrane.
Hranu čine sve namirnice koje jedemo.
Prisjetimo se da se hrana u probavnom sustavu razgrađuje na jednostavnije hranjive tvari.
Organizam ih koristi za svoje potrebe.
Hranjive tvari dijele se na bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vitamine, mineralne tvari i vodu.
Za rast, gradnju i popravljanje naših stanica i organa koriste se građevne hranjive tvari.
To su u prvom redu bjelančevine. Druge su tvari “gorivo” za naše tijelo jer su odličan izvor energije.
Sadrže veliku količinu pohranjene kemijske energije.
Primjer su ugljikohidrati koji su brzi izvor energije . Masti su najbogatije energijom.
Ostali sastojci hrane – voda, vitamini i minerali nisu izvori energije.
Nužne su za pravilno funkcioniranje organizma.
Kako bi se u stanicama iz hrane oslobodila energija, stanice trebaju kisik.
U stanicama ”izgaraju” šećer i druge hranjive tvari, a oslobađa se energija.
Pritom se kemijska energija iz spojeva bogatih energijom pretvara u druge oblike energije,
rad mišića i konačno u toplinu.
Toplina se u tom slučaju izmjenjuje između tijela koje je sustav i okoline atmosfere.
Kada se u tijelo unosi prevelika količina hrane, a troši se mala količina energije, ostaje višak energije.
Višak energije se pohranjuje u obliku masti i čovjek se deblja.
Kada se u tijelo unosi premalo hrane, a organizam troši velike količine energije, troše se uskladištene zalihe masti .
Tada čovjek mršavi.
Što je potrebno za pokretanje ljudskog organizma?
Za pokretanje svega oko nas potrebna je energija. Primjerice, za pokretanje turbina hidroelektrana potrebna je snaga vode, za pokretanje vjetrenjača snaga vjetra, a za pokretanje automobila gorivo. Što je potrebno za pokretanje ljudskoga tijela?
I za svaku našu aktivnost potrebno je utrošiti energiju. Sva energija u tijelu dolazi iz hrane. Hranu čine sve namirnice koje jedemo. Prisjetimo se da se hrana u probavnom sustavu razgrađuje na jednostavnije hranjive tvari koje organizam koristi za svoje potrebe. Hranjive tvari dijele se na bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vitamine, mineralne tvari i vodu. Za rast, gradnju i popravljanje naših stanica i organa koriste se građevne hranjive tvari. To su u prvom redu bjelančevine. Druge su tvari “gorivo” za naše tijelo jer su odličan izvor energije, odnosno sadrže veliku količinu pohranjene kemijske energije. Primjer su ugljikohidrati koji su brzi izvor energije ili masti koje su najbogatije energijom. Ostali sastojci hrane – voda, vitamini i minerali nisu izvori energije, ali su nužne za pravilno funkcioniranje organizma.
Kako bi se u stanicama iz hrane oslobodila energija, stanice trebaju kisik. Nizom složenih kemijskih reakcija u stanicama ”izgaraju” šećer i druge hranjive tvari, a oslobađa se energija. Pritom se kemijska energija iz spojeva bogatih energijom pretvara u druge oblike energije, rad mišića i konačno u toplinu. Toplina se u tom slučaju izmjenjuje između tijela koje je sustav i okoline atmosfere.
Kada se u tijelo unosi prevelika količina hrane, a troši se mala količina energije, ostaje višak koji se pohranjuje u obliku masti i čovjek se deblja.
Kada se u tijelo unosi premalo hrane, a organizam troši velike količine energije, troše se uskladištene zalihe masti i čovjek mršavi.
2. Kolika je toplinska vrijednost hrane?
Već u 19. stoljeću fizičari su konstruirali prve uređaje kojima se mjerila toplinska vrijednost goriva i hrane. Energija se u to vrijeme mjerila u kalorijama pa su takvi uređaji nazvani kalorimetri. Ponegdje se i danas energijska vrijednost hrane iskazuje u starim jedinicama kalorijima (1 cal = 4,1868 J), premda se u znanosti i fizici kao jedinica koristi džul (J) ili kilodžul (kJ).
Određivanje energijske vrijednosti hrane na temelju njezina sagorijevanja određuje se kalorimetrijskom metodom. U tu svrhu u kemiji se koristi kalorimetar koji mjeri toplinu koja se tijekom kemijske reakcije izmjenjuje između promatranog sustava i okoline.
Potražite na internetskim stranicama neku od ponuđenih simulacija rada kalorimetra i ispitajte kako se koristi.
Za kućnu i školsku uporabu može se napraviti jednostavan priručni kalorimetar, ali njime možemo mjeriti izmjenu topline kod jednostavnih fizikalnih promjena, primjerice otapanja nekih soli.
Istražite kolika je kalorijska vrijednost vašeg dnevnog jelovnika
Suvremena pravila uravnotežene prehrane kažu da treba jesti umjereno i raznoliko. Drugim riječima, hrana koju unosimo u organizam mora sadržavati sve tvari potrebne za razvoj i održavanje našeg tijela, i to u potrebnim količinama.
Na mrežnim stranicama pronađite pouzdane izvore koji će vam omogućiti proučavanje tabličnih vrijednosti i dati vam dovoljno informacija za samostalno procjenjivanje kalorijske vrijednosti i kvalitete vašeg dnevnog jelovnika.
Izračunaj energiju sadržanu u čokoladicama
naziv proizvoda | masa čokoladice | energijska vrijednost u kJ | kJ/100g |
---|---|---|---|
čokoladica A | 60 g | 490 | |
čokoladica B | 25 g | 504 | |
čokoladica C | 80 g | 654 | |
čokoladica D | 25 g | 490 |
a) Popuni tablicu tako da izračunaš energijsku vrijednost 100 g svake čokoladice izraženu u kJ.
b) Odaberi čokoladicu čija bi porcija od 50 g bila najkaloričnija.
c) Pola čokoladice C teži 40 g. Kolika je energijska vrijednost sadržana u pola čokoladice C izraženo u kJ?
d) Sjedeći i gledajući televiziju četrnaestogodišnjak potroši u sat vremena oko 360 kJ.
Koliko će mu vremena trebati da iskoristi svu energiju dobivenu od 40 g čokoladice C?
e) Igrajući nogomet četranestogodišnjak prosječno iskoristi 1800 kJ u sat vremena.
Koliko će mu vremena trebati da iskoristi svu energiju dobivenu od 40 g čokoladice C?