Uvod
Izgradnja cesta u rimskoj državi imala je jedno jednostavno pravilo: spojiti dva mjesta što ravnijom linijom bez obzira na troškove. Nije bitno koliko traje izgradnja i koliko ljudi na njoj radi. Rimski inženjeri projektirali su ceste, tunele, mostove i vijadukte čije ostatke danas nalazimo od Portugala do Turske, od Hrvatske do Ujedinjenog Kraljevstva.
Izgradnja cesta u rimskoj državi imala je jedno jednostavno pravilo:
- spojiti dva mjesta što ravnijom linijom bez obzira na troškove.
Nije bitno koliko traje izgradnja i koliko ljudi na njoj radi.
Rimski inženjeri projektirali su tunele, mostove i vijadukte čije ostatke danas nalazimo od Portugala do Turske.
Na fotografiji je rimski most preko rijeke Guadiane, u španjolskom gradu Merida. Most je dug čak 792 m, a stanovnici Meride koriste ga i danas.
Na fotografiji je rimski most preko rijeke Guadiane, u španjolskom gradu Merida.
Most je dug čak 792 m, a stanovnici Meride koriste ga i danas.
Via Appia
Pročitaj/poslušaj što o najpoznatijoj rimskoj cesti piše Mark Cartwright u članku Rimske ceste:
Prva i najpoznatija velika rimska cesta bila je Via Appia (ili Apijski put). Građena od 312. godine prije Krista, i protežući se na 196 km (132 rimske milje), Rim je povezala s Kapuom u najravnijoj mogućoj liniji, Rimljanima je poznata kao Regina viarum ili “Kraljica puteva”. Slično modernoj autocesti, nije prošla manje važne gradove i uglavnom je zanemarila geografske prepreke. Primjerice, impresivnih 90 km od Rima do Terracine izgrađeno je u jednoj ravnoj liniji. Put se kasnije proširio sve do Brundisija i na taj način dosegao 569 km duljine (385 rimskih milja).
Razmisli koje geografske prepreke su Rimljani nalazili u prostoru u kojem su gradili ceste. Što se može koristiti za probijanje čvrstih stijena? Kako se može povezati padine u planinama? Zašto su Rimljani željeli ceste koje u prostoru izgledaju poput ravnih linija? Kakva je brzina putovanja ako nema zavoja i zaobilaženja?
Pročitaj/poslušaj što saznajemo iz članka "Rimske ceste" Marka Cartwrighta, o najpoznatijoj rimskoj cesti :
Prva i najpoznatija velika rimska cesta bila je Via Appia (ili Apijski put).
Građena od 312. godine prije Krista, i protežući se na 196 km (132 rimske milje).
Rim je povezala s Kapuom u najravnijom mogućoj liniji.
Rimljanima je poznata kao Regina viarum ili “Kraljica puteva”.
Slično modernoj autocesti
- nije prošla manje važne gradove i
- uglavnom je zanemarila geografske prepreke.
Primjerice:
- impresivnih 90 km od Rima do Terracine izgrađeno je u jednoj ravnoj liniji.
Put se kasnije proširio sve do Brundisija i na taj način dosegao 569 km duljine (385 rimskih milja).
- Razmisli koje geografske prepreke su Rimljani nalazili u prostoru u kojem su gradili ceste.
- Što se može koristiti za probijanje čvrstih stijena?
- Kako se može povezati padine u planinama?
- Zašto su Rimljani željeli ceste koje u prostoru izgledaju poput ravnih linija?
- Kakva je brzina putovanja ako nema zavoja i zaobilaženja?
Svi putevi vode u Rim
Svi putevi vode u Rim je izreka nastala u srednjem vijeku, dakle nakon propasti Rimskog Carstva. Možemo je shvatiti na više načina: malo više doslovno ili u prenesenom značenju.
Što znači doslovno? Smatra se da se izreka odnosi na miljokaz koji se nalazio u središtu Rima, Milliarium Areum, na kojem su bile upisane udaljenosti prema svim većim gradovima. Taj miljokaz predstavlja središte cestovne mreže koju su Rimljani marljivo proširivali zajedno s granicama svoje države. Grad Rim najvažnije je mjesto u državi i zato je u središtu guste cestovne mreže.
Kako bismo izreku tumačili u prenesenome značenju? Ako razmišljamo o prenesenome značenju, polazimo od nekog problema ili zadatka pa su svi putevi iz izreke ustvari mogući načini rješavanja problema ili zadatka, a Rim iz izreke je rješenje. Dakle, do rješenja je moguće doći na više načina, ali postoji samo jedno točno rješenje ili odgovor.
Slažeš li se s prenesenim značenjem ove izreke? Obrazloži svoj odgovor. Postoje li u matematici zadatci koje je moguće točno riješiti na više načina?
Svi putevi vode u Rim je izreka nastala u srednjem vijeku.
Izreka je, dakle, nastala nakon propasti Rimskog Carstva.
Možemo je shvatiti: doslovno ili u prenesenom značenju.
Što znači doslovno?
- Smatra se da se izreka odnosi na miljokaz koji se nalazio u središtu Rima, Milliarium Areum.
- Na miljokazu su bile upisane udaljenosti prema svim većim gradovima.
- Miljokaz predstavlja središte cestovne mreže koju su Rimljani marljivo proširivali zajedno s granicama svoje države.
Grad Rim je najvažnije mjesto u državi i zato je u središtu guste cestovne mreže.
Kako bismo izreku tumačili u prenesenome značenju?
- Polazimo od nekog problema ili zadatka.
- Svi putevi iz izreke su mogući načini rješavanja problema ili zadatka.
- Rim iz izreke je rješenje tog problema.
Dakle, do rješenja je moguće doći na više načina, ali postoji samo jedno točno rješenje ili odgovor.
Odgovori na pitanja:
- Slažeš li se s prenesenim značenjem ove izreke?
Obrazloži svoj odgovor.
- Postoje li u matematici zadatci koje je moguće točno riješiti na više načina?
Važnost cesta u rimskoj državi
Rimske ceste bile su vrlo praktičan način da se rimska vlast učvrsti u osvojenim krajevima. Stanovništvo osvojenih područja brzo je dobilo priliku da se uključi u gospodarski život Rimskog Carstva jer ceste su poveznice koje omogućuju razvoj trgovine. Zahvaljujući cestama Carstvo je doživjelo snažan razvoj gospodarstva pa se bogatstvo rimske države s vremenom povećavalo.
Uz ceste su nastajali novi gradovi, širio se gradski način života, a to znači rimski način života. Cestama se širio latinski jezik, rimska vjerovanja i običaji. Međutim, ceste su mjesta gdje se različite kulture susreću i međusobno prožimaju. Ceste su pomogle da različiti dijelovi Carstva komuniciraju širenjem različitih kulturnih utjecaja. Služile su i praktičnoj komunikaciji jer je carska pošta morala stići na vrijeme.
Ceste su služile i rimskoj vojsci koja je svojom prisutnošću uvijek podsjećala na snagu osvajača. Vojska je osiguravala mir i zaštitu rimskim građanima pa je brzo kretanje legija bilo presudno za čuvanje vanjskih granica i unutarnjeg reda.
Ipak, kada je Carstvo u 3. stoljeću krenulo put raspada, ceste su počele raditi protiv njega i njegovih građana. Ceste su omogućile barbarima da prodiru duboko u Carstvo, da napadaju i pljačkaju njegovo stanovništvo.
Rimljani su svojim cestama željeli učvrsti vlast u osvojenim krajevima.
Gradnja cesta omogućila je:
- uključivanje u gospodarski život stanovnicima osvojenih područja
- razvoj trgovine među stanovnicima Rimskog carstva
- snažan razvoj gospodarstva pa se bogatstvo rimske države s vremenom povećavalo
- nastajanje novih gradova uz ceste, čime se širio gradski, znači rimski način života
- širenje latinskog jezika, rimskih vjerovanja i običaja
- susretanje različitih kultura i njihovo međusobno prožimanje
- povezivanje raznih dijelova Carstva
- praktičnu komunikaciju jer je carska pošta morala stići na vrijeme
- pokretljivost rimskoj vojsci koja je osiguravala mir i zaštitu rimskim građanima.
Brzo kretanje legija bilo presudno za čuvanje vanjskih granica i unutarnjeg reda.
Kad se Carstvo počelo raspadati u 3. st. ceste su počele raditi protiv Carstava i njegovih građana.
Ceste su omogućile barbarima da prodiru duboko u Carstvo, da napadaju i pljačkaju njegovo stanovništvo.
Rimske ceste u Hrvatskoj
Prvu cestovnu mrežu na prostoru današnje Hrvatske stvorili su Rimljani. U svojim provincijama, Dalmaciji i Panoniji, birali su doline rijeka i niska pobrđa za izgradnju cesta. Kroz Panoniju vodio je prometni pravac koji je započinjao u gradu Akvileji u sjevernoj Italiji. Preko Emone (latinski naziv za Ljubljanu, glavni grad Slovenije), ceste su pratile tokove rijeke Save, Drave i Dunava. Glavne ceste su prolazile kroz Sisciju (Sisak), Cibalae (Vinkovci) i Mursu (Osijek).
Prvu cestovnu mrežu na prostoru Hrvatske stvorili su Rimljani.
Ceste su Rimljani izgradili u svojim provincijama Dalmaciji i Panoniji.
Birali su doline rijeka i niska pobrđa za izgradnju cesta.
Prve ceste su izgrađene u prvoj polovici 1. stoljeća zahvaljujući carskome namjesniku Publiju Korneliju Dolabelli.
Kroz Panoniju je vodio prometni pravac:
- prometni pravac je započinjao u gradu Akvileji u sjevernoj Italiji
- vodio je preko Emone (latinski naziv za Ljubljanu, glavni grad Slovenije).
Ceste su pratile tokove rijeke Save, Drave i Dunava.
Glavne ceste su prolazile kroz Sisciju (Sisak), Cibalae (Vinkovci) i Mursu (Osijek).
U rimskoj provinciji Dalmaciji najvažnije čvorište je bila Salona (Solin). Kroz nju je prolazila cesta od Akvileje, preko Senie (Senj) pa sve do Epidaurusa (Cavtat) i Skadra u današnjoj Albaniji. Druga cesta povezala je Salonu sa Siscijom i Andautoniom (Zagreb) sve do Neviodanuma (Čatež u Sloveniji).
U rimskoj provinciji Dalmaciji, najvažnije čvorište je bila Salona (Solin).
Kroz Salonu je prolazila cesta od Akvileje, preko Senie (Senj) pa sve do Epidaurusa (Cavtat) i Skadra u današnjoj Albaniji.
Druga cesta povezala je Salonu sa Siscijom i Andautoniom (Zagreb) sve do Neviodanuma (Čatež u Sloveniji).
Od zamisli do ceste
Izgradnja rimske ceste
Ako ispravno poredaš slojeve rimske ceste (via munita), moći ćeš pogledati njezin 3D model. Cesta je rađena tako da su na dnu krupnozrnati slojevi, a na njima sitnozrnati. Pročitaj opise slojeva i ispravno ih poredaj.
Za znatiželjne
Na fotografiji je rimski akvedukt u Segoviji u Španjolskoj.
Istraži zašto su Rimljani gradili akvedukte, posebne građevine slične mostovima.