Pojam promjena poznat vam je iz svakodnevnoga života. Razmislite o tome kako se neke promjene događaju slučajno, a neke su namjerno izazvane. Promjene se događaju u živoj i u neživoj prirodi. One ne moraju biti trajne, ali i mogu. Trajne su promjene, primjerice, promjene koje vi doživljavate tijekom svoga rasta i razvoja. Prisjetite se što vaši roditelji sve čine s prehrambenim namirnicama pa navedite jednu trajnu i jednu privremenu promjenu.
Smatra se da život na Zemlji postoji oko 3,5 milijarda godina. Prvi oblici života bili su jednostavne građe. Tijekom dugoga niza godina iz njih su se razvile različite vrste. Većina njih danas ne živi, ali moguće je pronaći ostatke njihovih tijela. Ti ostatci nazivaju se fosili.
Vrste ili jedinke nekih vrsta kojima nisu previše smetale neke promjene, kao što je naglo zahladnjenje za vrijeme ledenoga doba, preživjele su i stvarale potomke koji su naseljavali Zemlju. Vrste ili jedinke koje nisu imale prilagodbe za nove uvjete nisu stvarale potomstvo i izumrle su.
Slika 1.3.1.: Usporedite prikazane životinje sa životinjama koje danas žive u Europi i predložite razloge zbog kojih su nastupile promjene.
Proučite sliku koja slijedi i odgovorite na postavljano pitanje. Provjerite svoj odgovor klikom na sliku.
Zemljinu prošlost dijelimo na geološka razdoblja koja su na slici odvojena zazličitim bojama podloge (bijela, siva, zelena i narančasta). Lenta koja prolazi razdobljima prikazuje razvoj organizama tijekom Zemljine prošlosti. Duljina lente u pojedinom dobu simbolizira duljinu tog geološkog doba. Prema duljini lente odredi koje geološko doba je najdulje trajalo (navedi boju podloge). Koja skupina životinja je sadržavala prve leteće organizme i u kojem dobu su se oni pojavili?
Najdulje je trajalo geološko razdoblje prikazano na bijeloj podlozi.
Prvi leteći organizmi javili su se kod kukaca. Oni su se pojavili u razdoblju prikazanom na sivoj podlozi.
Život na Zemlji razvija se već 3,5 milijarda godina. Taj proces naziva se evolucija i on se odvija i danas.
Proučite sliku, razmislite i odgovorite na pitanje.
Slika 1.3.2.: Koji bi predstavnik prikazane iste vrste imao veće šanse preživjeti u slučaju pojave novoga ledenog doba? Kako bi ledeno doba utjecalo na izgled i raznolikost te vrste?
U prošlosti mijenjali su se i uvjeti u okolišu. Kad se pogledaju vrste koje su nekada živjele, danas se gotovo ne mogu pronaći u živućemu obliku.
Slika 1.3.3.: Navedite organizme koji i danas žive, a prikazani su na slici.
Neki organizmi nisu se mijenjali tijekom dugoga niza godina. Njihova je građa tijela takva da su dobro prilagođeni svomu okolišu. Tako su npr. ginko, rak potkovica i indijska lađica živi fosili. Ostatci njihovih predaka koji se pronalaze dokaz su da se te vrste nisu mijenjale tijekom milijuna godina.
Ljudsko tijelo fizički se mijenja tijekom godina, ono raste i razvija se. Ponašanje osobe također se mijenja: učenjem novih stvari, prilagođavanjem životu u okolini postupci se mijenjaju. Kad biste trebali navesti pet bitnih promjena koje ste uočili kod sebe, što biste naveli?
Znate li u kojem životnom razdoblju se sada nalazite? Što je prethodilo sadašnjem stupnju razvoja, a što vas tek očekuje?
Kliknite na slike u elementu koji slijedi i saznajte najvažnije informacije o razdobljima u životu čovjeka.
Sva živa bića rastu i razvijaju se. Tako će se iz pupoljka razviti cvijet. Iz njega se može dalje razviti plod u kojemu je sjemenka, a iz te sjemenke može izrasti nova biljka. Taj ciklus razvoja ponavlja se tijekom godina i on omogućuje opstanak vrste.
Slika 1.3.4.: Razvoj cvijeta iz pupoljka
Neki organizmi nalikuju na svoje roditelje već u ranoj fazi svoga razvoja. Neki drugi posve su različiti od svojih roditelja, a sliče im tek kad dosegnu određeni stupanj razvoja.
Tijekom života organizmi se mijenjaju, sazrijevaju i stare. Pogledajte kako kameleon mijenja boju ovisno o boji okoliša.
Promjene u prirodi događaju se kontinuirano i različitim brzinama. I neživa tvar podložna je promjenama. Neke se promjene odvijaju velikom brzinom. Primjerice, zapali li se šibica, ona će brzo izgorjeti. U tome slučaju nastat će nova tvar. Postoje i promjene koje se odvijaju tijekom dugoga niza godina. Promatra li se izgled kipova na fasadama zgrada ili u parkovima, može se uočiti posljedica utjecaja različitih tvari tijekom vremena. Metali mogu oksidirati pri čemu, primjerice, na željezu ili čeliku nastaje hrđa.
Promjene u prirodi mogu se odvijati spontano, ali ih mogu izazvati i živa bića ili pojave, kao što je udar groma. Dosada su vam prikazane različite promjene. Pogledajte videozapis te navedite još neke promjene koje se odvijaju oko vas te ih međusobno usporedite s obzirom na brzinu njihova odvijanja.
Neke promjene moguće je predvidjeti. Primjerice, izmjena godišnjih doba odvija se po određenim pravilima. Kad kalendarski počinje zima, proljeće, ljeto i jesen? Prema kojim događajima možete prepoznati koje je godišnje doba?
Promjene u prirodi koja nas okružuje neprestano se odvijaju. Takva je i promjena pokrivenosti stabala listopadnih biljaka lišćem tijekom kalendarske godine. U izborniku možete odabirati mjesec koji želite, promotriti sliku stabla jabuke i kliknuti na termometar kako bi vam se prikazala srednja vrijednost temperature za taj mjesec koju zatim možete upisati u odgovarajuće mjesto u tablici. Klikom na stablo jabuke možete detaljno promotriti jednu granu toga stabla i na njoj izbrojiti listove te taj podatak također upisati u tablicu.
Izaberi mjesec
| 1 | 2 | 3 | 4 |
| 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 |
| Mjesec | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| srednja temperatura (°C) | ||||||||||||
| broj listova na grani sredinom mjeseca |
| Mjesec | srednja temperatura (°C) | broj listova na grani sredinom mjeseca |
| 1 | ||
| 2 | ||
| 3 | ||
| 4 | ||
| 5 | ||
| 6 | ||
| 7 | ||
| 8 | ||
| 9 | ||
| 10 | ||
| 11 | ||
| 12 |
Zadatci za učenike:
Kako broj listova na jabuci ovisi o temperaturi zraka?
U kojemu je mjesecu bilo najviše listova na jabuci?
Kako se mijenjao broj listova od početka jeseni do njezina kraja?
Osim brojnosti listova, koje su se još promjene vidjele na listovima ujesen?
U kojim bi se mjesecima listovi biljke smrznuli kad biljka ne bi gubila listove? Obrazložite odgovor.
Usporedite i opišite razlike u stablu jabuke u sva četiri godišnja doba.
Nakon što voda iz čvrstoga agregacijskog stanja prijeđe u tekuće, hoće li to i dalje biti voda? Ta promjena naziva se taljenje i pritom ne nastaje nova tvar.
Naš planet zagrijava zvijezda koju znate pod nazivom Sunce. Sunčeva energija zagrijava zrak, tlo i vodu. Zagrijavanjem voda prelazi iz tekućega agregacijskog stanja u plinovito: vodenu paru. Hlađenjem vodena para iz plinovitoga agregacijskog stanja prelazi u tekuće, a iz tekućega agregacijskog stanja prelazi u kruto agregacijsko stanje koje nazivamo led.
Izmjena agregacijskih stanja vode omogućuje kruženje vode u prirodi. Sunce zagrijava vodu u oceanima, morima, jezerima i rijekama. Jedan dio te tekuće vode postaje vodena para te odlazi u visinu. Živa bića sadrže vodu u svome tijelu i ona također može u obliku vodene pare, izdisanjem, znojenjem ili sl. odlaziti u zrak. U zraku zbog niskih temperatura od vodene pare nastaju kapljice vode, čijim grupiranjem nastaju oblaci. Iz oblaka će na tlo padati kiša ili snijeg, ovisno o tome koja je temperatura u okolini. Voda iz kiše ponovno odlazi u oceane, mora, rijeke i jezera. Također dio te vode prodire duboku u Zemlju stvarajući podzemne vode. Živa bića vodu koju su izgubili nadoknadit će hranom ili pićem.
Slika 1.3.5.: Kako će Sunčeva energija utjecati na stanje vode?
U prirodi se neprestano odvijaju različite promjene: živa bića i njihov okoliš podložni su promjenama. Promjene se odvijaju milijardama godina, od postanka Zemlje. Tako neke vrste opstaju, neke se vrste razvijaju i nastaju od njih nove, a neke su nestale. Hoće li neka vrsta opstati ili izumrijeti, ovisi koliko je prilagođena novonastalim uvjetima u okolišu. Postoje i promjene koje se događaju tijekom života. One su rezultat rasta i razvoja tijela. Kruženje vode u prirodi bitna je promjena za održavanje života na Zemlji.
Osim živih bića mijenjanja se i neživo. Tvari se međusobno spajaju i pritom nastaju nove. Dio tih promjena odgađa se polagano, a neke vrlo brzo. Pred vama je igra sparivanja u kojoj trebate spariti stari i novi oblik pojedinih tvari/organizama. Riješite ovaj zadatak o promjenama u prirodi i ponovite usvojeno gradivo.
