1.5 Sljedeća jedinica Očuvanje biološke raznolikosti – znati, razumjeti i primijeniti
1.4

Očuvanje i zaštita biološke raznolikosti na području Republike Hrvatske

Moći ću:
  • raspraviti o međusobnoj povezanosti prirodnih zajednica i čovječanstva te analizira važnost uspostavljanja uravnoteženoga stanja u prirodi za osobnu i opću dobrobit
  • navesti neke ugrožene vrste Republike Hrvatske
  • navesti najpoznatije zaštićene vrste u Republici Hrvatskoj.

Uvod

Moderni zoološki vrtovi ne služe samo za rekreaciju i zabavu, već su njihove uloge višestruke.

Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.

Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.

Povežite uloge modernih zooloških vrtova s njihovim opisima.

znanstveno-istraživački pristup

štite se životinje i njihova staništa

zaštita

bolje razumijevanje suodnosa životinja, njihovih prilagodbi i potreba

edukacija

dobivanje informacija o životinjskom svijetu te njihovoj povezanosti sa životom čovjeka

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Modernizacijom nastambi postižu se sličniji uvjeti izvornome staništu.
U moderniziranim zoološkim vrtovima razmnožavaju se neke ugrožene vrste s ciljem vraćanja jedinki u divljinu i povećanjem njihove populacije.
U zagrebačkom Zoološkom vrtu 2016. godine na svijet su došli lavić Tuma i lavica Uzuri, prinove u obitelji lavova koje obitavaju u jednoj moderniziranoj nastambi.

Osim u zoološkim vrtovima zaštita ugroženih životinja provodi se i na područjima gdje one izvorno obitavaju.

Postoje različite kategorije prostorne zaštite, poput:

  • nacionalnih parkova,
  • parkova prirode,
  • posebnih rezervata i drugih.

 

  1. Nabrojite neka zaštićena područja u blizini svoga mjesta stanovanja.
  2. Iznesite svoje mišljenje o prednostima i nedostatcima zaštite vrsta u zoološkim i botaničkim vrtovima naspram zaštite vrsta na njihovom prirodnom staništu.

 

Bogatstvo biološke raznolikosti

Republika Hrvatska je površinom mala zemlja koja se geografski nalazi na sjecištu triju područja različitih geoloških i klimatskih uvjeta.
To su područja:

  • nizinske,
  • gorske i
  • primorske Hrvatske.

Te različite prirodne cjeline prožete su raznolikom i bogatom vegetacijom i velikom biološkom raznolikosti na malenom prostoru.

Nizinska Hrvatska prekrivena je većinom šumama:

  • hrasta lužnjaka,
  • vrbe i
  • topole u nizini te
  • hrasta kitnjaka,
  • bukve i
  • graba u brdskim predjelima.

Odlikuje je umjeren klimatski pojas niskih temperatura zimi, a visokih ljeti.

Gorska Hrvatska najvećim je dijelom prekrivena šumama:

  • bukve,
  • jele i
  • smreke.

Karakteristično niže temperature i obilne padaline oblikuju ovo šumsko područje.

Primorska Hrvatska obiluje šumama:

  • crnog i alepskog bora,
  • hrasta medunca i crnike i
  • grmolikim pokrovom šikare.

Mediteranska klima visokih ljetnih temperatura s malom količinom padalina oblikovala je prilagodbe vrsta koje nastanjuju ovo područje.

Raznolikost flore i faune u Republici Hrvatskoj velika je zbog tri različita geografska područja. Svake godine otkrivaju se nove vrste.
Broj poznatih vrsta je oko 38 000.
Veliki broj endema nađen je na područjima planina Biokovo i Velebit te na jadranskim otocima i u spiljama.
Veliki dio vrsta ugrožen je na europskoj razini.
Neke vrste koje su u Republici Hrvatskoj ugrožene su:
– medvjed
– sivi vuk
– ris
– močvarne ptice.

Biološka raznolikost flore i faune Republike Hrvatske vrlo je velika upravo zbog triju različitih geografskih područja.
Sveobuhvatni popis biološke raznolikosti Hrvatske ne postoji, jer se svake godine otkrivaju nove vrste od kojih su mnoge i endemi.
Broj poznatih vrsta iznosi oko 38 000, a veliki broj endema nađen je na područjima planina Biokovo i Velebit te na jadranskim otocima i u spiljama.
Podzemna krška staništa specifična su za Hrvatsku.

Značajan dio vrsta ugrožen je na europskoj razini, pa tako i u Hrvatskoj; primjerice, velike zvijeri: medvjed, sivi vuk i ris te brojne ptice močvarice čija su staništa nužna za njihov opstanak.

  • Promotrite neke od poznatijih ugroženih vrsta Republike Hrvatske.

Najčešći razlozi ugroženosti vrsta su:

  • lov i krivolov,
  • gubitak staništa,
  • unos stranih vrsta i
  • promjene uvjeta okoliša.

Pretjerano izlovljavanje neke vrste može prilično smanjiti broj jedinki u populaciji.
Lovci u Hrvatskoj imaju važnu ulogu kontroliranja populacija i sprječavaju ih da se namnože i poremete ravnotežu ekosustava.
Lovci imaju posebne dozvole za lov.
Krivolov je lov bez dozvole, a ubijaju se najčešće skupocjene i rijetke vrste koje su već ugrožene.
Velike zvijeri pak često budu ubijene iz straha lokalnih zajednica.

Gubitak staništa ozbiljan je problem na svjetskoj razini za biološku raznolikost.
Krčenjem šuma ili isušivanjem močvara povećava se obradiva površina nekog prostora ili se oslobađa prostor za izgradnju i industriju.
Manjak staništa znači smanjenje količine dostupne hrane, životnog prostora i konačno brojnosti populacija.
Izgradnjom autocesta, brana, hidroelektrana i dalekovoda postojeća se staništa fragmentiraju, ona su smanjena i odvojena i životinje koje migriraju to više ne mogu.
Velik broj ih ugiba u pokušaju prijelaza preko cesta te se zato ohrabruje izgradnja što većeg broja zelenih mostova.

Slika 1. Zeleni most preko autoceste
Slika 1. Koja je uloga zelenih mostova na autocestama?

Mnoge su vrste osjetljive na promjene u okolišu.
Osjetljive su posebice na povećanje temperature u zraku ili vodi ili povećanje ultraljubičastog zračenja.
Svake godine zbog štetnog ultraljubičastog zračenja ugiba veliki broj vodozemaca.
Zagađivanje okoliša otpadom, pesticidima i kemikalijama utječe na povećanje smrtnosti mnogih vrsta.
Zagađenja mogu uzrokovati promjene u razvoju, smanjenu brzinu rasta i mogućnost razmnožavanja.

Mnoge su vrste osjetljive na promjene u okolišu poput povisivanja temperature u zraku ili vodi ili povećanja UV zračenja zbog utanjenja ozonskog omotača.
Veliki broj vodozemaca ugiba svake godine zbog štetnog ultraljubičastog zračenja.
Zagađivanje okoliša velikom količinom otpada, različitim pesticidima i industrijskim kemikalijama koje se izlijevaju u vodu utječe na povećanje stope smrtnosti mnogih vrsta.
Osim toga, zagađenja mogu uzrokovati promjene u razvoju, smanjenu brzinu rasta i mogućnost razmnožavanja.

Održavanje ravnoteže u ekosustavu

Unesene strane vrste mogu štetno djelovati na ravnotežu unutar ekosustava.
Ravnotežu ekosustava više nije moguće vratiti u prvobitno stanje.

Održavanje ravnoteže u ekosustavu

U naše je tekućice unesena vrsta kalifornijske pastrve.
Ona je unesena kako bi se obnovila izlovljavana populacija domaće potočne pastrve. Kalifornijska je pastrva postala dominantna.
Domaćoj pastrvi oduzima hranu, sklonište i mrijestilišta.

Zelena alga kaulerpa tropska je vrsta Indijskog oceana.
Unesena je u Sredozemlje. Alga luči toksine opasne za vrste Jadranskog mora.
Ona potiskuje domaće podvodne alge i biljke.

Na otok Mljet je iz Indije unesen mungos.
Unesen je kako bi smanjio populaciju poskoka. Mungos je smanjio populaciju poskoka.
On se namnožio i počeo napadati i druge vrste životinja.

Takve agresivne unesene vrste zovemo invazivne vrste.

Održavanje ravnoteže u ekosustavu

  • Raspravite i obrazložite kako svaki pojedinac može pridonijeti održavanju ekološke ravnoteže.

Unesene strane vrste mogu jako štetno djelovati na ravnotežu unutar ekosustava koju više nije moguće vratiti u prvobitno stanje.

  • U naše je tekućice unesena vrsta kalifornijske pastrve kako bi se obnovila izlovljavana populacija domaće potočne pastrve. Kalifornijska je pastrva u novom staništu postala dominantna te domaćoj pastrvi oduzima hranu, sklonište i mrijestilišta.
  • Zelena alga kaulerpa tropska je vrsta Indijskog oceana, a unesena je u Sredozemlje prije više od 20 godina. Alga luči toksine opasne za brojne jadranske vrste i potiskuje domaće podvodne alge i biljke.
  • Na otok je Mljet početkom 20. stoljeća iz Indije unesen mungos s ciljem da smanji populaciju poskoka. Mungos je vrlo brzo smanjio populaciju poskoka, namnožio se i počeo napadati i ugrožavati druge domaće i uzgojene vrste životinja.

Takve vrlo agresivne unesene vrste zovemo invazivne vrste.

  • Predložite metode suzbijanja prikazanih invazivnih vrsta.

Crvene knjige

Crvene knjige službeni su Crveni popisi ugroženih vrsta neke zemlje.
U Hrvatskoj postoji nekoliko Crvenih knjiga u kojima su dane informacije o:

  • stupnju ugroženosti,
  • staništu i
  • razlozima ugroženosti.

Primjeri su takvih objavljenih popisa Crvene knjige sisavaca, ptica, danjih leptira, spiljske faune, gljiva i sl.

Za kraj…

Hrvatska je zemlja velike biološke raznolikosti.
Na veoma malom prostoru nailazimo na velik broj različitih vrsta.
Jedan je od razloga tako velike brojnosti geografski smještaj Hrvatske, koja je podijeljena na tri prirodne cjeline: primorsku, gorsku i nizinsku Hrvatsku.
Svaka cjelina sadržava staništa različitih klimatskih i geoloških uvjeta koja su dom organizmima raznovrsnih prilagodbi.
Ipak, djelovanjem čovjeka postoji velika opasnost za biološku raznolikost Hrvatske.
Mnoga staništa nestaju i koriste se za brojne ljudske djelatnosti.
Invazivne vrste potiskuju domaće s kojima se natječu za hranu, a velika količina otpada i drugih štetnih tvari drastično smanjuje populacije mnogih organizama.

  1. Podijelite se u skupine i uz pomoć nastavnika pomoću digitalnog alata Web Whiteboard razradite moguće strategije očuvanja biološke raznolikosti u svojoj lokalnoj zajednici.
  2. Smislite projekt kojim ćete aktivnim djelovanjem u školi i šire osmišljavanjem inovativnih rješenja doprinijeti zajednici.
Za znatiželjne

Zaštićena područja

Još otkad su davne 1949. godine Plitvička jezera proglašena prvim nacionalnim parkom Hrvatske, mnoga se područja unutar Republike Hrvatske stavljaju pod zakonsku zaštitu.
Do danas je zaštićeno osam nacionalnih parkova, jedanaest parkova prirode te brojni drugi na različitim razinama zaštite.
Zbog svojih brojnih bioloških, geoloških ili gospodarskih značajki, mnoga druga područja trebaju zakonsku zaštitu.
Državni zavod za zaštitu prirode ima zadaću izraditi prijedloge zaštite na temelju kojih se zaštićuju nova područja. Na stranicama Državnog zavoda za zaštitu prirode istražite koji su uvjeti da neko područje bude predloženo za zaštitu.

  • Koja su područja trenutno predložena da budu novim parkom prirode?
  • Postoji li neko područje velike krajobrazne vrijednosti koje biste vi željeli zaštititi?
  • Svoje zaključke objedinite u obliku infografike ili postera izrađenog u digitalnom alatu Canva i prezentirajte ostalim učenicima u razredu.